Čak 89 gradova povećalo je ulaganja u kulturu tijekom 2021. godine u odnosu na godinu ranije, a jednom od njih izdvajanja su veća za rekordnih 657 posto. Kao i u prethodno analiziranom razdoblju, najviše sredstava za kulturu osigurano je kroz EU projekte.
Pandemijska 2021. godina osobito je pogodila kulturni i kreativni sektor budući da su ukinuta ili značajno reducirana brojna događanja, a mnogi dionici nisu se najbolje snašli pri premještanju u virtualni prostor. U tom zahtjevnom vremenu možemo reći da je kultura uvelike „platila ceh“ izvanrednim okolnostima. Međutim, tijekom spomenute godine, provedena su značajna ulaganja gradova u ovaj sektor, prije svega zahvaljujući sredstvima iz EU fondova, ali i vlastitim. Započeti su i dovršavani mnogi projekti revitalizacije kulturne baštine i prateće infrastrukture, iz(g)rađeni kulturno-edukativni, zabavni i turistički sadržaji, organizirane raznovrsne aktivnosti poput izložbi, predavanja, radionica i sl. Velika sredstva uložena su i u digitalizaciju, kreiranje novih kulturnih proizvoda, piše Gradonačelnik.hr, te energetsku obnovu zgrada.
U analizi podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2021. godini, za kulturu je najviše izdvojio Grad Našice, nešto više od 30 posto vlastitog budžeta, a kapitalni projekti koji su za to osobito „zaslužni“ obnove su našičkih dvoraca. Našice su među top tri i u svim drugim kategorijama izdvajanja za kulturu; po stanovniku, prema trendu povećanja po apsolutnim brojkama i prema postotku povećanja u odnosu na godinu ranije. Nakon Našica, piše Gradonačelnik.hr, najviše je izdvojio Grad Korčula (27,19 % proračuna) koji je, između ostalog, rekonstruirao i obnovio kuću Marka Pola i palaču Ismaeli-Gabrielis. Po visini udjela izdvajanja za kulturu iz proračuna potom slijede Vrbovsko, Kraljevica, Pakrac, Pleternica, Kastav, Rijeka, Dubrovnik i Novska koji su u ove svrhe izdvojili između 14,76 i 21,58 posto gradskog budžeta.
Promatramo li izdvajanja za kulturu u 2021. per capita, na prvom je mjestu Korčula s 2.136,92 kune. Kako smo spomenuli ranije, u ovom otočkom biseru mediteranske kulturne baštine, najviše sredstava uloženo je u obnovu znamenitosti, revitalizaciju obrambenih utvrda, rekonstrukciju i prenamjenu restorana Liburna u novu knjižnicu, ali i u redovito funkcioniranje institucija poput Gradske knjižnice, Muzeja, Centra za kulturu te brojnih udruga. Na drugom su mjestu Našice s 2.071,74 kn po stanovniku, a potom slijede Vrbovsko, Dubrovnik, Rijeka, Kraljevica, Pakrac, Opatija, Novska i Kastav čija se izdvajanja kreću u rasponu od 1.034,09 do 1.702,22 kune per capita.
Što se povećanja sredstava za kulturu tiče, i u toj kategoriji predvode Našice ukoliko je riječ o apsolutnom iznosu budući da je, usporedivši ga s godinom ranije, veći za čak 23, 7 milijuna kuna. Slavonski Brod je drugi s povećanjem od 18,2 milijuna kuna, a slijedi ga Šibenik s 10,2 milijuna kuna većim izdvajanjem nego što je to bio slučaj u 2020. godini. Na listi su još gradovi Kastav, Pleternica, Split, Novska, Korčula, Osijek i Pakrac čija se povećanja izdvajanja za kulturu kreću u iznosima od 4,8 do 9,2 milijuna kuna.
U odnosu na 2020. godinu, čak 89 gradova povećalo je ulaganja u kulturu, a pritom njih 70 za više od 10 posto dok ih je 18 uvećalo izdvajanja za preko 50 posto. Onih, čija su ulaganja veća za više od 100 posto, u 2021. godini bilo je 11. Ipak, rekorder povećanja ulaganja u kulturu je Grad Kastav s čak 657 posto većim iznosom. Slijede ga Pleternica, Našice i Pag čija povećanja su narasla između 393 i 464 posto. Popis još čine Klanjec, Omiš, Oroslavje, Pakrac, Vrbovsko i Dugo Selo koji su u kulturu uložili između 121,31 i 151,32 posto više nego u 2020. godini.
Našice: U obnovu dvoraca Pejačević uložili oko 100 milijuna kuna te nastavljaju razvijati bogatu turističku ponudu
Grad Našice u 2021. godini uložio je značajna sredstva u kulturu, a prije svega u rekonstrukciju kulturnih objekata i popratnih sadržaja. Jedan od većih projekata je projekt „Rekonstrukcije dvoraca Pejačević – Velikog i Malog“, čija je vrijednost oko 99,9 milijuna kuna, a sufinancirala ga je Europska unija iz Fonda za regionalni razvoj i to s 85 posto ukupno prihvatljivih troškova. Nositelj projekta je Grad Našice dok su partneri našička Gradska knjižnica, Zavičajni muzej, Turistička zajednica i Razvojna agencija NARA d.o.o. za lokalni razvoj i poslovne usluge. Prema planu, razvojem i provedbom projekta unaprijedit će se postojeći turistički proizvod, odnosno, predstavljanje Našica kao turističke destinacije čija se turistička ponuda temelji na bogatoj kulturnoj i glazbenoj povijesti. Opći cilj integriranog programa je doprinijeti društveno-gospodarskom održivom razvoju područja Grada Našica. Tako se u sklopu projekta obnavljaju spomenuti dvorci s pripadajućom infrastrukturom, grobljanska kapela obitelji Pejačević te Gregorova vila.
