GRADONAČELNIK.HR

Više od polovice gradova ima pozitivan migracijski saldo – evo koji su privukli najviše novih stanovnika…

U našu zemlju se prošle godine više osoba doselilo nego ih se iselilo

Gužva u gradu

 Vladimir Dugandzic/Cropix

U našu zemlju se prošle godine više osoba doselilo nego ih se iselilo! Pozitivan migracijski saldo, više doseljenih nego iseljenih građana, lani je imalo preko polovice gradova, njih 71, a istodobno u 74 grada se doselilo više ljudi iz inozemstva, bilo Hrvata povratnika bilo stranaca, nego se odselilo i nastanilo u drugim zemljama. Najveći broj doseljenih (iz inozemstva i unutar RH), u odnosu na odseljene, imali su lani Zadar, Velika Gorica i Pula. U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo u postocima, evidentirali su, pak, Buzet, Vis, Stari Grad, Novalja, Komiža, Rovinj, Sveta Nedelja… Veći broj doseljenih iz drugih zemalja, stranaca ili povratnika, imali su Split, Zadar, Rijeka, Pula… U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo s inozemstvom bilježili su također Buzet, Rovinj, Novalja, Stari Grad… Pokazuje to analiza portala Gradonačelnik.hr na temelju statističkih podataka za 2022. Državnog zavoda za statistiku o migracijama po gradovima.

Kako pokazuju podaci DZS-a, u 2022. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva su doselile 57.972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46.287. Saldo migracije stanovništva s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 11.685. U 2022. iz inozemstva se doselilo 17,8 posto hrvatskih državljana i 82,2 posto stranaca, a odselilo se 70,7 posto hrvatskih državljana i 29,3 posto stranaca.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u RH. Konkretno 19,3 posto osoba doselilo se iz Ukrajine, a 14,6 posto osoba doselilo se iz BiH. Najviše ljudi odselilo se- nekako i očekivano- u Njemačku (31,0 posto osoba). Dodajmo kako je iz ratom pogođene Ukrajine lani stiglo 11.121 osoba, što je 15 puta više u odnosu na samo godinu ranije, 2021, piše Gradonačelnik.hr.

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio (67,0 posto) muškaraca. U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo isto tako je bio veći udio muškaraca (61,9 posto osoba). Najveći postotak (44,1) odseljenih osoba u inozemstvo bio je nažalost u onoj najproduktivnijoj zreloj dobi, od 20 do 39 godina…

U 2022. ukupno 72.243 osobe promijenile su mjesto stanovanja unutar RH. Najveći broj (44,9 posto) preseljenog stanovništva unutar zemlje može se također podvesti pod poznatu poštapalicu ‘trbuhom za kruhom’ i bio je isto tako u dobi od 20 do 39 godina. Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7 posto, najviše osoba (41,3 posto) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,9 posto, a između naselja istoga grada/općine -20,8 posto osoba.

U Zadar se lani doselilo čak 913 osoba više nego odselilo (iz/u drugih krajeva RH i inozemstva), u Velikoj Gorici je ta razlika -623, u Puli- 582, Svetoj Nedelji -534, Samoboru- 528, Varaždinu -487, u Kaštelima- 431, Rovinju -427, Dugom Selu – 377, a Top 10 gradova s pozitivnim migracijskim saldom zatvara Poreč s +339 osoba. Među 15 s više doseljenih nego odseljenih su i Rijeka, Solin, Buzet, Čakovec i Osijek (+305-226 osoba). Zanimljivo je da su u deset vodećih središta – 4 iz ZG županije, 3 iz Istarske, po 1 iz Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Varaždinske županije, u Top 20 smjestilo se – 5 iz Zagrebačke i 11 iz priobalnih županija, što indirektno upućuje i na stupanj razvijenosti, kao i poželjnost zaposlenja i života u tim područjima. Pozitivan saldo između 500 i 1.000 ima u RH – pet gradova, od 100 do 500 osoba – 24 grada, između +1 i 100- 41 grad. Negativan saldo s preko – 50 ima 28 gradskih središta, iznad ‘minus’ 100 bilježi 17 gradova, preko -200 četiri hrvatska grada…

U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo imao je Grad Buzet- 4,30 posto, zatim Vis- 4,17 posto, Stari Grad -4,11 posto, Novalja- 3,75 posto, Komiža- 3,52 posto, Rovinj – 3,29 posto, Sveta Nedelja- 2,93 posto, Nin-2,77 posto, Supetar – 2,27 posto i Vodice – 2,25 posto ‘plusa’ ‘per capita’. U Top 10 čak je 9 priobalnih (5 otočnih!) središta, u Top 20 – 17 primorskih i 3 iz ZG županijskog prostora. Pozitivan PC saldo imao je u 2022.- 71 grad, njih 12 iznad 2 posto ‘plusa’ na ukupan broj stanovnika.

Najveći migracijski saldo s inozemstvom imali su lani u Splitu, u koji se- 1.044 više osoba doselilo iz inozemstva, nego odselilo iz Grada u inozemstvo, iza njega slijedi još jedan priobalni grad – Zadar s -867 više doseljenih osoba izvana, nego odseljenih preko granice, pa su u Top 10 i Rijeka gdje je migracijski saldo s inozemstvom bio -774, Pula s -542, Rovinj – 459, Varaždin – 438, Sveta Nedelja – 313, Velika Gorica – 296, Poreč – 290 i Dubrovnik – 290 više doseljenih nego odseljenih osoba preko granice RH. U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo s inozemstvom, 3,78 posto, bio je u Buzetu, zatim Rovinju – 3,54 posto, Novalji – 3,1 posto, Starom Gradu na Hvaru – 2,74 posto, a slijede upravo grad Hvar – 2,01 posto, pa Vis – 1,93 posto, Nin- 1,92 posto, Poreč – 1,75 posto, Supetar – 1,73 posto i Sveta Nedelja – 1,72 posto pozitivnog PC salda…

Prebivalište i boravak

Nerijetko mnoge bune pojmovi/termini – prebivalište i boravak. Prebivalište je dakle određeno kao mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi naseljenih osoba. Boravište je, pak, mjesto i adresa u RH gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije i trajno nastanila. Usput, migracijski saldo stanovništva (neto migracija) jest razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog područja ili države u određenom razdoblju (najčešće mjesec, godina, 10 godina…). Ako je broj doseljenih veći od broja odseljenih, riječ je o pozitivnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom rastu broja stanovnika. Ukoliko je više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika danog i promatranog područja…

Zagreb u plusu za gotovo 4.000 stanovnika

Kod ukupnog i inozemnog migracijskog salda u našim smo brojčano nominalnim tablicama izostavili Grad Zagreb, zbog neusporedivo veće površina i ukupnog broja stanovnika, ali i specifičnog administrativnog statusa koji ima hrvatska metropola. U nju je prošle godine doselilo 24.322 stanovnika, odselilo njih – 20.342, ukupan migracijski saldo iznosio je u 2022.- ‘plus’ 3.980 stanovnika. I inozemni migracijski saldo, isto tako je pozitivan (+4.602), doselilo se iz drugih zemalja 13.628, a odselilo iz grada i RH- 9.026 stanovnika.

