Žene diljem svijeta koriste pametne telefone i mobilni internet manje nego muškarci.
Oko 300 milijuna žena manje nego muškaraca ima pristup mobilnom internetu, odnosno 165 milijuna žena manje od muškaraca posjeduje mobitel.
Najnovije istraživanje GSMA, udruženja operatora mobilne mreže, pokazuje da pristup mobilnom internetu ženama omogućuje da se osjećaju sigurnije i povezanije, a pomaže i u razvoju obrazovanja i ekonomske neovisnosti. Korištenje mobilnih uređaja i interneta postalo je još važnije tijekom pandemije.
Međutim, rezultati analize pokazuju da je rodna razlika u korištenju mobilnih uređaja još veća u zemljama u razvoju. Čak 20 posto manje žena nego muškaraca koji žive u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koristi mobilne telefone i internet.
Posrijedi su socioekonomski razlozi koji sprječavaju ženama jednak pristup mobilnim uređajima, od nedostatka digitalnog obrazovanja i vještina do prevelikih troškova.
Također, među najčešćim preprekama korištenja mobilnog interneta su zabrinutost zbog privatnosti podataka, štetnog internetskog sadržaja i online zlostavljanja.
Naime, za mnoge žene digitalne platforme djeluju kao produžetak prijetnji u stvarnom životu.
"S jedne strane žene izvještavaju da posjedovanje mobitela doista poboljšava njihovu sigurnost", navode autori izvještaja, “Ali u isto vrijeme postoje zabrinutosti zbog uznemiravanja. To nisu zabrinutosti koje su konkretno povezane s mobitelima ili internetom, već su iste one s kojima se suočavaju u offline svijetu; to su zabrinutosti koje se prelijevaju u online svijet".
Nedavna studija neprofitne organizacije Plan International, provedena na 14 tisuća djevojaka u dobi od 15 do 25 godina iz 22 zemalja, otkrila je da je 58% uznemiravano ili zlostavljano putem interneta. Izvještaj je otkrio da je uznemiravanje bilo slično na svim kontinentima i da se nastavlja i u odrasloj dobi.
Jedno od strateških područja strategije EU-a za rodnu ravnopravnost 2020.-2025. je promicanje rodne ravnoteže u studijima i karijerama u području IKT-a.
Europski parlament je 21. siječnja donio rezoluciju o premošćivanju rodnog digitalnog jaza koji za cilj ima poticanje sudjelovanja žena u digitalnom gospodarstvu.
Zastupnici Europskog parlamenta upozorili su na činjenicu da je pandemija ubrzala digitalizaciju i ukazala na važnost digitalnih tehnologija u Europi te je stoga potrebno istražiti i procijeniti učinak digitalizacije na izglede žena za zapošljavanje kao i posljedice rada na daljinu.
Istaknuli su i na činjenicu da je ženama teže pronaći ravnotežu između rada na daljinu, privatnog života i zadaća skrbi o članovima obitelji. To za žene stvara dodatno opterećenje i posljedice koje se očituju povećanim emocionalnim, psihičkim i društvenim teretom.
Izglednije je da će žene zbog različitih prepreka, kao što su rodni stereotipi i nedovoljno raznolika radna okruženja u kojima prevladavaju muškarci, teško pronaći svoje mjesto u sektoru IKT-a.
S obzirom na to da se u budućnosti očekuje da će za više od 90 posto radnih mjesta biti potrebna određena razina e-vještina i digitalne pismenosti, potrebno je osigurati jednake prilike na tržištu rada.
Europarlamentarci su pozvali Komisiju i države članice da mjere za poticanje prelaska na digitalnu tehnologiju usklade s ciljevima Unije o rodnoj ravnopravnosti i naglasili da digitalna tranzicija ne bi smjela nikoga zapostaviti.