Osim ulaganja u kulturnu baštinu i lokalne infrastrukture, projektom će biti obuhvaćene i komponente ulaganja u znanost i edukaciju kroz uređenje izložbenih prostora te ulaganje u slobodno vrijeme i rekreaciju ulaganjem u hortikulturno uređenje dvorišta Velikog dvorca Pejačević te grobljanske kapele Pejačević, kao i ulaganje u promociju i vidljivost.
Projekt prirodne baštine „Parkovni biseri Slavonije“ uključuje izgradnju sadržaja za posjetitelje Parka kraj dvorca, izgradnju edukativno-tematske staze, izgradnju posjetiteljskog centra i pripadajuće pergole, rekonstrukciju i uređenje sportskih igrališta u Parku, rekonstrukciju nerazvrstane ceste s parkiralištem i biciklističko-pješačkom stazom, izvođenje bioloških radova na obnovi i dopuni dendroflore u Našicama, hologram Dore Pejačević, web stranicu projekta, opremanje informacijskog centra turističke infrastrukture i turističkih sadržaja u parkovima Našica i Valpova te isporuku turističke aplikacije Našice-Valpovo. Vrijednost navedene investicije je 14,3 milijuna kuna.
Grad Našice također svake godine, putem javnih natječaja i poziva, odvaja određena sredstva za udruge i institucije u kulturi, odnosno njihove aktivnosti kojima se promovira kulturni, društveni i umjetnički život grada. U 2021. godini u te je svrhe izdvojeno 917,6 tisuća kuna.
Ova godina je u znaku obilježavanja 100. godišnjice skladateljičine smrti, a u što će se svojim programima uključiti mnoge našičke udruge i ustanove, kao i Grad Našice. Početkom godine tzv. živim slikama iz Dorinog života članovi HKD Lisinski sudjelovali su u manifestaciji Večer vina u našičkom perivoju, a krajem siječnja Zavičajni muzej Našice započeo je s objavljivanjem kratkih, ali vrlo informativnih i zanimljivih podataka iz skladateljičinog života pod naslovom Crtice iz života Dore Pejačević, koje će se objavljivati jednom tjedno do kraja godine. U veljači je, u Hotelu Park Panolija te u organizaciji Osnovne glazbene škole Kontesa Dora i Kulturnog centra Osijek, održan koncert renomirane pijanistice Lane Genc . Tim je sadržajem započeo ovogodišnji XXIX. Memorijal Dore Pejačević u Našicama, a u okviru manifestacije kroz cijelu će se godinu organizirati niz sadržaja poput koncerata, kvizova znanja za učenike, kazališno-glazbenih sadržaja i sl.
U organiziranju ovih događanja, kako napominju iz našičke Gradske uprave, očekuje se suradnja osnovnih škola, srednje i glazbene škole, Gradske knjižnice, Zavičajnog muzeja, Ogranka Matice hrvatske, Udruge za hrvatsku povjesnicu, Turističke zajednice te ostalih ustanova i udruga. Tijekom godine organizirat će se još sadržaja kojima će se, napominju, nadopuniti ovaj osnovni plan Memorijala, o čemu će publika biti na vrijeme obaviještena.
„Grad Našice je povijesno, tradicionalno, ali i kulturno središte koje ove godine slavi 794. rođendan. U zadnjih nekoliko godina velika su sredstva uložena u kulturnu baštinu, gdje simbolično ove godine obilježavamo 100. obljetnicu Dore Pejačević, prve hrvatske i druge europske skladateljice. Na njenim prepoznatljivim djelima želimo stvarati i pričati kulturnu, ali i turističku priču našeg mjesta. Značenje i doprinos naše najpoznatije Našičanke uistinu je velik i to ne samo na državnom i europskom nivou, nego i na svjetskom, što potvrđuje interes za njenim likom i djelom iz svih krajeva svijeta“ – rekao nam je gradonačelnik Krešimir Kašuba.
Korčula: Rekonstruirane i obnovljene Palača Ismaeli-Gabrielis i Kuća Marka Pola
I Grad Korčula, kao jedan od deset najbolje rangiranih, u 2021. godini izdvojio je velika sredstva za kulturu. Jedan od važnijih projekata u 2021. bila je rekonstrukcija i opremanje Palače Ismaeli-Gabrielis, vrijedna 5,7 milijuna kuna, a kojoj je smješten Gradski muzej. Obnova je cjelovito provedena u skopu projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“. Palača se nalazi na glavnom trgu povijesnog središta grada Korčule te sa svojim muzejskim postavom predstavlja identitet kako grada tako i otoka te je jedino mjesto na kojem posjetitelji mogu čuti cjelovitu priču o povijesti, kulturi i običajima Korčule. Sredstva su odobrena unutar fondova EU kao integrirani razvojni program temeljen na obnovi kulturne baštine. Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, operativno ga je provela Regionalna agencija DUNEA s još 10 parnera, uključujući Grad Korčulu i Korčulansku razvojnu agenciju KORU. Projekt je započeo još 2017. godine, a ukupna mu je vrijednost 33,8 milijuna kuna. Grad Korčula je ukupno za rekonstrukciju i opremanje Gradskog muzeja utrošio 13,4 milijuna kuna.
Drugi značajni projekt je Obnova kuće Marka Pola, vrijedan oko 2,7 milijuna kuna. Naime, u Starom Gradu, sjeverno od Crkve Sv. Marka smještena je kuća koja je pripadala obitelji Polo. Kuća je važan dio povijesti grada Korčule. Uz pomoć EU i nacionalnih fondova, Kuća je pretvorena u Marko Polo interpretacijski centar s popratnim multimedijalnim sadržajima. Rekonstrukcija je započela kroz projekt „VALUE-EnVironmental And culTral hEritage development“, što je program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska. Grad Korčula pritom je bio jedan od ukupno osam parnera. Projekt je započeo u siječnju 2019., a završen je u lipnju 2022. Vrijednost projekta za Grad je 3,2 milijuna kuna, a unutar projekta VALUE važno je spomenuti i „Malu arheološku školu otoka Korčule“ održanu od 8.-23. studenog 2021. čime se pokrenula edukacija lokalnog stanovništva, posebice mladih građana o arheologiji kao znanosti, arheološkim lokalitetima i artefaktima. Organizirana su tri predavanja, dvije radionice na terenu i u školama te dva stručna vodstva po lokalitetima te je sudjelovalo oko 200 ljudi. Radovi na opremanju Marko Polo interpretacijskog centra nastavljeni su uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija te Ministarstva turizma.
