Na nedavno održanom 48-satnom natjecanju Ocean Hackathon u Splitu timovi su razvijali inovativne ideje koristeći digitalne podatke povezane s morem i priobalnim područjem s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga, a cilj natjecanja je i testiranje inovativnog koncepta i dijeljenje znanja o morima i oceanima.
Udruga Sunce (Tea Kuzmičić Rosandić i Fedra Dokoza) prijavila je izazov s ciljem razvijanja aplikacije za praćenje, odnosno popisivanje morskog otpada s plaža. Institut za oceanografiju i ribarstvo (Dubravka Bojanić Varezić i Pero Tutman) prijavio je izazov kako bi izradili web aplikaciju za prikupljanje podataka o ronilačkim akcijama čišćenja podmorja.
Prije natjecanja spojili su izazove u jedan zbog slične tematike, konačnog rezultata i istih ciljanih skupina korisnika. Timu su se priključile još studentice Sveučilišnog odjela za studije mora, Anđela Brzica i Karla Marinić, te student FESB-a Marino Tolj.
S aplikacijom CRO SEA CLEAN APP za evidenciju količine otpada prikupljene tijekom akcija čišćenja mora i obala ovaj tim na Ocean Hackathon osvojio je treće mjesto. Tijekom Ocean Hackathona, u sklopu aktivnosti SEA-EU alijanse, istovremeno se održavalo SEA-EU Makeathon natjecanje na kojem su za tu aplikaciju osvojili 1. mjesto.
Pitali smo članove tima koje su značajke rješenja koje su ponudili, kome je aplikacija namijenjena i tko bi je sve mogao koristiti.
U odgovoru navode kako se ekološke akcije čišćenja obale i ronilačke akcije čišćenja podmorja provode već dugi niz godina duž naše obale. Te, hvalevrijedne akcije, kažu, imaju za cilj smanjiti količine otpada kao i educirati širu javnost o problematici morskog otpada.
-Njihova organizacija iziskuje veliki trud i resurse, međutim izostaje vidljivost podataka o prikupljenim količinama i tipu otpada. Praćenje vrsta i lokacija otpada iz mora indicija je izvora otpada koji dospijeva u more i važno je za uspostavu funkcionalnih sustava upravljanja, kako otpadom tako i morskim okolišem. Zbog toga je Udruga Sunce za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradila Protokol za provedbu akcija čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području Republike Hrvatske. Taj dokument koristi svim građanima i udruženjima građana te tijelima javne vlasti u provedbi akcija čišćenja otpada iz mora – istaknuli su u Udruzi Sunce.
Dodaju kako ih je upravo ta problematika potakla na razvijanje web aplikacije CRO SEA CLEAN APP kojom bi se na metodičan način evidentiralo otpad prikupljen akcijama čišćenja, a koja je opširnija i sadrži više predmeta od navedenog Protokola.
Iz tog razloga, aplikacija je u prvom redu, kažu, namijenjena organizacijama civilnog društva koje provode akcije čišćenja, a na ovaj način bi se dodatno vrednovao njihov trud. Namijenjena je i znanstvenoj zajednici, koja bi podatke prikupljala i obrađivala te na temelju rezultata izradila preporuke kreatorima politika za donošenje mjera vezanih za smanjivanje količina morskog otpada.
Također, kako pojašnjavaju, mogu je koristiti i drugi organizatori navedenih akcija, kao i ostali zainteresirani za problematiku morskog otpada.
Iako su potrebne dorade, web aplikaciji može se pristupiti već sada.
Govoreći o očekivanjima u budućnosti, nadaju se usavršiti aplikaciju kako bi se ona zaista koristila na terenu i služila prvotnoj svrsi. Planirano je dodavanje novih opcija web aplikaciji (izrada grafičkih izlaza, poboljšan način unosa lokacija), stvaranje Marine Litter alarmnog sustava temeljenog na vremenskim uvjetima koji utječu na povećani unos i nakupljanje otpada.
Također, Udruga Sunce planira korištenje aplikacije u sklopu velike akcije čišćenja plaže i podmorja u ožujku 2022.
-Svakako, Udruga Sunce i Institut za oceanografiju i ribarstvo nastavljaju s aktivnostima na nacionalnim i europskim projektima koji se tiču problematike morskog otpada - zaključuju u timu CRO SEA CLEAN APP.
Dodajmo kako je Europska unija uspostavila okvir za zaštitu morskog okoliša, doneseno je više strategija i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo.
Tako se Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš promiču kružni pristupi u kojima se prednost daje održivim i netoksičnim proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti i sustavima za ponovnu uporabu nad proizvodima za jednokratnu uporabu, čime se prije svega želi smanjiti količina nastalog otpada.
Kako je navedeno u toj direktivi, morsko smeće prekogranične je prirode i priznato je kao rastući globalni problem. Smanjenje količine morskog smeća ključna je mjera za postizanje cilja održivog razvoja UN-a br. 14 kojim se poziva na očuvanje i održivo iskorištavanje oceana, mora i morskih resursa s ciljem održivog razvoja.
Više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada otpada pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.
Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.
Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače: samo 5 posto vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Ovaj podatak, naglašeno je, ukazuje na potrebu za cirkularnijim pristupom.