Zadar: Nastavak kontinuiranog pozitivnog trenda…

Ukupno je 913 osoba više lani doselilo u Zadar, nego iz njega odselilo, što čini 1,29 posto stanovnika. U tom broju najviše je u razlici onih koji su došli iz drugih zemalja u odnosu na one koji su iselili izvan RH, čak 867, odnosno 1,22 posto stanovnika. Brojčano konkretnije, u Donatov grad lani je preselilo 2.739 stanovnika, iz njega iselilo 1.826 stanovnika. Iz inozemstva je stiglo i za ‘stalno’ se nastanilo- 1.536, a kao prebivalište napustilo zaputivši se izvan Hrvatske – 669 stanovnika(ca)…

-Ako pratimo migracijski saldo za Grad Zadar u više posljednjih godina, službene statistike ukazuju na kontinuirano pozitivan trend, podjednako je pri tome riječ o migracijskom odnosu s inozemstvom i onom unutar Hrvatske i same ZD županije, a za dugoročne pozitivne trendove moramo zadovoljiti svima poznate kriterije, to su financijske, stambene, obiteljske i društvene prilike- kažu nam iz Grada.

-Poduzetnici koji posluju na području Grada Zadra pokazali su u ovom vremenu velikih ekonomskih izazova otpornost i efikasnost, a uz mjere potpora Vlade RH, i zadarska lokalna samouprava pravovremeno je provela svoj program mjera sufinanciranja kamata na kredite za likvidnost, oslobodila plaćanja dijela lokalnih ‘nameta’, povećala potpore poduzetništvu i obrtništvu. Sve te mjere, ali, ponavljam, prije svega otpornost, inovativnost i odgovorno poslovanje, u protekloj je godini rezultiralo je rekordnom uopće dobiti zadarskih poduzetnika. Sve to znači i veću potrebu za radnom snagom, ali i potrebu za stjecanjem specijalističkih znanja i vještina domaćeg stanovništva- tvrdi nam i Branko Dukić, gradonačelnik Zadra.

Kada govorimo o populacijskim mjerama, u Zadru i dalje traju ulaganja u gradnju novih dječjih vrtića i škola. U ovom trenutku spremni su projekti za gradnju tri vrtića i dvije osnovne škole kojima bi se približili kapacitetima za izvođenje nastave u jednoj smjeni. Na to se naslanjaju brojni programi poput smjenskog rada vrtića radi usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza roditelja, sufinanciranje cijene vrtića, besplatni radni materijali za osnovnoškolce, aktivnosti u centrima izvrsnosti, sufinancirane sportske aktivnosti za djecu. Posebne su demografske mjere od potpora za novorođenu djecu, oslobađanja plaćanja vrtića za obitelji s troje i više djece do besplatne univerzalne sportske škole, a također, porasli su i iznosi za učeničke i studentske stipendije, no naročito su ponosni i na novoizgrađeni studentski dom s menzom i nove uređene sveučilišne prostore u obnovljenoj zgradi nekadašnje tehničke škole, u samom centru grada.

Konačno, nedavno je sto mladih obitelji uselilo u svoj nove stanove u zgradi građenoj po POS programu s poticajnim cijenama. Grad je u toj zgradi kupio šest stanova za potrebe deficitarnih kadrovskih stanova, do sada su na korištenje Općoj bolnici ustupljena tri stana od kojih je jedan osiguran za obitelj dvoje liječnika koji su kao vrsni stručnjaci specijalisti u ovaj dalmatinski grad doselili prošlog mjeseca.

-Započeli smo i realizaciju poticane gradnje za obiteljske kuće, kontinuirano ulažemo u kvartovska dječja i sportska igrališta, uređenje parkova i javnih površina. To su konkretne zadarske mjere koje su, vjerujem, imale pozitivan učinak na odluku pojedinaca i čitavih obitelji da svoju budućnost grade u našem gradu- tvrdi nam gradonačelnik Zadra.

Split: Migracijskom ‘plusu’ doprinijeli IT i građevinska djelatnost i – turizam

U Split je lani doselilo ukupno 88 osoba manje nego što ih je odselilo iz najvećeg dalmatinskog grada (3.964- 4.052), no zato su na čelu liste svih 127 naših gradskih središta, ne računajući Zagreb, kada se radi o migracijskom saldu s inozemstvom – u grad pod Marjan u 2022. doselilo je 1.044 osobe više iz drugih zemalja, nego što ih je odselilo izvan RH (2.193-1.149 stanovnika (ca)…

-Split je grad ugodan za život i rad, a upravo je kontinuirani rad na takvoj viziji grada prepoznat kroz Strategiju razvoja grada Splita do 2030. Sa svojim izvrsnim geografskim i klimatskim predispozicijama, Split se razvija na postavkama održivosti, što život u njemu čini sve privlačnijim i kvalitetnijim- naglašava nam Antonija Eremut, pročelnica Službe za razvoj grada.

Veličinom, grad Split ne zahtjeva značajan utrošak vremena pri dnevnim migracijama, a opet pruža društvenu infrastrukturu i sadržaje koji ga čine gradom u punom smislu riječi. Pozitivan migracijski saldo posljedica je niza mjera koje se provode na lokalnoj i nacionalnoj razini, ali i prelijevanja trendova na globalnoj razini. Što se Splita tiče, tome su zasigurno doprinijeli turizam, građevinska djelatnost i IT. U tom kontekstu bismo istaknuli projekt izgradnje centralne zgrade Tehnološkog parka Split, vrijednog preko 20 milijuna eura od čega bespovratna sredstva EU iznose gotovo 15 milijuna eura, a kojim će se revitalizacijom brownfield područja ostvariti infrastrukturni preduvjeti da Split postane pravi mediteranski tehnološki hub, ističu iz Grada.