Od značajnijih projekata tu je i Revitalizacija obrambenih utvrda Grada Korčule čija je vrijednost oko 170 tisuća kuna. U sklopu projekta izrađena je projektno tehnička dokumentacija za obnovu utvrda i kula na području grada Korčule (utvrda Forteca, Velika i Mala kneževa kula, kula Svih svetih, kula Revelin, Knežev dvor, Ljetna pozornica i južni zid). Ukupna mu je vrijednost 5,8 milijuna kuna.
Nadalje, rekonstruirana je i zgrada nekadašnjeg restorana Liburna namijenjena za novu knjižnicu, a vrijednost radova iznosila je oko 220 tisuća kuna. Naime, tijekom pandemijskih 2020. i 2021. te zbog toga usporene realizacije projekta uređenja novog prostora, uloženi su napori da se putem prijava na natječaje osiguraju sredstva za kupnju opreme i namještaja za novu knjižnicu. U tu svrhu, od Ministarstva kulture i medija dobivena su namjenska sredstva odnosno 100 tisuća kuna za 2021. godinu. Preostali potreban iznos za nabavu knjižnične opreme osiguran je iz gradskog proračuna u iznosu od približno 120 tisuća kuna.
Osim redovnog financiranja rada ustanova poput Gradskog muzeja, Knjižnice i Centra za kulturu za što je utrošeno preko dva milijuna kuna, financirane su i programske aktivnosti spomenutih ustanova. Riječ je o, primjerice, izložbenim djelatnostima Gradskog muzeja, koje su u analiziranoj godini doduše bile ograničene pandemijom što je uveliko utjecalo i na način njihove provedbe. Zbog toga je putem mrežnih stranica organizirano osam virtualnih izložbi, četiri predavanja i jedan koncert na povijesnom klaviru. Zajednički organizirani projekti potaknuli su međusobno udruživanje obrazovnih i kulturnih institucija, galerija i udruga. Virtualnim programima potvrdila se značajna društvena i kulturna uloga Gradskog muzeja Korčula u lokalnoj zajednici i u cjelokupnoj hrvatskoj kulturi. Osobito valja izdvojiti mobilnu izložbu o zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrima RH – „Plesovi s mačevima otoka Korčule – moreška i kumpanije“, koja je nakon postavljanja u Korčuli tijekom 2021. godine gostovala u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića te potom u Etnografskom muzeju kao sastavni dio Međunarodne smotre folklora. Grad Korčula osnivač je manifestacije Dani Petra Šegedina, u kojoj aktivno sudjeluju djelatnici muzeja. Muzejsko-pedagoške aktivnosti sačinjavaju važan doprinos izgradnje kulturne zajednice, a najviše su naglašene tijekom obilježavanja Noći muzeja u siječnju i Međunarodnog dana muzeja u svibnju. Muzej nastavlja i s programskim aktivnostima poput Dana medijske pismenosti, Dana Mediterana, Međunarodnog dana muzeja i sl.
Od značajnijih projekata u pripremi prvenstveno se izdvaja otvaranje Marko Polo centra te razne planirane aktivnosti u svrhu vidljivosti i pozicioniranja nove kulturne atrakcije na široj mapi kulturnog turizma, ali i znanstvenog proučavanja. Jedna od aktivnosti je i priprema zbornika na temu Marko Polo i prostori književnosti u suradnji s Maticom hrvatskom te skup koji bi slijedio.
Od značajnih ulaganja treba spomenuti i nabavu knjižnične građe za Gradsku knjižnicu Ivan Vidali; kupljeno je 806 jedinica i 65 novih e-knjiga koje su članovima na raspolaganju uz pomoć ZaKi book aplikacije, a za program je utrošeno oko 100 tisuća kuna pri čemu su izvori financiranja, pored Grada Korčule i vlastitih sredstava, i Ministarstvo kulture i medija. Knjižnica se bavi i nakladničkom djelatnošću te je 2015. utemeljen i časopis za književnost, umjetnost i znanost, Kanavelić. Tijekom 2021. godine časopis je dobio i svoju e-inačicu, a nakon što je ispunio sve kriterije, uvršten je na portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak. Ulagano je i u informatizaciju Gradske knjižnice budući da narodne knjižnice, kako napominju iz Grada, danas predstavljaju temelj izgradnje informacijskog društva, društva znanja, u kojem svi građani imaju korist od pristupa kulturi, znanju i informacijama. Ulaganje u njihov razvoj u interesu je lokalnoj zajednici zbog čega Grad kontinuirano podupire razvoj knjižnične djelatnosti. U analiziranoj je godini nabavljena i oprema vrijedna nešto više od 17 tisuća kuna, a realizirane su i brojne manifestacije poput Mjeseca hrvatske knjige te razna dramska ostvarenja s ciljem očuvanja kulturne baštine. Uspostavljena je digitalna knjižnica pod nazivom Virtualna Korčula, koja iz godine u godinu bilježi sve veću popularnost kod korisnika sadržaja na mreži. Tako digitalna zbirka veličine 119 GB sadrži različitu građu od knjiga, periodike, novinskih članaka, fotografija, razglednica i rukopisa. U 2021. godini ukupno je digitalizirano 4,11 GB što je oko 62 posto od ukupnog opsega građe planirane za digitalizaciju u toj godini. Knjižnica je u analiziranom razdoblju organizirala i 292 događanja za djecu i odrasle na kojima je zabilježeno 6.274 posjetitelja.
