"Ulaganje u kompetentnu javnu upravu, koja prepoznaje i fokusirana je na potrebe građana i gospodarstva, preduvjet je za razvoj Hrvatske", naglasio je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Tijekom sastanka upravljačkog odbora, Gršić se osvrnuo na trenutačno stanje digitalizacije u Hrvatskoj te naglasio važnost njezinog jačanja.
"Trebamo ubrzati digitalizaciju javne uprave kako bismo poboljšali kvalitetu života građana i imali konkurentnije gospodarstvo. Upravo je u tijeku razvoj desetogodišnje strategije digitalizacije Republike Hrvatske i kao rezultat očekujem jasne smjernice razvoja", priopćio je državni tajnik.
Projekt "Uspostava mehanizma koordinacije za osiguranje koherentnog razvoja e-Uprave" provodi se kroz dvije komponente uspostavom funkcionalnog i učinkovitog modela upravljanja i koordinacije projekata digitalizacije te uspostavom interoperabilnog okvira s ciljem poboljšanja digitalnih usluga.
Projekt financira Europska unija kroz Instrument tehničke potpore (TSI), a provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u suradnji s glavnom upravom za potporu strukturnim reformama Europske komisije (DG REFORM).
Podizvoditelji na projektu su finski institut Demos Helsinki i Gulija Consulting and Smart Solutions d.o.o. Opći cilj projekta je pružanje podrške Republici Hrvatskoj u osmišljavanju, razvoju i provedbi reformi te potpora pripremi, izmjeni, provedbi i reviziji Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća.
U Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva podsjećaju da su do sada obavljeni intervjui s predstavnicima tijela državne uprave koja su prepoznata kao ključni dionici u procesu digitalizacije te je provedeno ispitivanje putem online upitnika koji proširuje pitanje koordinacije digitalizacijskih aktivnosti javne uprave u Republici Hrvatskoj. Osim toga, održane su dvije radionice s ciljem boljeg razumijevanja kvalitete planiranja i provedbe javnih digitalnih projekata u hrvatskim državnim tijelima, te su obrađene teme analiza registara, evidencija i upisnika.
Dodajmo kako je Europski parlament u rezoluciji usvojenoj u lipnju 2021. zatražio da nacionalni planovi oporavka i otpornosti budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije. Hrvatska planira uložiti 20,4% (blizu 1,3 milijarde eura) sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u digitalnu tranziciju.
