Mr.oec.Tomislav Munitic, član udruge Dalmatinski potrosac odrzao je predavanje Smart City na Ekonomskom fakultetu

 Josko Supic/Cropix
EDUKACIJA POTROŠAČA

Cijeli koncept pametnih gradova počiva na povećanju kvalitete života

Tehnologija je prva od pet ključnih segmenata, ona omogućava korak naprijed, ali bez drugih čimbenika bi bila neupotrebljiva
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 23. prosinac 2021. 11:18

Pametni gradovi su neosporna budućnost razvoja urbanih sredina, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Već danas gotovo svi veći gradovi u Hrvatskoj imaju otvorene projekte pametnih gradova koji bi treba olakšati ili poboljšati život njihovih građana. Ali što to čini grad pametnim? Je li u pitanju samo implementacija tehnologije ili je potrebno još nešto? I što to zapravo znači prosječnom građaninu?

Ovim riječima član udruge Dalmatinski potrošač Tomislav Munitić uvodi nas u priču o pametnim gradovima, o čemu je održao predavanje studentima u sklopu projekta "Edukacija potrošača" koji provodi ova udruga a podržava Grad Split.

Cilj predavanja "Smart City", koje je udruga Dalmatinski potrošač u suradnji sa Ekonomskim fakultetom u Splitu organizirala, kako su naveli u pozivu, je predstaviti studentima suvremene trendove u tehnološkom oblikovanju gradova, s naglaskom na razvojne mogućnosti Grada Splita i neposredne učinke koje građani/potrošači mogu očekivati.

image

Tomislav Munitic, clan udruge Dalmatinski potrosac

Josko Supic/Cropix

- Definicija pametnog grada prema IBM-u glasi: "Onaj koji optimalno koristi sve međusobno povezane informacije dostupne danas kako bi bolje razumio i kontrolirao svoje operacije i optimizirao korištenje ograničenih resursa”. Primijetite da su u fokusu definicije informacije, a ne tehnologija. Naravno informacije je puno lakše prikupiti pomoću tehnologije i tako dolazimo do ključne tehnologije na kojima počivaju pametni gradovi, IoT ili na hrvatskom Internet stvari – kazuje Tomislav Munitić.

Pojašnjava kako su IoT zapravo sve informacije koje se prikupljaju komunikacijom dva uređaja ili laički rečeno sve informacije koje korisnici ostavljaju kao trag koristeći se bilo kojom online uslugom.

- Pametni gradovi iskorištavaju more informacija koje se na taj način generira svaki dan (prema nekim informacijama sam Facebook generira 1 TB ili 1000 GB ovakvih podataka svakih 9 minuta) kako bi se razvijali na optimalan, efikasan i održiv način. Uz to pametni gradovi su opremljeni sa mnoštvom senzora i/ili kamera pomoću kojih na još bolji način mogu pratiti potrebe stanovništva i infrastrukture i reagirati na pravila način, kasnije ćemo vidjeti i nekoliko primjera iz svijeta i Hrvatske – kazuje Munitić prenoseći naglaske iz svog predavanja.

Nadalje kazuje kako je tehnologija prva od pet ključnih segmenata pametnih gradova i ona omogućava „korak naprijed“ u razvoju gradova, ali bez drugi čimbenika bi bila neupotrebljiva. Drugi segment su ljudi, i oni koji tu tehnologiju trebaju implementirati na pravi način kako bi stvarno koristila, ali i svi građani kojima će ta tehnologija služiti, jer bez njih ne bi bilo ni potrebe za njom.

- Cijeli koncept pametnih gradova počiva na povećanju kvalitete života u gradovima. Treći faktor su institucije, bez kojih bi većina projekata pametnih gradova bila neprovediva. Ulaganja, ali i pravni okvir koji omogućava implementaciju većine rješenja su takva da je bez podrške državne ili lokalne vlasti gotovo nemoguće pokrenuti i završiti jedan takav projekt – ističe.

image

Studenti prate predavanje o pametnim gradovima

Josko Supic/Cropix

Dodaje kako je četvrti segment energija, jer za pametni grad se podrazumijeva i da je efikasan u trošenju ograničenih resursa. Bilo kroz automatiziranu javnu rasvjetu koja se pali samo kada se u ulici detektiraju pješaci ili vozila, ili kroz ulaganja u energetsku efikasnost objekata u gradu, pametni gradovi se razvijaju na način koji je racionalan, efikasan i osigurava maksimalan ekonomski napredak. - Posljednji segment je upravljanje informacijama, kao što smo već rekli ključ maksimalnog iskorištavanja tehnologije je kvalitetno upravljanje prikupljenim informacijama i njihovo iskorištavanje na najbolji način – kaže Munitić.

A što to znači za prosječnog stanovnika grada? Na to pitanje ističe kako, kao prvo, znači povećanje kvalitete života, bilo kroz smanjenje gužvi, lakši pristup javnom prijevozu, smanjenje zagađenja, efektivnijim upravljanjem otpadom ili održivom razvoju infrastrukture i novih stambenih naselja.