I Centar za kulturu je u 2021. organizirao 152 događanja poput kino projekcija, kazališnih predstava za djecu i odrasle, koncerata klasične glazbe, klapskih koncerata, koncerata na otvorenom, izložbi, radionica za mlade i odrasle, promocija knjiga, seminara, itd..U uređenje Doma kulture Liburna uloženo je približno 289 tisuća kuna, a Grad je, kako ističu, osobito ponosan što je, nakon digitalizacije kino dvorane u 2012. godini kada su postali prvi otok s digitalnim kinom, postali prvi i s velikim 11 metarskim srebrnim motoriziranim kino platnom. Financiranje tog projekta realiziralo se sredstvima Ministarstva kulture i medija (230 tisuća kuna) te sredstvima iz proračuna Grada Korčule.
Za programe udruga iz kulture utrošeno je u promatranoj godini oko 120 tisuća kuna, ulagalo se i u brojne obljetnice, manifestacije i izdavaštvo kao i u programe udruga tehničke kulture. Jedna od važnijih manifestacija je Korčulanski barokni festival kao jedan od najboljih festivala rane glazbe u Hrvatskoj za čije održavanje je izdvojeno 179 tisuća kuna. U 2021. su održani brojni koncerti kako tijekom ljetnih događanja tako i za vrijeme „Adventa u Korčuli“, obilježena je i 450-ta obljetnica obrane od Turaka, uprizorena je praizvedba opere „Opsada Korčule“ koja je bila iznimno dobro posjećena.
„Ulaganja u kulturu imaju visoku dodanu vrijednost iz više aspekata; u našem slučaju predstavljaju uglavnom obnovu visokovrijedne povijesne baštine sredstvima Europske unije, daju visok doprinos turističkoj ponudi i povećavaju kvalitetu života na ovim prostorima. Svako ulaganje u kulturu se isplati, a grad Korčula zaista ima puno toga za ponuditi i pokazati. Bez apliciranja na fondove, ovakva ulaganja, koja su u gradu poput Korčule izrazito komplicirana i visoka, predstavljala bi preveliki izdatak za naš proračun. Ključna je kvalitetna i pravovremena priprema projekata te je naš zadatak jačati tim i vlastite kapacitete za provođenje ovakvih, ali i svih drugih projekata“ – ovom nam je prigodom rekla gradonačelnica Korčule, Nika Silić Maroević.
Kastav: Uređeni povijesni biseri stare gradske jezgre, novim sjajem zablistala pozornica na Crekvini i glavni gradski trg Lokvina
U 2021. godini Grad Kastav završavao je dva velika projekta revitalizacije kulturne baštine u okviru projekta EU „Povežimo se baštinom“, koji okuplja 13 lokacija kulturno-povijesne baštine na području Urbane aglomeracije Rijeka. U Kastvu su se uredila dva povijesna bisera u staroj gradskoj jezgri – ljetna pozornica na Crekvini i glavni gradski trg Lokvina. Crekvina, po mnogima jedna od najljepših pozornica, ovim je uređenjem postala još atraktivnija i ovako obnovljena u protekla je dva ljeta ugostila brojne kulturno-zabavne programe. Riječ je o drugoj fazi sanacije i uređenje, prema projektu glavnog projektanta Nenada Fabijanića, nakon što su 2017. godine u suradnji s Ministarstvom turizma izvedeni radovi vrijedni dva milijuna kuna. Tada je napravljena konsolidacija i konzervacija postojeće konstrukcije svetišta, a ponovo je zatvoren prolaz kroz oltarno svetište Crekvine. Ujedno su na prostoru istočne sakristije uređeni novi sadržaji u funkciji ljetne pozornice: muška i ženska garderoba sa sanitarnim čvorovima te skladišni prostori. Cijela investicija vrijedna je 5,8 milijuna kuna.
Iste godine krenulo se u popločavanje Lokvine, glavnog gradskog trga, za što je izdvojeno 2,1 milijun kuna. Arhitekt Siniša Zdjelar navodi kako se uređenjem trga Lokvina u Kastvu dobila nova dimenzija u doživljaju pitoresknog gradića. Trg Lokvina danas predstavlja centar grada Kastva oko kojeg se nižu najvažnije funkcije društvenog života, gradska vijećnica i gradska uprava, crkvica Sv. Trojice, hotel i restoran Kukuriku te nekoliko stambenih građevina. Projekt uređenja trga napravljen je u suradnji s lokalnim konzervatorskim odjelom u Rijeci, Institutom za povijest umjetnosti i Gradom Kastvom. Ukupna vrijednost projekta „Povežimo se baštinom“ iznosi 76,3 milijuna kuna, od čega su bespovratna 36,4 milijuna kuna, a ostatak predstavljaju vlastita sredstva. Bespovratna sredstva osigurana su putem EU fonda za regionalni razvoj i Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ kroz ITU mehanizam.
Osim ovih kapitalnih projekata, u 2021. je proslavljeno 30 godina Kastafskog kulturnog leta, ljetnog festivala koji je kroz svoja tri desetljeća ugostio brojne poznate inozemne i domaće izvođače. Većina programa KKL-a održava se upravo na Crekvini i Lokvini. Brojne kulturne manifestacije zaštitni su znak Kastva, a sadržaj je prilagođen svim dobnim skupinama. Gradonačelnik Matej Mostarac istaknuo je kako je Kastav kao kulturno središte potvrdila i brending studija koja je pokazala da su upravo kulturna zbivanja glavna oznaka prepoznatljivosti ovog grada.
„Kulturna zbivanja prate nas kroz cijelu godinu. Počinjemo s maškarama, u proljeće slijedi Jelenina i Dan grada, ljeti je to Kastafsko kulturno leto, Blues festival Jerry Ricks, ČAnsonfest, a u jesen je to naša Bela nedeja te na kraju Advent. Sve su to manifestacije koje je publika prepoznala, a Kastafsko kulturno leto jedna je od prvih takvih manifestacija koja ove godine ulazi u svoje 32. izdanje i čiji su model kroz godine preuzeli drugi gradovi“ – istaknuo je gradonačelnik Kastva.
