U zagrebačkom prostoru kreacije Urania održana je javna tribina u okviru inicijative Novog europskog Bauhausa.
Riječ je o ekološkom, gospodarskom i kulturnom projektu koji bi trebao dovesti do zajedničkog osmišljavanja lijepih, održivih i uključivih načina suživota, a za čije stvaranje je izdvojeno 85 milijuna eura.
U Uraniji, jednom od prostora koji je nominiran za nagradu Novog europskog Bauhausa, raspravljalo se o mogućnostima sinergije i korištenja inicijative Novog europskog Bauhausa (NEB) u urbanim hrvatskim gradovima.
U prvom dijelu događanja sudionici su u sklopu zadanog izazova "Kako Novi europski Bauhaus može doprinijeti urbanoj obnovi hrvatskih gradova?" predstavili svoje dosadašnje projekte i radove vezane na temu te odgovorili na zadani izazov.
Arhitektica i izvanredna profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Mia Roth Čerina predstavila je platformu NEB Goes South. Radi se o platformi koja je nastala kao odgovor na zajedničke probleme s kojima se suočavaju južnoeuropske zemlje. Platforma okuplja šest arhitektonskih fakulteta, uključujući Arhitektonski fakultet u Zagrebu, koji su stvorili paneuropsku platformu za sastanke i rasprave o zajedničkom dizajnu održivih rješenja. Cilj platforme je spojiti inovativnost i kreativnost, kombinirajući umjetnost s tehnologijom.
- Održano je šest konferencija na različite teme koje su akutne pojedinim zemljama i zajednički predstavljaju teme o kojima govorima. U Zagrebu je skup održan 25. listopada 2021. na temu "Framing Collectivity". Izabrana je tema kolektiva u prostornom i kulturnom smislu specifična za ovo naše podneblje – izjavila je Roth Čerina.
Suosnivač 3LHD studija za arhitekturu i urbanizam, Marko Dabrović, ispričao je ključne projekte koji su do sada napravili, a odgovaraju na ciljeve koje je postavio NEB.
- Jedna od najvećih promjena koje smo napravili na jednom mjestu je rekonstrukcija turističke zone Monte Mulini u Rovinju, gdje smo realizirali plažu, šetnicu, hotel i ACI marinu. Ideja svih naših projekata je da što više kreativaca uključimo, a ne da 3LHD sve učini sam – kazao je Dabrović.
Jedna od temeljnih vrijednosti Novog europskog Bauhausa, uz estetiku i održivost,je upravo uključivanje, odnosno ulaganje zajedničkih napora u postizanju vizije i ciljeva Europskog zelenog plana, kako bi Europska unija bila moderno društvo, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.
Dabrović je još naveo neke od najvažnijih projekata,poput kampusa Infobipa koji nije toliko važan u urbanom kontekstu, koliko za razvoj informatike. Potom kampus Rimac u Svetoj Nedelji, koji spaja zelene tehnologije s industrijom, park Muzil u Puli koji integrira park s industrijom zonom i eDU park projekt u Dubrovniku kojem je cilj bio stvoriti kritičnu masu ljudi koji mogu poboljšati kvalitetu grada. Na kraju izlaganja, Dabrović se zadržao na projektu za kojeg vjeruje da ima razvojni potencijal za Zagreb.
- Uređenjem zone Gredelj demistificirao bi se grad i riješio problem 'smrti urbanizma' gdje se sve javne funkcije iseljavaju na periferiju grada. To je projekt koji ima ogroman potencijal, ali koji se neće riješiti sve dok grad i država ne ujedine parcele i namjene taj prostor kao gradski prostor za sve, a ne samo za određenu elitu – rezolutan je Dabrović.
Naime, trenutačno je vlasništva struktura Gredelja takva da Grad Zagreb drži 37%, država 55%, a ostalih osam posto je u javno-privatnoj funkciji. Upravo u toj parcelizaciji dubrovački arhitekt iz 3LHD-a vidi najveći problem.
- Prokletstvo Gredelja je GUP. No, to nije problem koji je jedinstven za Hrvatsku. Drugi europski gradovi koji su imali slično stanje sa željezničkom infrastrukturom u centru grada uspješno su riješili to pitanje. Primjerice, Beč, München i Zürich imali su neke od najvećih projekata kojima su uspjeli iseliti infrastrukturu na periferiju i stvoriti tzv. 15-minutni grad u kojem je sve nadohvat ruke – objašnjava Dabrović.
Naposljetku, Kristina Careva i Rene Lisac s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pričali su o projektu Akupunktura grada/Zagreb za mene, nastalog u sklopu Društva arhitekta Zagreba. Riječ je o inicijativi staroj 12 godina, koja se svojim principima uklopila u NEB.
- Ideja je bila da pojavama u urbanom prostoru, koje izazivaju nezadovoljstvo građana i struka, upravljamo na zajednički način. Shvatili smo da je došlo vrijeme za inkluziju, multidisciplinarnosti i participativnost. Tako smo kroz osnovni način promatranja grada kao kombinacije socijalne i fizičke strukture precizno odabrali ključna mala mjesta na kojima ćemo intervenirati i dobiti dobre rezultate, odnosno da na toj ideji 'akupunkture' gradimo intervenciju koja se širi u prostoru – objašnjava Lisac.
Prva intervencija u Zagrebu bila je bojanje pješačkog mosta na Savici u žutu boju, kao odgovor na preveliku količinu sivog betona. Koliko su građani dobro prihvatili intervenciju, pokazuje i činjenica da je knjižnica Savica počela organizirati radionice bojenja, koje se održavaju dan danas.
Ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac podsjetio je da je u listopadu 2021. osnovana Nacionalna platforma Novog europskog Bauhausa Hrvatske, čije je operativno-stručno vođenje i koordiniranje povjereno REGEA-i.
- Sastav platforme je multidisciplinaran, a uključuje ministarstva, gospodarski sektor, znanstvenike te jedinice lokalne i regionalne uprave. Svrha predložene platforme jest da bude alat ili sredstvo za omogućavanje kohezivnog, integralnog i sinergijskog povezivanja razvojnih i strateških projekata Hrvatske, njenih županija, gradova i općina s potencijalima i mogućnostima inicijative NEB-a. Cilj je kroz kreaciju, inovativnost i jedan drugačiji pogled, rješavati probleme koji nas muče ne samo u gradovima, nego i šire. Primjerice, u Zagrebu ćemo pričati o uvođenju zelene infrastrukture u blokove, a što se tiče projekta koji po meni najbolji opisuje NEB u Hrvatskoj, to je revitalizacija Brodarskog instituta. Njega bi trebalo uskrsnuti i stvoriti okvir za obnovu napuštenih zgrada i razvoj povezanih tehnologija – kazao je Domac.
Tijekom ove godine, održat će se niz tribina i skupova u sklopu NEB-a u Hrvatskoj, na kojima će govoriti, između ostalih, Marcos Ros Sempere, španjolski zastupnik koji je osnovao prijateljsku skupinu zastupnika Europskog parlamenta za novi Bauhaus, Željana Zovko, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica spomenute skupine, Michela Magaš, svjetski priznata inovatorica i Bjarke Ingels, danski arhitekt koji je osmislio spalionicu otpada na kojoj se ljudi skijaju i planinare.