Samobor: Među najpoželjnijim sredinama za život i gospodarstvo u RH

U Samoboru je lani 528 osoba više doselilo, nego odselilo iz grada (1.627-1.099 stanovnika). Nisu u vodećih deset po broju doseljenih osoba izvan zemlje, iako i tu imaju pozitivan saldo (+173), što znači da se velik broj građana iz drugih dijelova naše zemlje odlučuje na život na području Grada Samobora.

I čitav niz naših analiza na različitim životnim poljima potvrđuje kako je Samobor jedan od najugodnijih i najpoželjnijih gradova za život i gospodarstvo u RH. Iznimno ih je, tako, razveselila nedavno pristigla vijest da u konkurenciji svih gradova u Hrvatskoj imaju najveći napredak u kvaliteti života.

-To je velika pohvala ovaj gradskoj upravi i potvrda da grad vodimo u dobrom smjeru, bez obzira na to što smo vlast preuzeli prije tek nešto malo više od dvije godine, 2021. Naravno da je bilo, ima i bit će izazova, no oni nas potiču na još bolji i predaniji rad te na njih reagiramo tražeći kvalitetna i dugoročna rješenja. Povukli smo velike iznose sredstava iz fondova Europske unije, više nego ikada. Nastavljamo raditi na tome da gradska infrastruktura prati potrebe svih naših građana. Povećali smo odgojno-obrazovne kapacitete: gradimo nove vrtiće, otvaramo nove školske objekte, a postojeći se moderniziraju kako bi naši najmlađi imali sve preduvjete za uspješan rast i razvoj. Upravo smo ove godine obnovili zgradu u Ulici Milana Langa u kojoj su prije mnogo godina generacije učenika pohađale osnovnu školu. Nakon dugogodišnjeg propadanja objekt je u potpunosti uređen i njegovim hodnicima ponovno odzvanja dječji smijeh- kazuje nam Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora.

Takvi nabrojani projekti dokazuju- naglašava – kako status Grada prijatelja djece nije samo deklarirana vrijednost, već obaveza prema najmlađim sugrađanima.

Poduzetnička je klima u Samoboru izrazito povoljna, a mnogobrojne potpore kojima potiču gospodarstvo ukazuju na to da znaju kako pokrenuti pozitivne promjene u gradu u kojem su tradicija, kultura i poduzetništvo uvijek išli „ruku pod ruku“. Od samog početka rade – napominju u Gradskoj upravi- na tome da Samobor ponudi bogat i raznolik sadržaj svim nsugrađanima i posjetiteljima. Manifestacije koje su dio bogate turističke ponude iznimno su posjećene, a brojni gosti koji su jedanput posjetili Samobor, uvijek mu se vraćaju iznova…

Neće podizati poreze, neke su smanjili, a razmatraju i dodatno porezno rasterećenje s ciljem boljeg standarda građana. Komunalni doprinos je smanjen od 50 posto do 100 posto, a komunalna naknada umanjena je 100 posto za prvu, 75 posto za drugu i 25 posto za treću godinu poslovanja. To se radi s ciljem jačanja gospodarstva i društvene revitalizacije grada, kao i stvaranja uvjeta za doseljavanje mladih obitelji. Na gospodarstvu počiva razvoj grada, stoga kroz potpore za zapošljavanje i kapitalna ulaganja, potpore za žensko poduzetništvo i subvencioniranjem zakupa poslovnih prostora pomažu gospodarskom i investicijskom razvoju Samobora. U tijeku je izgradnja najvećeg distributivno-logističkog centara u ovom dijelu Hrvatske, vrijedna 75 milijuna eura, koji će za logističku i proizvodnu djelatnost imati pogodnog preko 86 tisuća m2 skladišnog prostora…

Grad Samobor aktivno provodi i demografske mjere, povećao je naknade za novorođenčad, majke poduzetnice oslobođene su 6 mjeseci plaćanja smještaja djeteta u vrtiću, uveo je jednokratne naknade u iznosu od 150 eura kao pomoć srednjoškolcima za kupnju udžbenika, osigurane su i radne bilježnice i ostali nastavni materijal za osnovnoškolce, povećan je broj i iznosi studentskih i učeničkih stipendija te je uvedena nova kategorija- sportskih stipendija. Učenicima i studentima subvencioniraju prijevoz i besplatne pripreme za državnu maturu, isplaćuju se uskrsnice i božićnice umirovljenicima, osobama s invaliditetom i nezaposlenim braniteljima.

Poboljšanje kvalitete života postiže se i kroz ulaganje u komunalnu infrastrukturu, za što je Samobor ostvario značajna sredstva iz EU fondova. U 2022. godini samo u uređenje i izgradnju cestovne infrastrukture uloženo je oko 5 milijuna eura, u 2023. u projekte cestogradnje, vodovodne i ostale infrastrukture ulaže se povijesnih preko 20 milijuna eura. Grad Samobor dobio je iz fondova EU za uređenje prometnica i sanaciju javne odvodnje oštećene u potresu oko 5, 9 milijuna eura. U tijeku je dogradnja postojećeg vrtića ‘Izvor’ i gradnja novog vrtića u Molvicama. Po završetku gradnje dva vrtića, vrijedna oko 5 milijuna eura, otvorit će se 160 novih vrtićkih mjesta u Samoboru čime će se riješiti dugogodišnji problem nedostatka vrtićkih kapaciteta. U planu je izgradnja i trećeg vrtića za smještaj ukupno 140 mališana.

U uređenje školskih objekata Grad je tijekom ove godine uložio preko milijun eura. S početkom tekuće nastavne godine otvoren je i novi školski objekt za 106 učenika prvih razreda u pet razrednih odjeljenja. Uređenjem objekta u Langovoj ulici rasteretio se prostor matične škole, te je rekonstruirano i uređeno 1198 m2 prostora opremljenog novim namještajem i opremom za održavanje nastavnog programa. Planiranom revitalizacijom objekta na području nekadašnje vojarne za potrebe škole projektirano je 20 razrednih odjeljenja za 440 učenika i izgradnja školske sportske dvorane s pratećim sadržajima. Izrađen je i projekt dogradnje OŠ Milana Langa u Bregani, a gradi se i sportska dvorana.

