Kako postati softver developer i zaposliti se u IT tvrtki ? To pitanje postavili su i istovremeno ponudili odgovor u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja kroz svoj projekt ICT Županije, i u partnerstvu sa splitskom IT tvrtkom NAIS d.o.o (Niko Airport Information System), organizira EDIT JUNIOR Dev.NET – besplatnu školu primijenjenog programiranja namijenjenu studentima, nezaposlenima, freelancerima ili jednostavno ljudima koji žele steći znanja i vještine iz programiranja i približiti se zaposlenju u IT tvrtki.
Kako pojašnjava Damir Brčić, voditelj ICT županije, riječ je o stručnoj edukaciji koja je logični nastavak EDIT CodeSchool besplatne škole programiranja za učenike osnovnih i srednjih škola koju je do danas pohađalo više od 2.000 učenika u 9 gradova Splitsko-dalmatinske županije.
-Nastala je kao rezultat razgovora i suradnje ICT županije s lokalnim IT tvrtkama, gdje su one istaknule kako im je jedan od glavnih problema poslovanja i rasta – nedostatak kvalitetnih IT stručnjaka – prvenstveno developera - izjavio je Brčić.
Sve ove edukacije provode se u okviru EDIT - Edukacijskog IT centra SD županije smještenog u PICS predinkubatoru na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu i održavaju se već petu godinu za redom, počevši od 2017. godine.
-Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem web stranice do 14. studenog 2021. godine. Predviđen je upis 30 polaznika, odnosno dvije grupe po 15, a u slučaju većeg broja prijavljenih provest će se testiranje općeg znanja programiranja i to od 15. do 21. studenoga 2021. - poručio je prof. Ante Bartulović, EDIT koordinator.
Kako nadalje javljaju iz ICT županije, edukatori su IT stručnjaci s radnim iskustvom u splitskoj IT tvrtki NAIS d.o.o predvođeni Bojanom Barišićem i višegodišnji voditelji tečajeva programiranja u EDIT CodeSchool koje koordinira prof. Ante Bartulović. Edukacija se provodi u obliku zanimljivih, interaktivnih predavanja u trajanju 2 sata tjedno u periodu od 9 tjedana, a polaznici uče u malim grupama iz posebno kreiranih modernih materijala sa zadacima, pripremljenim u elektroničkom obliku.
-Svi polaznici na kraju rade i praktičan projekt - aplikaciju Flight Managament, baziranu na Flight Management API-ju tvrtke NAIS koji koriste svi aerodromi u Republici Hrvatskoj. Aplikacija koristi front-end modul Flight Management View za prikaz trenutne evidencije svih avionskih letova koji su upisani u bazu na back-endu, te mogućnost upisa i izmjene novih letova. Polaznici koriste API i bazu podataka stvarnog sustava kako bi rad aplikacije bio realističan, a polaznik svjestan izrade potpuno funkcionalne aplikacije sa svim osnovnim mogućnostima - izjavio je Goran Leutar iz tvrtke NAIS.
Potražnja za IT zanimanjima već godinama raste, a oni s potrebnim znanjem i vještinama imat će daleko bolju poziciju na tržištu rada, poručuju na kraju organizatori ove stručne edukacije.
Inače, u Hrvatskoj je broj zaposlenih IKT stručnjaka, iako u porastu iz godine u godinu, i dalje ispod EU prosjeka.
Podaci Eurostata, središnjeg europskog statatističkog ureda, pokazuju da je prošle godine u Europskoj uniji radilo oko osam milijuna specijalista za informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ambicije Europske unije su da uz ostvarene ciljeve u pogledu osnovnih digitalnih vještina utvrđene u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava, do 2030. u EU mora biti zaposleno 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a uz podjednaki udio žena i muškaraca. To je navedeno u ožujku ove godine u komunikaciji Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija prilikom predstavljanja Digitalnog kompasa 2030.
U tom kompasu su četiri glavne točke od kojih se prve dvije usmjerene na digitalne kapacitete u području infrastrukture te obrazovanja i vještina, a druge dvije na digitalnu transformaciju poduzeća i javnih službi. U ovom desetljeću digitalizacija je ključna riječ.
Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.
U svibnju 2021. Parlament je usvojio izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.
Europski parlament usvojio je krajem travnja i program "Digitalna Europa", jedan od najvažnijih novih programa EU-a čiji je cilj jačanje tehnološke neovisnosti i konkurentnosti Europe u digitalnom gospodarstvu. Taj program omogućuje ulaganja u super računala koji su važni zbog razvoja i primjene inovativnih rješenja, u umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje digitalnih tehnologija u javni i privatni sektor.