- Nadalje korištenjem tehnologije mogu se postići značajne uštede u potrošnji energije i ostalih komunalnih troškova što znači više novca za ulaganje u druge javne sadržaje i infrastrukturu. Kroz tehnologiju se podiže i sigurnost života u gradovima. Kvalitetnijom rasvjetom i razvijenom mrežom videonadzora pametni gradovi čuvaju svoje građane od neželjenih posljedica dok s druge strane garantiraju povjerljivost prikupljenih podataka i preuzimaju odgovornost za njih. Za kraj treba spomenuti i podizanje efikasnosti javne uprave kroz digitalizaciju. Već vidimo pozitivne pomake kroz implementaciju tehnologija kao e-građanin u koja je uvelike olakšala pristup pojedinim uslugama javnih uprava u Hrvatskoj – kaže Tomislav Munitić.

image

Tomislav Munitic

Josko Supic/Cropix

Skreće pozornost i na neke primjere razvoja pametnih gradova u svijetu, ali i gradu u koji je, kako naglašava, najdalje otišao u implementaciji pametnih rješenja, Splitu.

- Singapur i Dubai se smatraju jednim od najnaprednijih gradova u svijetu, tako u Singapuru nailazimo na sustav „Smart Nation Vision” koji se sastoji od mreže senzora implementirane u cijelom gradu koji prikupljaju informacije vezane za promet, javni prijevoz i kretanja pješaka. Sustav je zamišljen kao Open source što znači da mu svi mogu pristupiti i koristiti podatke za planiranje budućeg razvoja – navodi Munitić.

Dodaje kako je jedan od nedavnih primjera bila izgradnja stadiona, prije koje su napravili simulaciju pritiska na postojeću infrastrukturu u slučaju velikih sportskih događanja. Koristeći „Smart Nation Vision” utvrđeno je, kazuje, da bi izgradnja stadiona na toj lokaciji uvelike smanjila kvalitetu života građanima koji žive u okolici te se pronašla alternativna lokacija za gradnju.

Nadalje Munitić navodi kako Dubai već nekoliko godina radi na projektu potpune digitalizacije gradske uprave te je već preko 90 javnih usluga potpuno digitalizirano i dostupno kroz aplikaciju DubaiNow. Usluge dolaze iz područja transporta, komunikacija, infrastrukture, ekonomski usluga i urbanog planiranja, a planirani završetak projekta je kraj 2022. godine.

- Oslo, kao i cijela Norveška su otišli najdalje u kupnji električnih vozila. Cilj im je do 2030. u potpunosti zaustaviti prodaju novih vozila na unutarnje izgaranje i smanjiti količinu CO2 koju država stvara za 95 posto. U predgrađu Osla se gradi i novo naselje koje će biti u potpunosti energetski i ugljično neutralno. U naselju će biti dopuštena samo električna vozila, dok je cilj i njih u potpunosti automatizirati kao i gotovo sve usluge poput ulične rasvjete, prikupljanja otpada i sigurnosti – istaknuo je Tomislav Munitić.

Navodeći primjere izdvaja i Barcelonu, kao jedan od najnaprednijih pametnih gradova Europe. Drugi po veličini grad u Španjolskoj sada je, pojašnjava, zasićen senzorima postavljenim na LED rasvjetnim stupovima koji nadziru promet, kvalitetu zraka, aktivnost pješaka i buku, a koji po potrebi mogu prigušiti ili isključiti svjetla javne rasvjete.

- Pametne kante opremljene usisivačima stišću otpad u podzemna skladišta, smanjujući neugodne mirise i broj putovanja kamiona za prikupljanje. One također daju podatke o razinama otpada i gdje se on brže ili sporije akumulira, što dovodi do veće operativne učinkovitosti Sustav dijeljenja bicikala u gradu bio je jedan od prvih u Europi, usmjeren na smanjenje broja automobila, posebno u gusto naseljenom i prometnom centru grada – govori o primjeru Barcelone.

image

Studenti prate predavanje Tomislava Munitica

Josko Supic/Cropix

Naposljetku, Tomislav Munitić navodi i nekoliko projekata iz Hrvatske, konkretno iz Splita.

- Za početak treba spomenuti Split Parking aplikaciju i SENSIT sustav za pametno parkiranje koji je prvi u Europi pokrio sva parkirna mjesta u jednom gradu i omogućio građanima pregled preko jednog sučelja. Danas, nekoliko godina nakon implementacije, sustav je dodatno unaprijeđen i građanima omogućava da lakše pronađu slobodno parkirno mjesto te u nekoliko klikova plate parking, što znači efikasnije trošenje vremena, ali i smanjenje potrošnje goriva u potrazi za slobodnim mjestom – kazuje Munitić.