Grad Samobor značajna novčana sredstva ulaže i u sanaciju kulturno-povijesnih ustanova. Samoborski muzej je dobio novi galerijski prostor, a uskoro kreću i radovi na energetskoj obnovi muzeja za što je dobiveno oko 800 tisuća eura EU sredstava. U tijeku je obnova Vile Allnoch koja je kulturno dobro, Grad Samobor je za konstruktivnu obnovu osigurao 2 milijuna eura, a iz fondova EU dobiveno je oko milijun eura. U Samoboru je u tijeku gradnja parka u Južnom naselju koji se prostire na 7 500 m2 te će biti jedan od najmodernijih parkova u RH, vrijednosti oko 1,5 milijuna eura. Jedna od glavnih atrakcija parka inspirirana je Starim gradom, a uz pješačke staze bit će ugrađena nova javna LED rasvjeta…

-Svi ovi projekti doprinose povećanju kvalitete života pa ne čudi da je naš Samobor jedan od gradova s najpozitivnijim migracijskim saldom u Hrvatskoj- zaključuje gradonačelnica.

Rovinj: Visoka potražnja za zaposlenjem i stambenim kvadratima…

Ukupno je 427 osoba više lani doselilo u ovaj istarski grad, nego iz njega odselilo, što čini 3,29 posto stanovnika. U tom broju najviše je u razlici onih koji su došli iz drugih zemalja u odnosu na one koji su iselili izvan RH, njih 459, odnosno 3,54 posto stanovnika. Konkretnije, lani je tu preselilo 952 stanovnika, iz njega iselilo 525 stanovnika. Iz inozemstva je stiglo i za ‘stalno’ se nastanilo- 731, a kao prebivalište napustilo zaputivši se izvan Hrvatske – 272 stanovnika(ca)…

Rovinj-Rovigno je grad koji je izuzetno poželjan za život Iz godine u godinu na samom su vrhu ljestvice u Hrvatskoj, u područjima infrastrukture, ekologije, gospodarenja otpadom, komunalnog i prometnog reda, transparentnosti rada gradske administracije, socijalne osjetljivosti, ulaganja u obrazovanje, ali i ulaganja u zaštitu i sigurnost zajednice, grada i njegovih građana.

-Kvaliteta života naših sugrađana fokus je našeg djelovanja, i to od samog početka mog prvog mandata, a takav pristup namjeravamo zadržati i tijekom narednih godina. No, činjenica da naš grad privlači iz godine u godinu nove stanovnike, te posljedična visoka potražnja za stambenim kvadratima i zaposlenjem u našem gradu nosi i svoje izazove koje smo kao gradska administracija na vrijeme predvidjeli te smo određeni broj projekata i postavili u tom smjeru – tvrdi nam gradonačelnik dr.sc. Marko Palliaga, napose zadovoljan što su među stanovnicima grada i brojne mlade obitelji, a kako bi stvorili uvjete da mlade zadrže u Rovinju ove su godine uselili i prve obitelji u novoizgrađene zgrade POS-a.

Rovinjska je gradska administracija u svim novodonesenim urbanističkim planovima uređenja predvidjela zemljišta namijenjena kontinuitetu izgradnje takvih stanova koji bi građanima osigurali mogućnost rješavanja stambenog pitanja po pristupačnim cijenama. Upravo će se – kako najavljuju- u drugoj polovici listopada pred rovinjskim vijećnicima naći Odluka kojom nastavljaju Program društveno poticane stanogradnje na području Montepozzoa.

-Drago mi je što se svakom godinom povećava i broj djece u Rovinju. Stoga povećavamo broj kapaciteta i podižemo standarde u vrtićima i školama – trenutno je u planu dogradnja vrtića u naselju Mondelaco, kao i energetska obnova matične zgrade DV Neven, a podsjećam s ponosom da su rovinjske osnovne škole najviše rangirane po uspješnosti u Istarskoj županiji, što je dokaz da se ulaganje u visoke standarde obrazovanja itekako isplati. Prvi smo u zemlji mladima omogućili stjecanje radnog iskustva u struci, zahvaljujući inicijativi Savjeta mladih, kojeg ovim putem želim posebno pohvaliti na aktivnom angažmanu kojim se trude prepoznati probleme svojih vršnjaka i pridonijeti njihovom rješavanju kvalitetnim solucijama. Upravo su oni prepoznali da, dok se tržište rada bori s manjkom radne snage, velik broj mladih pri završetku studija ili obrazovnih programa ne uspijeva pronaći zaposlenje zbog nedostataka radnog iskustva u struci, a koje mladi često nemaju prilike steći – kaže nam gradonačelnik Rovinja.

Grad Rovinj-Rovigno je stoga i potpisao s gradskim ustanovama i trgovačkim društvima sporazum o provedbi programa za vježbenička radna mjesta koji će većem broju mladih osoba omogućiti stjecanje radnog iskustva u struci ubrzo nakon izlaska iz sustava obrazovanja.

Danas, na samo nekoliko mjeseci od potpisivanja tog sporazuma, u gradskim su uredima već zaposleni vježbenici kojima će to zasigurno biti poticaj da ostanu živjeti i raditi u svom rodnom gradu. Isto vrijedi i za komunalna i gradska poduzeća.

-Valja istaknuti i kako je iz godine u godinu naš Proračun usmjeren prema socijalnim i društvenim vrijednostima. Čak 34 posto proračuna se izdvaja u tim kategorijama, a kad tome pridodamo i investicije koje su vezane za školstvo, predškolstvo, kulturu ili socijalu, tada smo na preko 51 posto. Ove smo godine kroz dodatna socijalna izdvajanja uzeli u obzir i umanjeni dohodak naših domaćinstava zbog inflatornog pritiska, no i nadolazeće recesijske pritiske, cilj nam je kroz ravnomjerno porezno opterećenje poboljšati standard naših sugrađana, ali i zadržati postojeće postignute standarde- ističe Palliaga…

Sveta Nedelja: Poreznim rasterećenjima podižu zaposlenost, bolje plaće, veća ulaganja…

U Svetu Nedelju je lani doselilo ukupno 534 osobe više nego što ih je odselilo iz grada (1.180- 646 stanovnika). I kada se radi o migracijskom saldu s inozemstvom, isto tako su pozitivni, u Top 10, pa je između Save, Okićkog i Samoborskog gorja, u 2022. doselilo 313 osoba više iz drugih zemalja, nego što je stanovnika odselilo izvan RH (521-208)…

Sveta Nedelja iz godine u godinu nedvojbeno postaje sve privlačnija destinacija za poslovanje i život, a to definitivno potvrđuju i brojke zahvaljujući kojima se iz godine u godinu plasira u samo finale našeg velikog izbora za Najbolji grad. Peti put ekonomski pobjednik, sjedište nekih iz redova perjanica hrvatskog gospodarstva, poput Rimac Automobila, Medical Intertradea i Stanića, skoro redovito je imao najbolje pokazatelje niza kriterija koji su na više područja razmatrani u rangiranju gradova. A izvrsnim parametrima se može pohvaliti i ove godine kada je zasluženo prigrlio novi naslov prvaka u gospodarskoj kategoriji i našao se u finalu još dvije prestižne kategorije izbora – Smart city i Kvaliteti života.

