Nova ljudska prava

Brzi internet je ljudsko pravo u Hrvatskoj, a Unija taj popis proširuje

U Hrvatskoj je od 2015. godine brzi internet postao zakonsko pravo svakog njezinog građanina
 Darko Tomas/Cropix

U Hrvatskoj je od 2015. godine brzi internet postao zakonsko pravo svakog njezinog građanina, a sada Europska unija taj popis temeljnih ljudskih prava želi proširiti.

Prijedlog je došao od nizozemske zastupnice u Europskom parlamentu, Kim Van Sparrentak, koja traži da se pravo na adekvatno stambeno zbrinjavanje svrstava u temeljno ljudsko pravo.

- Europska pravila često bolje štite profit kojeg ostvaruje stambeno tržište, a ne ljude kojima je potreban krov nad glavom - kaže Van Sparrentak.

Navodi da EU treba poboljšati svoja pravila i koristiti sve dostupne alate kako bi odradila svoj dio posla, zajedno sa državama članicama.

- Mi nudimo konkretna rješenja za djelovanje svih razina. Možemo riješiti stambenu krizu ako to želimo, i možemo okončati beskućništvo do 2030. godine - izjavila je Van Sparrentak.

Prijedlog kojeg je Europski parlament usvojio s 352 glasova za, 179 protiv i 152 suzdržana, uključuje pravo na pristup čistoj i visokokvalitetnoj pitkoj vodi, kvalitetnom unutarnjem zraku, adekvatnim sanitarnim i higijenskim objektima, kao i pristup kanalizacijskim i vodovodnim mrežama.

Zastupnici pozivaju države članice i Komisiju da donesu zakonske odredbe za zaštitu prava stanara jer neadekvatno stanovanje godišnje košta Uniju 195 milijardi eura.

Ako se uzme u obzir da sve više ljudi troši više od 40 posto ukupnih primanja na stanovanje i da cijene najma rastu, ta će se brojka i dalje nastaviti povećavati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 05:35