Valter Flego
 Mirko Ferlin/Cropix
valter flego

‘Digitalni identitet? Možemo ga usporediti s našim portalom e-Građani, međutim, puno je opširniji‘

Pitali smo hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Valtera Flegu (RenewEurope) o kakvoj se točno aplikaciji radi i na koji način bi trebala olakšati život hrvatskim građanima
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 09. lipanj 2021. 14:50

Europska komisija prošli je tjedan predstavila europski okvir za digitalni identitet koji bi građanima Europske unije trebao osigurati da se u svakoj državi članici ponašaju kao "kod kuće", odnosno omogućiti im da pristupaju javnim i privatnim uslugama preko svog mobitela.

Pitali smo hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Valtera Flegu (RenewEurope) o kakvoj se točno aplikaciji radi i na koji način bi trebala olakšati život hrvatskim građanima:

"Kao izvjestitelj Parlamenta za jedan od najvažnijih programa EU-a – Digitalna Europa – te član Odbora za istraživanje, na inicijativu EU digitalni identitet gledam kao na jedan od važnih alata kojima Europa ostvaruje glavne ciljeve ovog programskog razdoblja – zeleno i digitalno. U praksi, možemo ga usporediti s našim portalom e-Građani, međutim, puno je opširniji.

EU digitalni identitet, koji će biti priznat u cijeloj EU, građanima i poduzećima predstavlja olakšano korištenje mnogobrojnih javnih i privatnih usluga, internetskih i neinternetskih. To su razne bankarske usluge poput otvaranja računa u bilo kojoj zemlji članici, plaćanje poreza i podnošenje poreznih prijava, zahtjevi za podizanje kredita, korištenje javnog prijevoza i najam automobila, najam stana, obrazovne usluge poput prijavljivanje na sveučilište u bilo kojoj EU zemlji, turističke usluge poput prijave u hotel, zdravstvene u vidu univerzalnog recepta koji vrijedi bilo gdje u EU – sve bez bilo kakvog fizičkog kontakta, sastanaka, podnošenja dokumenata i potpisivanja.

S EU digitalnim identitetom neće nam više nedostajati taj jedan obrazac. Svi potrebni dokumenti bit će pohranjeni u tzv. digitalnom novčaniku i dostupni nam u bilo kojem trenutku, u bilo kojoj državi članici, za nula kuna. Dakle, osim enormne uštede vremena, EU digitalni identitet znači racionalizaciju procedura, niže troškove i – manje izgubljenih živaca.

Zašto se radi na stvaranju europskog digitalnog identiteta kad već postoji nacionalni digitalni identitet te što će se dogoditi s potonjim kad se uvedu "europske lisnice"?

Tek nešto više od polovice europskih građana svoje osobne iskaznice danas može koristiti izvan matične zemlje, a svega 14% pružatelja javnih usluga dozvoljava autentifikaciju sustavom elektroničkog identiteta izvan matične zemlje. Postojeći nacionalni digitalni identiteti jednostavno će se povezati s novim europskim. Još jedna vrlo važna stavka - EU digitalni identitet veliku pozornost posvećuje zaštiti privatnosti svojih korisnika, njihovoj sigurnosti i potrošačkim pravima. Informiranje i edukacija građana ključni su u pogledu uvođenja svih novih digitalnih usluga. EU digitalni identitet nije nova opasnost od zloupotrebe naših privatnih podataka, već suprotno – to je jamstvo da u svakom trenutku imamo uvid u korištenje naših podataka i jednostavan i siguran način da kontroliramo koliko informacija dajemo. Primjerice, mladi koji trebaju dokazati punoljetnost neće više morati pokazivati osobnu iskaznicu i tako pružati strancima uvid u njihove osobne podatke poput adrese stanovanja, već putem digitalnog identiteta na mobitelu pokazati samo godine. Također, cilj je i spriječiti velike platforme poput Facebooka u prikupljanju osobnih podataka korisnika.

Što se tiče poduzeća, koje će točno koristi oni imati od ovog projekta?

Prije svega, to je smanjenje birokratskih i administrativnih procedura, a direktni rezultat toga je svakako redukcija troškova. Zatim, unaprjeđenje poslovnih procesa i veća transparentnost svih poduzeća, primjerice kad su u pitanju prekogranične transakcije. Sve navedeno vodi do porasta povjerenja potrošača i bolje reputacije poduzeća.

Kako se, u okviru programa Digitalna Europa, misli pružiti podrška u provedbi projekta?

Da bi se postigli ciljevi ove inicijative, potrebno je financirati niz aktivnosti kako na razini Komisije, tako i na razini država članica. Ukupna financijska sredstva potrebna za provedbu u razdoblju 2022. - 2027. iznosit će do 30,825 milijuna eura, u što je uključeno i do 22 milijuna eura operativne potrošnje koja će se pokriti upravo iz Programa Digitalna Europa. Taj je sporazum trenutno u fazi čekanja, tzv. pending agreement. Financijski će se podržati troškovi razvoja i održavanja, izgradnje povjerenja u inicijativu, razvoj standarda i tehničkih specifikacija te godišnje ankete i studije učinkovitosti.

U EU je i dalje prisutan digitalni jaz. Kako se ovime misli premostiti problem nejednakosti digitalne razvijenosti?

Digitalna industrija igra ključnu ulogu u oporavku Europe od gospodarske krize, a digitalni su alati presudni za povećanje konkurentnosti i otpornosti svih država članica te kvalitetniji život i rad. Želi li se Europa u narednim godinama profilirati kao digitalni i zaista se vratiti u tehnološku utrku s vodećim silama poput SAD-a i Kine, nove tehnologije i najsuvremeniji modeli i usluge snažan su nam saveznik na tom putu. Zato je digitalno, kao i zeleno, glavni cilj u narednim godinama, i na začelju EU-a bit će one zemlje koje podcjenjuju važnost istih."

Linker
16. lipanj 2021 15:11