Aduti kojima su zaokružili kvintet naslova u gospodarstvu su najviši prosječni dohodak po stanovniku (43.803 kuna), ali i najviše zaposlenih na 1000 stanovnika u kategoriji srednjih gradova (472,09), prvi su i po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima (78,32 posto), drugi po prosjeku ukupnih gradskih prihoda po zaposlenome (829.448,23 kuna), peti u stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi- 11 posto stanovništva.

Kako bi olakšali poduzetnicima, ali i svojim sugrađanima, Grad Sveta Nedelja proveo je uz ostalo proteklih godina najveće porezno rasterećenje, ukinuo prirez sa 6 posto na 0 posto, kao i komunalni doprinos za proizvodnju, kreativne industrije (IT sektor, marketing, dizajn, moda, R&D…), financijski sektor, kulturu, obrazovanje i zdravstvo s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, ukinuta je i komunalna naknada za hotele, kampove i apartmanska naselja s 1,5 posto ukupnih prihoda na 0, komunalni doprinos za stanogradnju ukinut je za gradnju tri i više stanova s 40 na 0 kuna/mᵌ, dok je za gradnju jednog do 2 stana smanjen upola. Za gradnju niskoenergetskih kuća doprinos je smanjen za 80, a čak 90 posto za gradnju pasivnih kuća.

Poslovni subjekti oslobođeni komunalnog doprinosa, oslobođeni su i komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a smanjen je i paušalni porez po krevetu za male iznajmljivače na zakonski minimum- 150 kuna (20 eura). Poreznim rasterećenjem povećali su broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak, pa je tako kompenziran proračunski manjak. Politika vodstva grada je porezno rasterećenje, kroz njihovo smanjenje ili ukidanje, umjesto uobičajena davanja potpora. Ukidanjem prireza i komunalnih naknada poduzetnicima su omogućili višemilijunske uštede, ukidanjem poreza na potrošnju i komunalne naknade za hotele i kampove potaknuli su investicije na području turizma i ugostiteljstva, dok je ukidanje prireza rezultiralo većim plaćama građana. Propoduzetničke mjere su odmah privukle i investitore, pa je tvrtka Gebrüder Weiss, jedna od vodećih kompanija u Europi za transport i logistiku, investirala upravo u Svetoj Nedelji, a riječ je o ulaganju vrijednom preko 17 milijuna eura. Nekoliko manjih poduzeća planira otvaranje novih pogona…

-Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo, postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za sugrađane- ponovio je gradonačelnik Dario Zurovec više puta o ususret financijskoj stabilnosti podršci sugrađanima i poduzetnicima.

Komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2 do 30 posto, a ukinuta je i naknada za izdavanje taxi dozvola. Na samom početku pandemije koronavirusa poduzete su mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako primjerice, ukinuta naplata javnih površina i najma javnih prostora na 3 mjeseca, obustavljene su ovrhe, naplate komunalnih naknada za poslovne subjekte na tri mjeseca…

U Svetoj Nedelji su i četiri poduzetničke zone, a peta se gradi. U potpunosti su usklađene zemljišne knjige i katastar, odnosno, imovinsko pravni odnosi su čisti, pa je i ulaganje olakšano, a za zone postoje i urbanistički i prostorni planovi uređenja, koji omogućuju ishođenje potrebne dokumentacije za brzi početak izgradnje novih poslovnih prostora. Istodobno, kontinuirano se provode veliki infrastrukturni projekti koji će pridonijeti većoj kvaliteti i standardu života za građane, ali i prometnoj povezanosti što će olakšati poslovanje poduzetnicima i tvrtkama.

Grad Sveta Nedelja, svojevrsna gospodarska ‘meka’ ZG županije, sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6 posto, a krajnje pozitivnu gospodarsku klimu koja je privukla i privlači brojne uspješne poduzetnike iz zemlje i inozemstva prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću proizvodnju u Svetoj Nedelji, započeo u Kerestincu s povijesnom investicijom – izgradnjom Kampusa Rimac. Vrijedan 200 milijuna eura, projekt bi trebao osigurati najmanje 700 novih radnih mjesta – u bliskoj perspektivi i 2.500- pružiti primjer i poticaj ostalim lokalnim upravama.

Sveta Nedjelja, među ostalim, ima i niz tehnoloških rješenja pa onda i za informiranje građana o događanjima u gradu te dvosmjernu komunikaciju s građanima. Građani tako kroz aplikaciju Popravime.hr mogu prijavljivati komunalne nedostatke, kroz sustav Otvoreni grad mogu sudjelovati u savjetovanjima o gradskim politikama, mjerama i odlukama, a preko aplikacije Sveta Nedelja na dlanu dobivaju sve informacije o događanjima te mogu rezervirati termine za gradska događanja poput klizanja u sklopu adventa. U izradi je, pak, Omni komunikacijska platforma, odnosno cloud omnichannel kontakt centar gdje se u većem dijelu za redovne upite građana u kreiranju odgovora koristi umjetna inteligencija. Koncem rujna digitalizirali su i rad Gradskog vijeća, uz premijerno korištenje ‘eGlasanje’ sustava.

Nin posebno privlačan strancima

U Ninu je lani 75 osoba više doselilo, nego odselilo iz grada (184-109 stanovnika). Imaju naročito izražen pozitivan migracijski inozemni saldo (+52), što znači da se velik broj građana iz drugih zemalja (112) odlučuje na život na području ‘najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada’, skoro dvostruko u odnosu na brojku (60) onih koji su se iselili i odlučili nastaniti izvan RH…

Grad Nin izborio je ove godine više nego zasluženo svoj drugi ulazak u finale našeg izbora za Najbolji grad. Nakon što se lani plasirao u Top 5 gradova i borio za naslov u kategoriji najvećeg napretka u kvaliteti života, veliku završnicu tradicionalnog nadmetanja kojega su po šesti put zaredom početkom mjeseca listopada, uz potporu agencije IPSOS, priredili zajednički portal Gradonačelnik.hr i Hanza media, zavrijedili su u isto tako prestižnoj kategoriji – gospodarstva- u skupini malih gradova.