Nastavlja kako je u isto vrijeme drugi projekt osigurao videonadzor, instaliran je na 14 lokacija u staroj gradskoj jezgri i na sve osnovne škole u gradu dok je u sklopu Gradske uprave kreirana CDS tehnička soba gdje su smješteni poslužitelji velikog kapaciteta za snimanje svih video signala s navedenih lokacija, kao i klijentska računala za pregledavanje snimki i upravljanje sustavom.

- Sustav predstavlja funkcionalnu platformu za budući nadzor javnih površina od strane gradskih službi. Stalnim promatranjem, prikupljanjem i pregledavanjem snimki nadzornih kamera omogućit će se kvalitetniji rad komunalnih i prometnih službi te Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Kako je pandemija u 2020. i 2021. godini otežala poslovanje mnogima splitski MUP je uveo online naručivanje bez kojeg je više nemoguće dobiti uslugu kako bi se osiguralo poštivanje svih epidemioloških mjera. Redomat.mup.hr krenuo je u upotrebu u srpnju 2021. godine te kroz njega građani mogu rezervirati termine za poslove prometnih isprava i za poslove prijavništva – niže Munitić primjere .

Dodaje kako treba spomenuti i primjer pametnih rješenja koja dolaze iz privatnog sektora poput solinske tvrtke Include koja izrađuje pametne klupe i razna druga rješenja. Tako su nedavno predstavili drugu generaciju pametnih klupa u kojoj tri nova modela dolaze sa solarnim panelima koji dizajnom podsjećaju na klasične drvene letve.

- Novi modeli dolaze s brzim bežičnim punjačima, nizom senzora za prikupljanje meteoroloških podataka, ambijentalnom rasvjetom, sustavom hlađenja sjedala i neograničenom komunikacijom. Steora Classic je osnovni model sa solarnim panelima, Steora City sadrži AI kameru koja bilježi podatke o broju prolaznika, njihovom spolu, te vremenu gledanja u smjeru zaslona, te Steora Cyclo koji sadrži set posebno dizajniranih ručnih alata za bicikliste, tri napredna konektora za punjenje gotovo svih modela električnih romobila na tržištu – pojašnjava Tomislav Munitić.

Tu nije kraj. Kaže kako su također predstavili digitalne spremnike otpada Terra koji su opremljeni naprednim sustavom komprimiranja otpada, čime do tri puta povećavaju kapacitet spremnika.

- Spremnici komuniciraju s platformom za pametne gradove Solos, te je omogućen uvid u stanje napunjenosti svakog spremnika, točna lokacija spremnika, pa čak i evidencija odlaganja otpada - navodi.

Ističe i kako Split tu ne staje te je trenutno desetak projekata vezanih za pametne gradove od kojih su dva najveća Split smart city platforma i digitalni Promet.

- Split smart city podrazumijeva digitalnu transformaciju gradskih usluga i servisa koja će omogućiti građanima brzu i jednostavnu dvosmjernu komunikaciju s gradskim službama putem mobilne i web aplikacije kao i jedinstveno mjesto za komunikaciju i razmjenu dokumenata sa svim službama grada Splita – kazuje Tomislav Munitić.

Nastavlja kako će sustav biti moguće integrirati sa svim drugim digitalnim rješenjima poput Split Parking i NextBike aplikacije. Digitalni Promet će, kaže, u potpunosti digitalizirati sustav izdavanja putnih karata za javni prijevoz u gradu Splitu. Sve će biti moguće obaviti putem mobilne aplikacije kao i preko panela koji će biti instalirani na autobusnim stajalištima, a koji će uz opciju kupnje karata davati i informacije o lokaciji i vremenu dolaska autobusa.

- Razvoj gradova bez tehnologije uskoro će postati nezamisliv, te je na svima nama odgovornost da krenemo naše gradove razvijati na način koji će biti učinkovitiji, čišći i održiviji za buduće generacije – zaključuje Tomislav Munitić.

Dodajmo kako je digitalna transformacija jedan od glavnih prioriteta EU-a, kako bi korist imali građani, poduzeća i okoliš. Jačanjem kapaciteta u području novih digitalnih tehnologija podržava se zelena tranzicija EU-a kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. što je zacrtano europskim zelenim planom. U digitalnoj strategiji EU-a važno je i ulaganje u digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoć u digitalizaciji javnih usluga, uz osiguranje temeljna prava i vrijednosti.

U svibnju 2021. Parlament je usvojio izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine. Kako je navedeno na stranicama Parlamenta, digitalne platforme, internet stvari, računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija su među tehnologijama koje utječu na sektore od prometa do energetike, poljoprivredno-prehrambenih, telekomunikacijskih, financijskih usluga, tvorničke proizvodnje i zdravstvene skrbi i mijenjaju živote ljudi. Tehnologije mogu pomoći u optimizaciji proizvodnje, smanjenju emisija i otpada, jačanju konkurentskih prednosti poduzeća i pružanju novih usluga i proizvoda potrošačima.

Linker
15. ožujak 2022 21:23