Hrvoje Balen
 Boris Kovacev/Cropix
RAZVOJ IKT SEKTORA

‘Digitalne vještine danas čine neizostavan dio radnih kvalifikacija‘

Misija Nacionalne koalicije za digitalne vještine i digitalna radna mjesta je aktivno poticati stvaranje novih radnih mjesta i povećanje broja zaposlenih digitalnih profesionalaca u Hrvatskoj, kaže Hrvoje Balen
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 26. srpanj 2021. 13:39

„Misija Nacionalne koalicije za digitalne vještine i digitalna radna mjesta je aktivno poticati stvaranje novih radnih mjesta i povećanje broja zaposlenih digitalnih profesionalaca u Hrvatskoj, koji svoj potencijal i globalnost ostvaruju zahvaljujući ulasku tehnologije u poslovanje i svakodnevicu”, kaže o ulozi te koalicije Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT), nacionalni koordinator i voditelj te Koalicije.

Memorandum o osnivanju Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta u Republici Hrvatskoj potpisan je potkraj 2018., a potom je Koalicija donijela Povelju o digitalnim radnim mjestima, sa sedam ciljeva i osamnaest prioriteta razvoja digitalnih radnih mjesta. Sve te aktivnosti na tragu su EU inicijativa o povećanju digitalnih vještina i broja zaposlenih u IKT sektoru.

Projekt Nacionalne koalicije za digitalne vještine i digitalna radna mjesta nastavlja se i ove godine, a kako kazuje Balen prve aktivnosti započet će krajem 2021. i početkom 2022. godine.

“Europa je za nastavak projekta predvidjela stvaranje centralnog web huba (Core Service Platform) na kojem će se objavljivati i prevoditi vijesti svih europskih koalicija te će se dijeliti iskustva svih europskih zemalja uključenih u projekt”, kaže Balen.
Pojašnjava kako će sučelje biti izgrađeno na način da omogućuje dijeljenje materijala partnera i članova Koalicije kao što su vijesti, videa, webinari, online događaji i obrazovni programi.

“Upravo smo u procesu izrade takvog sitea s naše strane, a o njegovom lansiranju pravovremeno ćemo obavijestiti i medije”, informira Hrvoje Balen.

Glavni partneri Koalicije su Algebra, CARNET, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.

“HUP ICT u okviru Koalicije neprestano radi na popularizaciji digitalnih vještina i radnih mjesta kroz svoje aktivnosti kao što je konferencija Digitalna Revolucija, istraživanja o plaćama i radnim mjestima u sektoru, popularizacija novih tehnologija (poput 5G-a), sudjelovanje u izradi strateških nacionalnih dokumenata koji su ključni za digitalizaciju i obrazovanje”, navodi nacionalni koordinator.

Pojašnjava i kako su Akcijski plan za digitalno obrazovanje i Obrazovna strategija glavni strateški dokumenti u čiju su izradu uključeni partneri Koalicije.

“Radom na tim dokumentima donositeljima odluka se olakšava planiranje strategija za razdoblje 2021.-2027. te se promovira pronalazak mogućnosti financiranja za digitalne vještine”, objašnjava Hrvoje Balen.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je također partner projekta Mreže za razvoj digitalne pismenosti kojim se provode istraživanja i kreiraju preporuke za politike na temu digitalne pismenosti.

“Naši su članovi osigurali da standardi zanimanja i kvalifikacija postanu obavezan dio novog Zakona o obrazovanju odraslih, čime sudjelujemo u projektu mapiranja prvih 300 standarda zanimanja u čemu prednost imaju digitalna radna mjesta”, ističe Balen.

Dodaje i kako su zadovoljni i usvajanjem njihovih zahtjeva u okviru novog Zakona o strancima koji je konačno otvorio tržište za developere, inženjere, UX/UI dizajnere i pojednostavio proceduru njihova zapošljavanja.

