PRIVATNOST GRAĐANA

Dizajniran je alat umjetne inteligencije koji bi mogao riješiti probleme masovnog nadzora

Osnovna ideja je da se dodavanjem specijaliziranih vrsta buke podacima ili metodama analize, može spriječiti zlonamjernog aktera da izdvaja određene pojedince

Ilustracija

 Francis Joseph Dean/Deanpictures/Alamy/Alamy/Profimedia

Grupa akademika s MIT-a dizajnirala je AI alat koji jamči privatnost građana na videosnimkama s nadzornih kamera. Sustav, kojeg su nazvali "Privid", mogao bi pomoći riješiti probleme masovnog nadzora s kojima se suočavaju dužnosnici u Europskoj uniji.

"Nalazimo se u svijetu u kojem su kamere praktički sveprisutne. Ako postoji kamera na svakom uglu ulice i na svakom mjestu na koje idete, tada postoji mogućnost i da će netko obraditi sve te videozapise i stvoriti vrlo precizan vremenski okvir vašeg kretanja", naglašava glavni autor rada o Prividu Frank Cangialosi.

"Ljudi su već zabrinuti zbog privatnosti oko podataka o GPS lokaciji. Grupiranje velikih količina videopodataka moglo bi zabilježiti ne samo povijest vaše lokacije, već i vaša raspoloženja, ponašanje i brojne druge podatke", dodao je Cangialosi.

Sustav Privid izgrađen je na temelju diferencijalne privatnosti, tehnike koja omogućuje prikupljanje i dijeljenje skupnih informacija o korisnicima, istovremeno čuvajući privatnost pojedinca, naglašavaju u MIT-u.

To se postiže dodavanjem nasumične buke kako bi se spriječili napadi s ciljem ponovne identifikacije. Količina dodane buke je kompromisno rješenje. Naime, dodavanje buke čini podatke anonimnijima, ali ih također čini manje korisnima. U isto vrijeme, rezultati ostaju točni i konfigurirani dovoljno nisko da spriječi curenje podataka.

Osnovna ideja je da se dodavanjem specijaliziranih vrsta buke podacima ili metodama analize, može spriječiti zlonamjernog aktera da izdvaja određene pojedince i odredi njihovu prisutnost (ili nedostatak istih) u videozapisima.

Privid bi također mogao pomoći dužnosnicima u prikupljanju podataka o javnom zdravstvu ili im omogućiti da prate gustoću i protok pješaka, bez prikupljanja osobnih korisničkih podataka. Privid se do sada pokazao točnim u 79 do 99 posto slučajeva.

"U izgradnji Privida ne zagovaramo povećanje javnog videonadzora i analize. Umjesto toga, uočavamo da je već sveprisutan i potaknut snažnim ekonomskim i javnim sigurnosnim poticajima. Nedvojbeno je da će se analiza videozapisa javnog nadzora nastaviti, te je stoga najvažnije da pružimo alate za poboljšanje privatnosti", poručili su istraživači MIT-a.

EU već godinama optužuje SAD zbog njezinih praksi nadzora. Podsjetimo se Europskog suda pravde koji je 2015. odlučio da podaci Europljana nisu sigurni u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon skandala oko NSA, koji je otkrio zviždač Edward Snowden.

Međutim, sve više postaje jasno da se problemi masovnog nadzora građana ne nalaze samo na drugoj strani Atlantika. Naime, početkom ove godine krovni europski nadzornik za sigurnost podataka naredio je Europolu da u roku godinu dana izbriše sve podatke koji se odnose na pojedince kojima nije utvrđena povezanost s kriminalnom djelatnošću.

Europski parlament je također ranije ovog mjeseca osnovao novi odbor koji bi trebao istražiti koje su države članice i u kojoj mjeri koristile špijunski sustav Pegasus, nakon što su se pojavili navodi da su taj sustav koristile najmanje 40 vlade svijeta, uključujući Poljsku i Mađarsku, za hakiranje mobitela novinara, odvjetnika, aktivista i političara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. veljača 2023 01:21