Napomenimo i kako su u proteklim godinama realizirane najposjećenije predstave na KKL-u, a u 2021. godini za javne potrebe u kulturi, Grad Kastav je izdvojio oko pola milijuna kuna.
Šibenik: Završena obnova četvrte i najveće gradske tvrđave, otvorena Kuća umjetnosti Arsen, realizirana i dva velika europska projekta
Početkom lipnja 2022. godine završen je projekt revitalizacije četvrte i najveće šibenske tvrđave – Tvrđave sv. Ivana. Od njezine gradnje prošlo je 376 godina, a šest posljednjih godina posvećeno je temeljitoj obnovi impresivnog zdanja koje se prostire na gotovo 19 tisuća kvadratnih metara. Obnova Tvrđave sv. Ivana najveći je projekt ikad dodijeljen Gradu Šibeniku iz fondova EU. Projekt je ukupno vrijedan 6,5 milijuna eura, a Europski fond za regionalni razvoj sufinancirao ga je s 5,5 milijuna eura dok je ostatak sredstava osigurao Grad Šibenik.
Obnovljena tvrđava živi tijekom cijele godine, a posebnost joj je uređen i opremljen kampus, smješten unutar stoljetnih bedema. Prostor je predviđen za razvoj edukacijskog turizma i namijenjen organiziranim grupama studenata, učenika, mladih stručnjaka i umjetnika koji u Šibenik dolaze u okviru studijskih posjeta, terenske nastave, razmjene i drugih posebnih kulturno-umjetničkih programa i edukacija iz kulturnih i kreativnih industrija. Isto tako, moguće ga je unajmiti za poslovna događanja manjeg opsega te predstavlja atraktivnu lokaciju za organizaciju posebnih događanja. Od otvaranja u lipnju 2022. Tvrđavu je dosad posjetilo oko 10 tisuća posjetitelja, a u prvoj polovici 2022. godine u kampusu je ostvareno gotovo tisuću noćenja.
Uspješno su završena i dva velika europska projekta koja je Tvrđava kulture provela u suradnji s hrvatskim i stranim partnerima – FORTITUDE i EMOUndergrounds. Projekt FORTITUDE, vrijedan, 1,62 milijuna eura, Tvrđava kulture Šibenik provela je s partnerima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a u Šibenik je donio inovativne sadržaje i to u samom jeku pandemije koronavirusa. Dva nova, trajna i interaktivna postava koji komuniciraju povijest fortifikacija i nastanak ljetne pozornice od ideje do realizacije, implementirana su u unutrašnjost Tvrđave sv. Mihovila. Također, obnovljen je i informativno-prodajni prostor City Point u centru Šibenika. Zahvaljujući projektu pokrenuta je manifestacija Noć tvrđava kojoj se na šibensku inicijativu priključilo više od 40 gradova iz tri države, a koja se nastavlja i nakon završetka projekta. Manifestacija je u listopadu 2022. godine ušla u finale nagrada Hrvatske turističke zajednice u kategoriji događaj godine.
Kroz EMOUNDERGROUNDS, projekt vrijedan 2,5 milijuna eura, nabavljena je nova informatička oprema – VR tehnologija s posebno dizajniranim igrama koje posjetitelji tvrđava mogu isprobati prilikom posjeta. Također, sredstva osigurana projektom korištena su za istraživanje povijesnih slojeva i razvoja Tvrđave sv. Mihovila. Kreirana je i mobilna aplikacija Tvrđave kulture s ciljem pružanja pravovremenih i točnih informacija prije, tijekom i nakon obilaska šibenskih tvrđava.
Glazbena sezona na Tvrđavi sv. Mihovila 2022. godine otvorena je nikad ranije, u Noći tvrđava 29. travnja. Na sv. Mihovilu održana su ukupno 34 koncerta, od kojih je najveći interes bio za novozelandskom glazbenicom Lorde, za čija su dva koncerta ulaznice rasprodane u svega nekoliko sekundi. Koncert je imao snažan medijski odjek s izrazito pozitivnim povratnim informacijama i ujedno je organizacijski bio najzahtjevniji koncert od otvaranja sv. Mihovila. Večernja događanja na Tvrđavi u prosjeku su imala 800 posjetitelja. Gotovo 30 tisuća posjetitelja večernjih događanja rezultat je vraćanja punom kapacitetu ljetne pozornice na Tvrđavi sv. Mihovila i interesu za programom koji već godinama stavlja Šibenik na kartu ljetnih kulturnih događanja na nacionalnoj razini.
Istovremeno, na Tvrđavi Barone održano je 30 različitih događanja; filmova, plesnih predstava, koncerata…Konceptualno različita, intimnija u odnosu na ona na Tvrđavi sv. Mihovila, savršeno su upotpunila program Tvrđave kulture Šibenik.
U lipnju 2021. godine otvorena je i Kuća umjetnosti Arsen, svojevrsna kulturna atrakcija godine. Multifunkcionalna dvorana na šibenskoj rivi svojim se programom pokazala kao izuzetno kvalitetan sadržaj za Šibenčane izvan turističke sezone i može se sa sigurnošću reći da je Arsen stekao svoju stalnu publiku za kino program srijedom i subotom, dječji program vikendom, koncerte, radionice i ostala kulturna događanja. Od otvorenja, u Kući umjetnosti Arsen održano je više od 400 programa, gotovo iz svih umjetničkih područja, od jednokratnih programa do festivala te su kroz nju sad već prošle stotine kulturnjaka iz cijele Hrvatske. Zahvaljujući Arsenu, proširio se spektar aktivnosti Tvrđave kulture Šibenik te grad sada ima prostor u kojem se kontinuirano i kvalitetno promoviraju relevantni kulturni sadržaji, podržavaju akteri lokalne scene kao i razvoj kulturnih i kreativnih dionika lokalne, ali i nacionalne scene te pomaže u afirmaciji mladih umjetnika. Zbog svega navedenog, Hrvatska turistička zajednica proglasila je Kuću umjetnosti Arsen u listopadu 2022. godine kulturnom atrakcijom, zajedno s Providurovom palačom u Zadru.
