Europska komisija pokrenula je dva nova industrijska saveza u nastojanju da EU postane tehnološki suverena.
Savez za procesore i poluvodičke tehnologije te Europski savez za industrijske podatke, podatke na rubu i oblaku trebali bi unaprijediti sljedeću generaciju mikročipova i industrijskih tehnologija računalstva u oblaku/rubu te osigurati Uniji sposobnosti potrebne za jačanje svojih ključnih digitalnih infrastruktura, proizvoda i usluga.
Savezi okupljaju europska poduzeća, predstavnike država članica, akademsku zajednicu, korisnike i organizacije za istraživanje i tehnologiju.
"Europa ima sve što je potrebno da vodi tehnološku utrku", rekao je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton, "Dva saveza izradit će ambiciozne tehnološke putokaze za razvoj i primjenu sljedeće generacije tehnologija za obrade podataka od oblaka do ruba i najnovijih poluvodiča u Europi."
Inicijative su dio obnovljene industrijske strategije EU-a, pokrenute nakon što je nestašica uvezenih lijekova i zaštitne opreme na početku pandemije osvijestila Uniji u kolikoj mjeri se za proizvodnju osnovnih proizvoda i tehnologija oslanja na druge zemlje.
Inicijativa za poluvodičke tehnologije ima za cilj pojačati lokalnu proizvodnju i "vratiti" dizajn i proizvodnju iz Azije u Europi. EU se nada da će ovime preokrenuti trend premještanja poduzeća u zemlje s nižim troškovima koja je započela krajem 1990-ih, a koji je u konačnici doveo do toga da Europa izgubi poziciju velikog proizvođača poluvodiča. Azija trenutno drži 75% globalne proizvodnje mikročipova.
Za sada se 22 država članica pridružilo ovom savezu, uključujući Hrvatsku. Konačni cilj inicijative je udvostručiti udio Europe u globalnoj proizvodnji poluvodiča na 20% i do 2030. proizvoditi 2-nanometarske čipove koji imaju potencijal masovno smanjiti potrošnju energije.
Drugi europski savez ima za cilj razviti i implementirati sigurne i učinkovite tehnologije obrade podataka, prelazeći s centralizirane obrade podataka na rubno računalstvo, gdje se podaci pohranjuju bliže izvoru.
EU ovime želi povećati ulaganja u zelenu i sigurnu infrastrukturu i usluge u oblaku te potaknuti računarstvo u oblaku u malim i srednjim poduzećima, startupovima i javnom sektoru.
Savezi su otvoreni za sve javne i privatne organizacije, uz ispunjavanja određenih uvjeta, poput poštivanja standarda kibernetske sigurnosti, zaštite intelektualnog vlasništva i pravnog zastupanja u barem jednoj od država članica.
Kao što je istaknuto u Europskoj strategiji za podatke, opseg generiranih podataka se povećava i očekuje se da će znatan dio podataka biti obrađen na rubu (80% do 2025., od samo 20% danas). Taj pomak predstavlja priliku za EU da ojača vlastite kapacitete u oblaku i rubu, a time i svoj tehnološki suverenitet.
Zastupnici Europskog parlamenta žele da buduća industrijska strategija EU-a pomogne poduzećima u prevladavanju posljedica koronakrize i suočavanju s digitalnom i ekološkom tranzicijom.
U rezoluciji usvojenoj 25. studenog zastupnici su ponovno pozvali Komisiju da revidira svoj prijedlog nove industrijske strategije iz ožujka 2020. Žele promjenu pristupa EU-a industrijskoj politici kako bi se prilagodilo situaciji nastaloj zbog pandemije kroz pružanje pomoći poduzećima u suočavanju s posljedicama krize i digitalnom i ekološkom tranzicijom.
Kako bi zajamčio industrijsku konkurentnost i sposobnost rješavanja budućih globalnih izazova, EU mora povećati svoju tehnološku suverenost i svoje znanstvene, tehnološke i industrijske kapacitete u ključnim područjima kojima se podupire pretvorba našega gospodarstva, radnih mjesta i društva, istaknuli su europarlamentarci.
Industrija EU-a osigurava jedno od pet radnih mjesta, generira 80 % izvoza EU-a i na nju se odnose dvije trećine ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Novi val inovacija, ističu zastupnici, koji uključuje spajanje fizičkih i digitalnih tehnologija, stvorit će prilike za industriju EU-a i poboljšati kvalitetu života građana EU-a.