Uz ostalo – nema prirez, nije zadužen, u top 10 je po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku u kategoriji malih gradova (6182,4 kuna), u top 15 (13. mjesto) po pokrivenosti ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima i primicima u kategoriji malih gradova (106,8 posto pokrivenosti), u top 20 (16. mjesto) po efikasnosti gradske uprave/prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome u kategoriji malih gradova (788747,25 kuna).

Godinama se iznimno puno ulaže u izgradnju infrastrukture, kulturnu ponudu, korištenje i promidžbu resursa kojima Nin obiluje, a koji predstavlja znatan gospodarski potencijal Zadarske županije, ali i šire u RH.

Najstarija gospodarska djelatnost je proizvodnja soli, koju danas obavlja Solana Nin, gdje se sol dobiva na tradicionalan način utjecajem sunca i klimatskih prilika. Tu se nalazi tzv. industrija nježnog tipa: Cromaris – mrijestilište riblje mlađi brancina i podlanica, a za mrijest se uzima lagunska morska voda. Dijelom je riješena egzistencija stanovništva zapošljavanjem u turizmu, prodajom noćenja, gastronomske ponude, suvenira i dr. Zaton Holiday Resort ima značajnu ulogu na razvoj turizma. Kako se ljekovito blato koristi dugi niz godina, velika nada se polaže u razvoj zdravstveno turističkog centra uz pomnu brigu o jedinstvenim natura staništima…

Razvoj Nina je usmjeren na održivi razvoj turizma. U 2023. bilježi se odlična sezona. Grad Nin je tako samo u prvih osam mjeseci ostvario 139.744 turističkih dolazaka što je 1 posto više u odnosu na 2022., a ostvareno je 1.092.113 noćenja što je gotov isti broj noćenja u odnosu na 2022. Prema vrstama smještaja najveći broj turista boravio je u kampu odnosno u Zaton Holiday Resortu i Kampu Zaton, zatim u apartmanima i objektima u domaćinstvu, kućama za odmor te ostalim vrstama smještaja. U odnosu na proteklu godinu u komercijalnom smještaju ostvareno je 135.525 turista noćenja što je povećanje od 1 posto povezano s dolascima, a ostvareno je 997.555 turističkih noćenja što je gotovo isti broj kao u 2022. godini. U nekomercijalnom smještaju bilo je 4.219 turista s realizacijom 94.558 noćenja, a što je 8 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja.

-Izražavam zadovoljstvo turističkim brojkama te ističem da su one odraz dugogodišnjeg planskog uređenja kraljevskog grada Nina i sinergije svih javnih službi grada Nina. Gosti to primjećuju, redovno bilježimo njihove pohvale s terena na konstantan rast urbanističkog uređenja grada. Zadovoljan gost se uvijek vraća pa preporuči destinaciju rodbini i prijateljima. Završavamo posljednju fazu projekta aglomeracije odvodnje u Ninu, a time se bitno podiže razina kvalitete života stanovnika i turista. Kontinuiranim uređenjem prometne infrastrukture s uređenjem kružnih tokova riješili smo nekadašnje probleme i omogućili bolji protok vozila kroz Nin koji se upućuju u susjedne općine. Ninske regije – kaže nam Emil Ćurko, gradonačelnik Grada Nina.

Također se potiče razvoj poduzetništva kroz razvoj i izgradnju tri poduzetničke zone: Poljica Brig, Mirila i Prvi brig, gdje se poduzetnicima daju i tek će se dati, brojne mogućnosti. Dugogodišnjim radom na izgradnji kapitalnih projekata poput sustava odvodnje, izgradnju prometne infrastrukture, potpunu obnovu grada i baštine, hortikulturnog uređenja, jačanju turizma, rekordnom privlačenju broja gostiju, otvorili su se uvjeti za rast malog i srednjeg poduzetništva. Područje Grada Nina vrlo je napose pogodno za razvoj turističke privrede, specifične mediteranske poljoprivrede i gospodarstva vezanog uz morsku obalu što će biti osnovni nosioci razvoja ovog dijela Zadarske županije, no planirani i željeni razvoj ovog prostora može se očekivati jedino uz istovremeni razvoj prateće infrastrukture na čemu se naročito radi posljednjih nekoliko godina. Posebno se ističe projekt ‘Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracija Nin-Privlaka-Vrsi’ po čijem završetku bi se na novi sustav odvodnje kroz 5.600 priključka trebalo spojiti 22.300 potrošača- 5.100 domicilnih stanovnika, 8.400 turista u privatnom smještaju i 8.800 privremenog stanovništva…

Dugo Selo privlači mlade obitelji iz Zagreba i okružja

Ukupno je 377 osoba više lani doselilo (949) u ovaj grad, nego iz njega odselilo (572), što čini 2,13 posto stanovnika. U tom broju najviše je u razlici onih koji su došli iz ostalih dijelova RH u odnosu na one koji su iselili u druge hrvatske sredine, ‘plus’ 339 (699-360 stanovnika). Iz inozemstva je stiglo i za ‘stalno’ se nastanilo- 250, a kao prebivalište napustilo zaputivši se izvan ‘Lijepe naše’ – 212 stanovnika(ca)…

-Možemo istaknuti da nas vesele, ali i ne iznenađuju pozitivni pokazatelji u doseljavanju u Dugo Selo. Naš Grad smješten je u neposrednoj blizini Zagreba, na svega 20-ak km udaljenosti i odlikuje ga iznimno dobra prometna povezanost s glavnim gradom (svega 20 minuta vlakom, blizu je i autocesta). Povoljnije cijene stanova i obiteljskih kuća u odnosu na glavni grad, mirno okruženje i navedena blizina Zagreba, povoljno su utjecali na doseljavanje brojnih mladih obitelji naročito baš iz Zagreba i okolice- kazuju nam iz Grada.

Stalna potražnja utjecala je i na tržište nekretnina, povećana je izgradnja stanova i kuća u nizu, a Grad isto prati dodatnim demografskim i socijalnim mjerama, kao i ulaganjima u komunalnu i društvenu infrastrukturu (izgradnja cesta, dječjih vrtića, dodatna ulaganja u školstvo, polje zdravstva…).