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku prošle je godine održano 176 programa. Riječ je o vlastitim predstavama kazališne kuće, njihovim gostovanjima, slobodnoj prodaji gostujućih predstava, koncertima glazbeno-scenskog programa Arsenov feral, promocijama, predavanjima, posjetama kazalištu, predstavljanju i najmu kazališne dvorane te programima u organizaciji drugih. Šibenska kazališna kuća ugostila je 28 predstava drugih kazališta u slobodnoj prodaji i pretplati, sve s ciljem obogaćenja kulturne ponude grada. Od značajnijih izvedbi, u Šibeniku je organiziran koncert svjetski poznatog umjetnika Juliana Rahlina i prijatelja. Prvorazredni kulturni događaj koji je izazvao veliku pozornost javnosti upriličen je povodom nabavke novog koncertnog klavira Besendofer 275. Krajem prošle godine Šibenik je ugostio Orašara te je više od tisuću posjetitelja Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku imalo priliku pogledati tu božićnu priču. HNK u Šibeniku prošle je godine imao tri premijere, Ženski orkestar u režiji Arije Rizvić, Prijevaru u režiji Branka Ivande te Halatafl u režiji Borisa Svrtana. Veliku pozornost, osobito najmlađe publike, izazvala je premijera dječje predstave Šumica u režiji Sergeja Mioča. Predstave su odigrane 78 puta, Arsenov feral izveden je 14 puta, a šest je koncerata klasične glazbe u vlastitoj produkciji.
Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, smještena u srcu grada, postala je šibensko kulturno središte. Knjižnica provodi dva osnovna programa: knjižničnu i izdavačku djelatnost. Redovito se obogaćuje knjižni i ne knjižni fond, izdaju se brojne knjige, brošure, prospekti i druge publikacije. Uz to, knjižnica je mjesto raznovrsnih sadržaja i kulturnih programa za sve dobne skupine, a sadržaj i usluge Knjižnice nastoji se približiti slijepim i slabovidnim osobama kao i onima s posebnim potrebama. Godišnje se u multimedijalnoj dvorani knjižnice održi oko 200 programa kojima se popularizira kultura knjige i čitanja, ali i mnogi drugi oblici kulturnog i znanstvenog sadržaja poput predavanja, izložbi, filmskih večeri, igrokaza, prezentacija, književnih susreta i dr. Tijekom 2022. godine knjižnica je proslavila dvije velike obljetnice te su višednevnim bogato sadržajnim programima dostojno obilježene 100. obljetnica postojanja Ustanove i 100. obljetnica rođenja velike pjesnikinje Vesne Parun.
U duhu suvremenih muzeoloških trendova, Muzej Grada Šibenika posvećen je zaštiti i očuvanju kulturne baštine te osiguravanju njezine dostupnosti javnosti kroz nabavu muzejske građe, istraživanja i trajnu zaštitu. Muzej surađuje sa švedskim i norveškim veleposlanstvom i Udrugom Tursko-hrvatskog prijateljstva te organizira manifestacije Dan i Noć muzeja. Ujedno skrbi o 15 arheoloških lokaliteta, što prvenstveno podrazumijeva njihovo održavanje. U 2022. godini arheološka iskapanja bila su na nalazištima Čista Mala – Velištak, Velika Mrdakovica, Goriš i Bribirska Glavica, a obavljena su i geoarheološka i klasična istraživanja na lokalitetu Danilo u sklopu međunarodne suradnje Muzeja grada Šibenika, Instituta za arheologiju u Zagrebu i sveučilišta Cardinal Stefan Wyszynski iz Varšave u Poljskoj.
Grad Šibenik također financira i podupire izložbenu djelatnost Galerije sv. Krševana kao i programe kulturnih udruga kroz tradicionalne manifestacije Šibenskog kulturnog ljeta pod motom Grad je pozornica (Večeri dalmatinske šansone, Šibenski plesni festival, Međunarodni festival animacije, Šibenske klapske večeri, Martinska Fest, Orguljaška ljetna škola, Fališ, Light is life, Kulturaljka, Regius i dr.). Također financira djelovanje brojnih udruga u kulturi s najstarijima zborom Kolo i Šibenskom narodnom glazbom.
„Iznimno nam je drago što je naše ulaganje u kulturnu infrastrukturu i program prepoznato na nacionalnoj razini. Šibenik se čvrsto pozicionirao kao kulturno-turistička destinacija s raznovrsnim događanjima tijekom cijele godine. Protekle godine na kulturnom planu bile su iznimno bogate i raznovrsne gdje je značajnu ulogu svojim programima na tri tvrđave i u Kući umjetnosti Arsen, koja savršeno upotpunjuje ponudu izvan sezone, odigrala Tvrđava kulture. Raduje nas što je pred nama jubilarna, deseta koncertna sezona na Tvrđavi sv. Mihovila koja će, sigurna sam, Šibenik još više učvrstiti na svjetskoj mapi poželjnih koncertnih destinacija, a vjerujem da zanimljivog programa neće nedostajati ni na Tvrđavi Barone, dok se Tvrđava sv. Ivana profilira kao odredište primamljivo dionicima akademske zajednice zbog svog atraktivnog kampusa. Svakako, pred nama je još puno izazova, novih projekata i suradnji na kulturnom planu, a raznovrstan cjelogodišnji program stvara preduvjet da u Šibeniku na još višu razinu dignemo ono što volimo zvati kulturni turizam, da stvaramo sadržaj koji je zanimljiv, recentan, kvalitetan i oplemenjuje sve one koji odluče svoje slobodno vrijeme posvetiti kulturi, bilo da su tu iz grada ili samo u posjetu. Naš je cilj, uspješno i inovativno upravljanje kulturnom baštinom na društveno koristan, ali i održiv način. Grad Šibenik cijeni stručnost, profesionalnost, ljubav prema poslu i entuzijazam djelatnika u kulturi kao i upornost u postizanju ciljeva, za što im pruža punu i bezrezervnu podršku“ – rekao nam je ovom prigodom gradonačelnik Željko Burić.
