Europska unija najavila je novu konstelaciju satelita za praćenje emisija stakleničkih plinova nastale djelovanjem čovjeka.
Praćenje emisija stakleničkih plinova trebalo bi pomoći u ispunjenju ciljeva ublažavanja klimatskih promjena.
Europska svemirska agencija (ESA) trenutno financira nekoliko svemirskih misija namijenjenih proučavanju klimatskih promjena.
Nova misija, koju su najavili ESA i program Europske unije za praćenje Zemlje Copernicus tijekom konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, oslanjat će se na namjensku konstelaciju satelita.
Konstelaciju, nazvanu European CO2 Monitoring and Verification Support Capacity (CO2MVS) za antropogene emisije, trenutno razvijaju ESA i Europska organizacija za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT).
Jednom u orbiti, sateliti će mjeriti koncentracije dvaju najčešćih stakleničkih plinova, ugljičnog dioksida i metana, s do sada neviđenim detaljima i gotovo u stvarnom vremenu, objasnili su predstavnici programa Copernicus u priopćenju.
Nova konstelacija CO2MVS trebala bi biti u funkciji do 2026., i trebala bi pomoći svijetu da preispita napredak u suzbijanju emisija stakleničkih plinova u skladu s međunarodnim Pariškim sporazumom iz 2015.
Taj sporazum zahtijeva od država da svakih pet godina bilježe svoj napredak kako bi osigurale da su na pravom putu da ispune ciljeve smanjenja stakleničkih plinova. Očekuje se da će prva takva analiza biti završena do 2023. godine. Nova konstelacija mogla bi biti dio druge analize, koja bi trebala biti dovršena 2028. godine.
Predstavnici Copernicusa rekli su u priopćenju da će nova satelitska konstelacija "promijeniti igru" i omogućiti istraživačima da vide pojedinačne izvore emisija stakleničkih plinova kao što su elektrane i postrojenja za proizvodnju fosilnih goriva.
Sateliti trenutačno mjere promjene atmosferskih koncentracija ugljičnog dioksida, međutim to se uglavnom odnosi na prirodne razlike u ugljikovom ciklusu.
Nova europska konstelacija osmišljena je kako bi pružila širu pokrivenost, oštrije detalje i veću preciznost u usporedbi s onim što je trenutno dostupno, ističu u Copernicusu.
Podaci će biti integrirani u računalne modele Zemljine atmosfere i biosfere koje već koristi Copernicusova služba za praćenje atmosfere.
Dodajmo još kako je početkom godine Komisija predstavila plan za novi svemirski program EU-a težak 14,8 milijardi eura. Europski parlament je na sjednici u travnju usvojio svemirski program EU-a za razdoblje 2021.-2027, dodajući kako on predstavlja pravni okvir za poticanje inovacija, jačanje industrijske konkurentnosti i strateške autonomije EU-a.