“Vjerujemo da ćemo i nastavkom rada na ovom projektu još snažnije promovirati digitalne vještine koje danas čine neizostavan dio radnih kvalifikacija u gotovo svim sektorima te potaknuti dodatno obrazovanje mladih i odraslih u tom smjeru kako bismo kvalitetno konkurirali nama usporedivim EU zemljama”, kaže Hrvoje Balen govoreći o aktivnostima HUP-ICT-a i Nacionalne koalicije za digitalne vještine i digitalna radna mjesta u Hrvatskoj.

Prema podacima HUP-a, broj zaposlenih u IKT sektoru porastao je s njih 26.970 u 2008. na 41.886. u 2019., dakle otvoreno je 14.916 novih radnih mjesta u tom razdoblju. Broj tvrtki porastao je za 3275, sa njih 3208, koliko ih je bilo 2008. na 6483 u 2019. godini. Te 2019. hrvatski IKT sektor ostvario je 41,6 milijardu kuna prihoda, od čega se 9,6 mlrd kuna odnosilo na izvoz.

No, prostora za daljnji rast sektora itekako ima. Podaci Eurostata, središnjeg europskog statatističkog ureda. pokazuju da je prošle godine u Europskoj uniji radilo oko osam milijuna specijalista za informacijske i komunikacijske tehnologije. Oni čine 4,3 posto ukupne radne snage u EU, što je povećanje u odnosu na godinu ranije kad su činili 3,9 posto ukupne radne snage.
U Hrvatskoj taj je udjel u ukupnom broju zaposlenih povećan s 3,2 posto 2019. godine na 3,7 posto prošle godine, ali ipak u Hrvatskoj broj zaposlenih IKT stručnjaka i dalje je ispod EU prosjeka.

“Predlažemo da se do 2030. ostvare sljedeće ambicije: Uz ostvarene ciljeve u pogledu osnovnih digitalnih vještina utvrđene u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava, u Uniji mora biti zaposleno 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a uz podjednaki udio žena i muškaraca”, navedeno je u u ožujku ove godine u komunikaciji Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija prilikom predstavljanja Digitalnog kompasa 2030.

U tom kompasu su četiri glavne točke od kojih se prve dvije usmjerene na digitalne kapacitete u području infrastrukture te obrazovanja i vještina, a druge dvije na digitalnu transformaciju poduzeća i javnih službi. U ovom desetljeću digitalizacija je ključna riječ.

Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.

U svibnju 2021. Parlament je usvojio izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.

U rezoluciji Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja, između ostaloga, pozdravlja, ažurirani Akcijski plan za digitalno obrazovanje, njegovo prošireno područje primjene i njegovu ambicioznost, s posebnim ciljevima kojima se ponajprije nastoje riješiti trajnog jaza u digitalnim vještinama, promicati kvalitetno računalno i informatičko obrazovanje ili bolja povezanost u školama, što je daljnji korak prema sveobuhvatnijoj strategiji za digitalne vještine i digitalno obrazovanje.

Također europarlamentarci smatraju da će plan biti uspješan ako po njegovu završetku digitalno obrazovanje zaista postane dijelom obrazovne politike s jasnim, dosljednim i pozitivnim rezultatima u pogledu dostupnosti, pristupa i kvalitete i pravednosti u cijeloj Uniji, te primaju na znanje da države članice imaju različite polazišne točke u tom procesu, što bi trebalo uzeti u obzir pri provedbi Plana.

-Činjenica je da se tehnologija sve brže razvija te da su digitalne vještine ključne za uspješnu realizaciju u radnom, poslovnom kao i akademskom smislu. Međutim, nije dovoljno samo uvesti digitalnu tehnologiju u poslovanje i obrazovni sektor, važno je i educirati ljude kako uspješno primijeniti i širiti stečeno znanje. Primjena digitalnih vještina ljudima pruža veće mogućnosti sudjelovanja u životu društva danas i u budućnosti, olakšava im razmjenu informacija te im daje veću mogućnost izražavanja mišljenja pri odlučivanju – kazao je nedavno za Jutarnji eurozastupnik Predrag Fred Matić iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, govoreći o digitalnoj transformaciji.

Linker
22. listopad 2021 06:23