REGIONALNI BAROMETAR

Bruxelles imenovao ključne izazove: rat u Ukrajini, utjecaj pandemije i klimatska kriza

Na Europskom tjednu regija i gradova prezentirano izvješće o stanju gradova i regija u 2022.

Ursula von der Leyen

 /Valeria Mongelli/Afp/Profimedia

Utjecaj ruske invazije na Ukrajinu, utjecaj pandemije bolesti Covid-19 i oporavak, kao i posljedice klimatskih promjena i energetska tranzicija neki su od glavnih izazova kojima se bavi Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., prezentirano na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija za vrijeme 20. Europskog tjedna regija i gradova koji se održava u Bruxellesu u organizaciji Europske komisije i Europskog odbora regija.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe ispitanih u okviru ankete koju je proveo IPSOS. Između 25. srpnja i 11. rujna 2022. obavljeno je 2698 razgovora s lokalnim i regionalnim političarima i političarkama u EU-u, a njihovi odgovori pokazuju čemu bi dali prednost na razini Unije, koliko su svjesni inicijativa na razini EU-a i mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, što misle o budućnosti Europe i koji su njihovi odgovori na kriznu situaciju uzrokovanu ratom u Ukrajini.

Njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. listopad 2022 23:30