U nizu aktivnosti, demografskih mjera svakako posebno doprinose atraktivnosti Grada Dugog Sela kao potencijalnog mjesta za osnivanje obitelji, kao što su potpore za novorođeno dijete, koje se dodjeljuju svakom novorođenom djetetu, u odnosu na prošlu godinu potpora je sa 265,94 eura povećana na 300 eura po djetetu i omogućeno je da istu po blažim kriterijima ostvare i roditelji posvojitelji, kao i roditelji koji nisu u braku i oni koji imaju status stranca. Prema podacima DZS za 2022. godinu, Dugo Selo je s vitalnim indeksom 120 zauzeo vodeće mjesto po broju rođenih u odnosu na broj umrlih žitelja. Također, jedan je od rijetkih, ako ne i jedini grad, u Republici Hrvatskoj, s višegodišnjim pozitivnim prirodnim prirastom. U 2023. godini do sada su zaprimljena 154 zahtjeva za isplatu ove potpore i to za 74 novorođene djevojčice i 79 novorođenih dječaka, a za tu potporu osigurano je preko 55.700 eura. U suradnji sa Patronažnom službom, osiguravaju se sredstva za nabavu hrane za dojenčad, do 6 odnosno 12 mjeseci starosti djeteta.

Grad osigurava i sredstva za redovan program Dječjeg vrtića Dugo Selo, koji se odvija na lokaciji Matičnog objekta u Dugom Selu i Područnog objekta u Lukarišću koji pohađa oko 350 djece, a ove godine otvoren je i novi Područni objekt u Dugom Selu, u Šaškovečkoj ulici, koji u dvije skupine pohađa 80-ak mališana. U ovoj godini nastavljeno je i sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima na području Grada Dugog Sela, ali i izvan područja grada u iznosu od 192,45 eura po djetetu mjesečno, a na koji način je učešće roditelja u cijeni privatnih vrtića izjednačeno sa učešćem roditelja u cijeni gradskog vrtića. Tom potporom obuhvaćeno je 380 djece u privatnim vrtićima na području grada, ali i 7 djece u dječjim vrtićima izvan Dugog Sela.

Zbog značajnog doseljavanja stanovništva, poglavito mladih obitelji, Grad se odlučio za izgradnju dodatnih kapaciteta u sustavu predškolskog odgoja. U prvom kvartalu 2024. predviđen je završetak novog dječjeg vrtića u naselju Ostrna, kapaciteta za 80 djece koji se gradi suvremenim, održivim tehnologijama. U suradnji s privatnim investitorima uređuje se i objekt u Starčevićevoj ulici koji bi trebao primiti još 40-80 djece u prvom kvartalu 2024. godine, a projektira se za kraj 2025. i novi dječji vrtić na zapadu Grada s kapacitetom 80 mjesta…

Po završetku svih navedenih investicija, Grad Dugo Selo bit će u mogućnosti dugoročno zadovoljiti sve potrebe stanovništva za predškolskim odgojem i osigurati da svako dijete ima mjesto u novim i suvremenim vrtićima. Ukupna vrijednost navedenih investicija je preko 5 milijuna eura.

U odnosu na prošlu godinu, ove je Grad osigurao sredstva i za sufinanciranje troškova čuvanja, brige i skrbi o djeci kroz djelatnost dadilja, u mjesečnom iznosu po djetetu od 120 eura. Za djecu s govornim teškoćama starosti od 3 do 15 godina osigurana je daljnja potpora za logopedske tretmane u iznosu od 11,95 eura po tretmanu, a od lipnja 2023. to pravo omogućeno je do 18. godine starosti djeteta. U okviru potpora za djecu s teškoćama u razvoju osigurana su sredstva za djecu koja pohađaju program Poliklinike Suvag i Centar za autizam, kao i plaćanje najma poslovnog prostora za provođenje programa rane intervencije i pružanja pomoći djeci s teškoćama u razvoju koji provodi Centar za rehabilitaciju Stančić kroz Dnevni centar i u koji je uključeno oko 120 djece i 14 odraslih osoba.

Nastavljeno je sufinanciranje programa produženog boravka za učenike 1. i 2. razreda osnovnih škola (130-ak učenika), kao i podmirenje troškova dodatnog prijevoza za učenike koji pohađaju izbornu nastavu njemačkog jezika i informatike, a koji prijevoz im nije osiguran od strane osnivača. Financirani su troškovi Škole u prirodi i obuke neplivača za učenike 3. i 4. razreda osnovnih škola (411 učenika), nabavljene su radne bilježnice i drugi obrazovni materijali osnovnoškolcima (oko 1700 učenika) u iznosu od 119.524 eura, te je provedena nabava udžbenika za učenike srednjih škola u iznosu od 36.453 eura.

-Naročito smo ponosni što je Grad Dugo Selo ‘najstudentskiji’ grad s čak 56,29 studenata na 1000 stanovnika. I ove godine osigurana su sredstva za nastavak stipendiranja učenika i studenta, ali i dodjelu novih stipendija. Upravo je objavljen natječaj za dodjelu čak 80 stipendija za ovu školsku/akademsku godinu (40 učeničkih i 40 studentskih), što je znatno povećanje u odnosu na prošlogodišnji (24 učeničke i 24 studentske stipendije) natječaj. Dugo Selo trenutno ima 126 stipendista (72 učenika i 52 studenta) i to je najveći broj stipendista od 1998. godine, otkada se stipendije o dodjeljuju (2022. god. – ukupno 126; 2021. – ukupno 104; 2020. – ukupno 71; 2019. – ukupno 59), a trend rasta broja stipendija se nastavlja. Visina stipendije za učenike iznosi 70 eura, a studente 100 eura mjesečno- navode iz Grada.

Za 2023. godinu osigurana su sredstva i za prijevoz učenika i studenata u iznosu od 39.817 eura. Prema projektu Vlade RH, za učenike srednjih škola do kraja 2024. osiguran je besplatni prijevoz vlakom, dok za studente cijena mjesečne karte za prijevoz vlakom iznosi 10 eura. Grad za vožnju vlakom/autobusom osigurava do 110 eura po učeniku/studentu za kupnju prijevoznih karata. Za sufinanciranje troškova stanovanja mladim obiteljima i mladima u 2023. godini, Središnji državni ured za demografiju i mlade dodijelio je Gradu Dugom Selu maksimalna predviđena sredstva u iznosu 19.440 eura. Grad je osigurao i dodatna sredstva u istom iznosu, za dodatnih 10 obitelji i mladih, no zbog nemogućnosti ispunjenja uvjeta propisanih iz Središnjeg državnog ureda, zainteresirani su odustali od podnošenja prijava. Bez obzira na daljnje postupanje Središnjeg ureda, Grad Dugo Selo je i dalje zainteresiran za ovakvu mjeru pomoći mladim obiteljima i mladima, stoga su za provođenje iste u 2024. osigurana i novčana sredstva.

