Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su akt o upravljanju podacima, koji ima za cilj povećati dostupnost podataka za startupove i poduzeća, kako bi se potaknuo razvoj novih proizvoda i usluga.
Akt o upravljanju podacima (DGA) trebao bi osigurati neutralnost tržišta podataka, povjerenje pojedinaca i tvrtki u upravljanje podacima i olakšati ponovnu upotrebu određenih podataka javnog sektora.
Uz goleme mogućnosti u područjima kao što su poljoprivreda i zdravstvo, veliki podaci mogu igrati ključnu ulogu u digitalnoj transformaciji EU-a, a pristup podacima bitan je i za iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije.
Stoga će DGA uspostaviti zajedničke europske podatkovne prostore u strateškim domenama kao što su zdravstvo, okoliš, energija, poljoprivreda, mobilnost, financije, proizvodnja, javna uprava i vještine.
Tvrtke će najviše koristi od ovog zakona imati u nižim cijenama podataka i manjim preprekama za ulazak na tržište. Građanima će, s druge strane, podaci koristiti za pametnije trošenje energije ili osiguravanje personaliziranih lijekova.
"Neke tvrtke možda niti ne znaju što se može učiniti s podacima iz, primjerice, njihovih industrijskih strojeva. Većom razmjenom podataka mogu se razviti novi poslovni modeli, postići veća učinkovitost ili poboljšati proizvodi", rekla je izvjestiteljica Angelika Niebler, "Mogućnosti su praktični neograničene".
Procjenjuje se da će se količina podataka koju generiraju javna tijela, poduzeća i građani u razdoblju od 2018. do 2025. umnožiti pet puta. Trenutačno najveću količinu podataka sadrže velike podatkovne platforme, a DGA pokušava stvoriti alternativu u kojoj će podaci biti dostupniji svim igračima na tržištu. Zato pojedini europarlamentarci ovaj akt nazivaju "podatkovnim schengenom".
Cilj novih pravila je u konačnici izgraditi povjerenje u dijeljenje podataka, čineći ga sigurnijim, lakšim i u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka. To će se postići nizom alata, od tehničkih rješenja kao što su anonimizacija i objedinjavanje podataka do pravno obvezujućih sporazuma ponovnih korisnika.
Nova pravila za podatkovna tržišta pomoći će novim, neutralnim posrednicima da budu prepoznati kao pouzdani organizatori podataka. Pravila će također olakšati rad tvrtkama, pojedincima i javnim ustanovama koji žele dijeliti podatke za dobrobit društva.
"Mnoga poduzeća oklijevaju dijeliti podatke jer se boje da bi mogli završiti u pogrešnim rukama. Isto tako, kao građanin, ako dijelim osjetljive zdravstvene podatke, želim biti sigurna da njih obrađuje organizacija od povjerenja koja mora slijediti određena pravila. S Aktom o upravljanju podacima, posebno sa sustavom certificiranja, možemo uspostaviti tržišta podataka u koje tvrtke i građani mogu vjerovati", dodala je Niebler.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Romana Jerković, poručila je kako se podaci nalaze u samoj srži digitalne preobrazbe društva i gospodarstva.
"Akt o upravljanju podacima je europski pokušaj odgovora na obećanja vezana za podatkovnu suverenost. Kako osigurati to obećanje? Tako što će dijeljenje podataka biti ukorijenjeno u europskim vrijednostima i primjenjivat će se najviša razina sigurnosti podataka i privatnosti", rekla je Jerković.
"Ključni politički cilj ovog akta mora biti osnaživanje pojedinaca i odgovor na pozive da se osigura više kontrole nad korištenjem osobnih podataka. Europa mora nastaviti graditi okvir za upravljanje podacima koji će promicati inovaciju, slaviti raznolikost i koji će štititi socijalnu pravdu", zaključila je europarlamentarka Romana Jerković.
Akt o upravljanju podacima odobren je s 501 glasom za, 12 protiv i 40 suzdržanih. Vijeće ga sada morati službeno usvojiti prije nego što bude objavljeno u Službenom listu i stupi na snagu.