Opatija: Velika sredstva uložena u Hrvatski muzej turizma i brojne kulturne manifestacije
U analiziranoj 2021. godini Grad Opatija je za javne potrebe u kulturi izdvojio iz svog proračuna 881 tisuću kuna, a od toga 675 tisuća kuna za Hrvatski muzej turizma te kroz Javni poziv još 159 tisuća kuna. Za manifestacije i obljetnice iste je godine izdvojen milijun i 229 tisuća kuna, a od brojnih manifestacija od osobite su važnosti za Opatiju Liburnia Film Festival, Liburnicom – festival znanstvene fantastike i fantastike, Liburnia Jazz festival te Maškarani klapski maraton.
„Kroz javne potrebe u kulturi Grada Opatije omogućene su redovne aktivnosti ustanova u kulturi, podupiremo djelovanje udruga koje se bave kulturnim djelatnostima i kulturnim stvaralaštvom te obogaćujemo kulturnu ponudu Opatije kroz razne manifestacije. Veliku važnost dajemo programima Festivala Opatija, cilj kojim je osigurati stalnu vrhunsku kvalitetu kulturne ponude za naše građane, ali i brojne goste kojima su upravo kulturna zbivanja razlog za dolazak u Opatiju. Jednako nam je važan daljnji razvoj manifestacija u kulturi koje su se već etablirale u Opatiji, kao i kreiranje novih. Trenutno smo posebno usmjereni na unapređenje postava Hrvatskog muzeja turizma kojem smo, uz Ministarstvo kulture i medija, suosnivač. Muzej je smješten u zgradi nulte povijesne i kulturne vrijednost za Opatiju – Vili Angiolini koja je trenutno u obnovi kroz europska sredstva“ – obrazložio je gradonačelnik Fernando Kirigin.
Dubrovnik: Prvi u Hrvatskoj izradili Plan upravljanja za povijesnu jezgru grada, redizajnirali vizualni identitet Dubrovačke kartice i ostvarili rekordnu prodaju
Grad Dubrovnik, koji se učestalo nalazi među najbolje rangiranima po ovom izdvajanju, osnivač je jedanaest ustanova u kulturi koje se bave organizacijom kulturnih programa u različitim djelatnostima: glazbenoj, scenskoj, folklornoj, knjižničnoj, filmskoj, muzejskoj i galerijskoj. Pored navedenih ustanova, suosnivač je i ustanove koja se bavi obnovom kulturne baštine. U 2021. godini proračun Grada Dubrovnika za kulturu ostvaren je u iznosu od 69.948.330,23 kune i obuhvatio je 13,62 posto ukupnog gradskog proračuna. Najveći dio proračuna (94,30 posto) odnosi se na financiranje rada i programske djelatnosti ustanova u kulturi. Zbog smanjenih proračunskih prihoda kao i zbog restrikcija u organiziranju kulturnih programa uslijed epidemiološke situacije, 2021. godina bila je druga godina u nizu sa značajno manjim planom izdvajanja za programsku djelatnost nego u godinama prije pandemije. U prvih šest mjeseci bilo je realizirano tek 18 posto godišnjeg plana jer su na snazi bile vrlo stroge protuepidemiološke mjere pa se većina programa realizirala tek u drugom dijelu godine.
Programi ustanova u 2021. godini financirani su iz gradskog proračuna iznosom od 5,2 milijuna kuna dok su programi ostalih korisnika koji se sufinanciraju kroz Program javnih potreba u kulturi iznosili 592,7 tisuća kuna. Ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik održale su oko 400 kulturnih programa dok su udruge, umjetničke organizacije i umjetnici sufinancirani kroz Program javnih potreba u kulturi održali oko 70 programa. Za redovnu djelatnost ustanova Grad je izdvojilo 50,4 milijuna kuna.
Grad Dubrovnik osnivač je i trgovačkog društva koje skrbi i održava povijesni kompleks Lazareti te organizira različite kulturne programe, za što je Grad u 2021. godini izdvojio 2,5 milijuna kuna. Od značajnijih kulturnih projekata svakako treba istaknuti projekt Dubrovačke kartice, ulaznice u najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti Dubrovnika, za koju je u 2021. godini izdvojeno 841,1 tisuća kuna u svrhu promocije i naknada za prodaju.
Ostali značajniji programi i projekti ustanova u kulturi financirani u promatranoj godini jesu Projekt izrade Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ u iznosu od 402,3 tisuće kuna, Festival Dubrovačke ljetne igre u iznosu od milijun kuna, Zimski festival u iznosu od 455,7 tisuća kuna i Obnova spomeničke baštine u iznosu od 1,7 milijuna kuna.