-Grad Dugo Selo prvi je i jedini grad u RH koji je odlučio organizirati stručne službe za zaštitu imovine osnovnih škola i srednje škole na području Grada. Uz zaštitu imovine, stručnjaci iz zaštitarskih službi pružat će i dodatni standard sigurnosti kako bi djeca imali optimalne uvjete za učenje, igru, razvoj i rast. Uz sva navedena davanja, Grad sufinancira udruge koje okupljaju djecu i mlade, pa tako kroz Zajednicu športskih udruga osigurava dodjelu sportskih stipendija, omogućava ljetovanje za socijalno ugroženo djecu u Velom Lošinju, uređuje igrališta osnovnih škola, sufinancira rad Glazbene škole Dugo Selo čiji učenici ostvaruje iznimne rezultate na svjetskoj razini. U odnosu na 2022. kada su davanja za djecu i mlade iznosila nešto iznad 3.859.000 eura, ove godine taj iznos je povećan za više od pola milijuna eura i iznosi 4.589.627 eura. Zbog povećanja kvalitete života u području zdravstvene skrbi građana Grad Dugo Selo sufinancira rad otorinolaringološke ambulante, te na taj način omogućava uslugu specijalista otorinolaringologa, a isto tako sufinancira plaće dvije medicinske sestre u službi Hitne medicine u DZ Dugo Selo; omogućuje besplatan prijevoz za osobe s invaliditetom; kroz sustav socijalne skrbi osigurava sredstva za one najugroženije, dodjelom jednokratnih pomoći, za najugroženije skupine osigurava novčanu pomoć povodom Uskrsa i Božića, osigurava sredstva za programe udruga građana koje djeluju na području Dugog Sela – kažu iz Grada.

Dubrovnik: Najbolji grad za život privlači doseljenike iz inozemstva…

U Dubrovniku je lani 168 osoba više doselilo, nego odselilo iz grada (1.567-1.399 stanovnika). Imaju naročito izražen pozitivan migracijski inozemni saldo (+290), što znači da se velik broj građana iz drugih zemalja (694) odlučuje na život na području ‘perjanice hrvatskog turizma’, skoro 75 posto više u odnosu na brojku (404) onih koji su se iselili izvan RH…

Grad Dubrovnik ove je godine, prema analizi portala Gradonačelnik.hr i Jutarnjeg lista, osvojio titulu prvaka kao najbolji u Hrvatskoj u kategoriji ‘Kvaliteta života’ među velikim gradovima te u kategoriji ‘Smart City’. To svjedoči koliko je Dubrovnik poželjan grad za stanovanje i koliko ulaže u unapređenje standarda svojih građana.

Kada je riječ o mladima i stanovanju, Grad Dubrovnik prvi je u Hrvatskoj razvio vlastiti model stambenog zbrinjavanja mladih i mladih obitelji kroz projekt ”Dubrovačke stanogradnje” te je putem dva javna poziva 38 dubrovačkih mladih obitelji prvi put uselilo u novoizgrađene stanove, uz siguran i pristupačan dugoročni najam. Projekt ide dalje jer je već osigurana građevinska dozvolu za 50 novih stanova u naselju Solitudo, koji će se po istom modelu dodijeliti mladima. Uz ovu tu su i druge mjere za subvenciju stanovanja, u kategorijama ‘mladi’ i ‘socijalne kategorije’, a Grad je u svrhu realizacije dugoročnog plana poticajne stanogradnje osigurao i vlasništvo nad zemljištem površine 75.906 m2, na području Pobrežja.

Realizira se i čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih poboljšanju demografske slike Grada, među kojima i projekt ‘Dar za novorođeno dijete’, u rasponu od 330 do 1.330 eura te pravo na stalnu godišnju naknadu za treće i svako daljnje dijete u obitelji u iznosu od 4.500 eura, koji se isplaćuju raspoređeno u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine života djeteta. Značajna demografska mjera zasigurno je i subvencioniranje cijena u javnim i privatnim dječjim vrtićima na području Grada Dubrovnika pa tako roditelji plaćaju prosječnu cijenu od 58 eura mjesečno, a ovisno o socijalnom statusu dio je roditelja oslobođen plaćanja. Stalno se radi na poboljšanju uvjeta i osiguranju novih vrtićkih prostora te se tako u 2023. otvaraju dva nova prostora koja će osigurati 97 novih mjesta u jasličkim i vrtićkim grupama, bez lista čekanja. Ove je godine otvorena i nova škola u povijesnoj jezgri što je omogućilo da sada nastavu u jednoj smjeni izvodi šest od sedam gradskih osnovnih škola…

-Kako bi olakšao svakodnevno funkcioniranje i život svojim građanima, Dubrovnik je razvio niz pametnih rješenja i aplikacija, kao što su Dubrovačko oko, ‘smart parkinga’, ‘pametni semafori’, ‘Dubrovnik Visitors’, Bus Web Shop, od ove je godine zaživio i projekt ‘Participativno budžetiranje’, u okviru kojeg građani predlažu i glasuju koji će se projekti u njihovom gradskom kotaru/mjesnom odboru financirati proračunskim sredstvima. Glasovanje se odvija putem NIAS sustava e-Građani na platformi Grada Dubrovnika VoxPopuli. Dubrovčani su već izglasali svojih 25 projektnih prijedloga koji će se realizirati u idućoj godini, 2024.- navode iz Grada.

-Ujedno, Grad Dubrovnik i Vodovod Dubrovnik upravo provode jedan od najvećih infrastrukturnih projekata na gradskom području- Aglomeracija Dubrovnik vrijedna je 117 milijuna eura, a obuhvaća izgradnju nedostajućih dijelova mreže za odvodnju i vodoopskrbu na širem području Dubrovnika, odnosno 70 kilometara novih cjevovoda i pročistač otpadnih voda Lapad. Realizacijom ovog projekta podići će se komunalni standard na području cijelog grada – napominju gradonačelnik Mato Franković i Gradska uprava Dubrovnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. ožujak 2024 01:46