Europska komisija predstavila je prijedlog Akta o čipovima, čiji je cilj povećati proizvodnju poluvodiča u Europi i okončati digitalnu ovisnost starog kontinenta o azijskim dobavljačima.
Konkretno, EU želi udvostručiti europski kapacitet poluvodiča do 2030. godine, čime bi 20 posto svjetske proizvodnje mikročipova trebalo biti u Europi. Danas je europski udio na globalnom tržištu poluvodiča samo 10 posto, a većina proizvodnje dolazi od nekolicine proizvođača izvan EU.
Zakonom o čipovima namjeravaju se pojačati europski kapaciteti za istraživanje i razvoj i prilagoditi pravila o potporama kako bi se omogućila državna pomoć za pokretanje proizvodnje čipova.
"Ovaj plan pozicionirat će Europu kao vodeću u industriji, ali nam također dati potpunu kontrolu nad našim lancima opskrbe poluvodičima", izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton. Govoreći o "promjeni paradigme" u europskom pristupu strateškim zalihama kao što su poluvodiči, Breton je dodao da će "Europa ostati otvoreni kontinent, ali pod vlastitim uvjetima".
U priopćenju, Komisija navodi da će osnovati inicijativu Čipovi za Europu, koja će udružiti sredstva Unije, država članica i trećih zemalja pridruženih postojećim programima Unije te sredstva iz privatnog sektora u okviru poboljšanog Zajedničkog poduzeća za čipove, koje se osniva zbog strateškog preusmjerenja postojećeg Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.
Na raspolaganju će biti 11 milijardi eura za poboljšanje aktualnih istraživanja, razvoja i inovacija, uvođenje naprednih poluvodičkih alata i pilot-linija za izradu prototipova, testiranje i eksperimentiranje namijenjenih za nove uređaje za inovativne praktične primjene te osposobljavanje osoblja i temeljito informiranje o ekosustavu i lancu vrijednosti poluvodiča.
Novi okvir za postizanje sigurnosti opskrbe privlačenjem ulaganja i povećanjem proizvodnih kapaciteta nužan je kako bi se pospješile inovacije za napredne čvorove te inovativne i energetski učinkovite čipove. Usto, Fond za čipove olakšat će pristup financiranju start-up poduzećima kako bi lakše razvijala inovacije i privlačila ulagače. Uključivat će i namjenski instrument za vlasnička ulaganja u poluvodiče u okviru fonda InvestEU kako bi se rastućim poduzećima i MSP-ovima olakšalo širenje na tržište.
Naposljetku, mehanizam koordinacije između država članica i Komisije za praćenje opskrbe poluvodičima, procjenjivanje potražnje i predviđanje nestašica služit će za praćenje lanca vrijednosti poluvodiča prikupljanjem bitnih podataka od poduzeća kako bi se utvrdili glavni nedostaci i uska grla. Mehanizam će omogućiti pripremu zajedničkih procjena krize i koordinaciju potrebnih mjera iz novog paketa mjera za izvanredne situacije, kao i brzo zajedničko djelovanje koristeći mogućnosti nacionalnih i instrumenata EU.
Prijedlog će trebati odobrenje država članica EU-a i Europskog parlamenta. Međutim, već sada je jasno da će se mišljenja uvelike razlikovati, od industrijski naprednijih zemalja poput Njemačke, Francuske i Italije do onih manjih država koje su zabrinute zbog zatvaranja opskrbnih lanaca.
Ako planovi budu odobreni, EU bi mogla mobilizirati oko 43 milijarde eura iz javnih i privatnih ulaganja, što je plan sličan onom koji je pokrenuo SAD, a koji će investirati 52 milijarde dolara u proizvodnju poluvodiča.
Neke države članice, predvođene Nizozemskom i nordijskim zemljama, protivit će svakom planu proširenja opsega državne pomoći, dok će Komisija pokušati olakšati vladama EU-a da novac šalju prema proizvođačima poluvodiča.
U isto vrijeme, proizvođač čipova sa sjedištem u SAD-u Intel, navodno planira izgraditi tvornice u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji, a Tajvan je dao naslutiti da planira surađivati sa Slovačkom, Češkom i Litvom u proizvodnji čipova.