I u prošloj su godini ustanove u kulturi, bez Zavoda za obnovu, provele ukupno 803 različita programa i zabilježile publiku od 392.210 osoba, za što je iz gradskog proračuna utrošeno oko 7,5 milijuna kuna. Pritom su najznačajnija sredstva izdvojena za 73. Dubrovačke ljetne igre (1,5 milijun kuna) te za Dubrovački zimski festival (1,6 milijuna kuna). U 2023. godini za programsku je djelatnost ustanova u kulturi planirano ukupno 1.535.529,00 eura odnosno 11,6 milijuna kuna. Prošle su godine potpisani dodaci Kolektivnom ugovoru za zaposlene u ustanovama u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik kojim su uvedena nova materijalna prava za zaposlene u ustanovama. Lani je također izvršena i digitalna transformacija projekta Dubrovačke kartice u okviru koje je uveden informacijski sustav elektronske naplate i kontrole korištenja zajedničke ulaznice u najznačajnije dubrovačke kulturne znamenitosti. Izrađena je nova web aplikacija s web shopom, mobilna aplikacija te uvedena mogućnost integracije s vanjskim sustavima. Napravljen je redizajn vizualnog identiteta, uključujući i izmjenu naziva Dubrovačke kartice u Dubrovnik Pass. Rezultat ove transformacije je rekordna prodaja Dubrovnik Pass-a od pokretanja projekta Dubrovačke kartice 2010. godine, za što je Grad Dubrovnik dobio i nagradu „Simply the best“ u kategoriji jedinica lokalne uprave i samouprave za inventivno preoblikovanje i kvalitativno upravljanje kulturnim i turističkim resursima grada koju dodjeljuju Udruga hrvatskih putničkih agencija i Turistička burza Put. Održivo upravljanje UNESCO-ovom povijesnom baštinom.
„Kultura je iznimno važna za Dubrovnik. Grad sustavno izdvaja značajna sredstva za kulturne programe i rad ustanova u kulturi. No pored toga znatne napore ulažemo i u očuvanje naše kulturne baštine. Prvi smo u Hrvatskoj izradili Plan upravljanja za povijesnu jezgru grada i prvi sada idemo u provedbu odluke o ograničenju prometa u zoni oko povijesne jezgre, a sve upravo s tim ciljem. Sukladno smjernicama UNESCO-a i Plana upravljanja, na ovaj način smanjit će se i štetan utjecaj motoriziranog prometa na zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama. U tom kontekstu bitan nam je i jedinstveni turistički proizvod Dubrovnik Pass koji, uz to što omogućava ulaz u najznačajnije kulturne znamenitosti, ujedno uključuje i uslugu javnog gradskog prijevoza. Našim mjerama i naporima stvaramo zaokruženu cjelinu održivosti, što dakako uključuje i kulturu u svakom smislu“ – saznajemo od gradonačelnika Mate Frankovića.
Novska: Obnovljena i uređena dva kulturna centra za mlade, rekonstruira se i dograđuje stari Hotel Knopp
U 2021. godini ukupno realiziran proračun za kulturu iznosio je 8.259.371 kn što je udio od gotovo 10% ukupnog realiziranog proračuna Grada Novske za 2021. godinu. Osim financiranja redovnih djelatnosti u kulturi (osiguranje sredstava za djelovanje gradskih kulturnih ustanova, Pučkog otvorenog učilišta Novska i Gradske knjižnice Ante Jagar Novska, sredstava koji se transferiraju Turističkoj zajednici Grada Novske za provođenje kulturnih programa za obilježavanje gradskih manifestacija, redovnog financiranja udruga u kulturi, ulaganja u zaštitu i očuvanje kulturnih dobara), 2021. godina bila je i godina velikih investicija u kulturi.
Radi se o kapitalnim investicijama od kojih je važno istaknuti projekt „Klaster kulture na temeljima kulturne baštine povijesne jezgre Novska“ kroz koji se obnavlja, rekonstruira i dograđuje stari Hotel Knopp, kulturno dobro RH. Zgrada se iz ruševine pretvorila u prekrasan objekt u novljanskom centru u kojem će se odvijati različite djelatnosti, a pored osiguranja smještajnih kapaciteta za turiste te za ugostiteljsku djelatnost, u zgradi će djelovati Interpretacijski centar Vojne granice(za koji se već dvije godine zaredom u proračunu Grada Novske osiguravaju sredstva za prikupljanje povijesne građe iz austrijskih i hrvatskih arhiva) te Park prirode Lonjsko polje. U 2021. godini za navedenu namjenu utrošeno je 4.827.796,00 kn samo vlastitih sredstava, a sredstva iz drugih izvora (Ministarstvo kulture i dr.), od početka investicije do danas iznosila su ukupno 12.000.000 kn. Zgrada je rekonstruirana i dograđena, obavljaju se završni radovi, a slijedi nabava opreme i unutarnje uređenje.
Nadalje, za uređenje Kulturnog centra za mlade u naselju Jazavica utrošeno je 301.567,89 kn. U projekt Rekonstrukcija i opremanje društveno-kulturnog centra i dječje igraonice u društvenom domu naselja Rajić uloženo je 72.932,50 kn dok je za rekonstrukciju i obnovu župne crkve Sv. Luke u Novskoj koja se obnavlja od 2018. godine, samo u 2021. godini iz proračuna Grada Novske izdvojeno 301.568,00 kn. Već treću godinu zaredom provode se i arheološka istraživanja na arheološkoj lokaciji Gradina u Subockom Gradu u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu.
„Za projekte u kulturi u proračunu Grada Novske uvijek će se naći prostora, posebno za kapitalne projekte koji su nužna pretpostavka za uspješno kulturno djelovanje i promociju kulturnih potencijala novljanskog kraja. Cilj nam je da se kulturne djelatnosti razvijaju i u prigradskim naseljima, a ne samo u središtu Grada, stoga kroz EU projekte i vlastitim sredstvima, rekonstrukcijom i opremanjem gradske imovine u prigradskim naseljima, osiguravamo prostor gradskim udrugama i ustanovama za kulturno djelovanje. U 2021. godini tako je uređen Kulturni centar za mlade u Jazavici i rekonstruiran je i opremljen Društveno-kulturni centar i dječja igraonica u društvenom domu u Rajiću. Ovakvi kapitalni projekti nastavljaju se i dalje, uz redovno financiranje kulturnih projekata i programa naših udruga i ustanova, kao i osiguranja sredstava za nastavak arheoloških istraživanja na području Grada Novske na dva arheološka nalazišta u Novskoj: Arheološko nalazište Gradina u Subockom Gradu i arheološko nalazište na lokaciji Crkva sv. Luke evanđeliste u Novskoj“ – izjavila nam je ovom prigodom gradonačelnica Marija Kušmiš.