GRADONAČELNIK.HR

Pozitivan prirodni prirast u samo četiri grada u zemlji, u 37 lani rođeno više beba nego u 2021.

Ovo su mjere kojima gradovi potiču pozitivne trendove..

Ilustativna fotografija

 /Cropix

I u prošloj godini pozitivnim prirodnim prirastom, odnosno, većim brojem rođenih nego umrlih, mogu se pohvaliti tek četiri hrvatska grada – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski, a među 10 najbolje rangiranih većina ih je iz primorskih županija.

Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine u odnosu na 2021. broj živorođene djece pao je za 76,2 posto, drugim riječima, rođeno je 2625 djece manje. Stopa nataliteta (rođeni na 1000 stanovnika) iznosila je 8,8. Broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na godinu ranije za 9,1 posto dok je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila -6,0. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) koji je iznosio 59.

Dugo Selo grad je s najvećim prirodnim prirastom u Hrvatskoj, piše Gradonačelnik.hr, a u odnosu na prethodnu godinu najviše je i napredovao te za razliku od 2021., kada je imao šest rođenih više nego umrlih, u 2022. ih je bilo 36. Poziciju među jedina četiri grada u plusu zadržao je i Metković koji je lani također ostvario bolji rezultat te u 2022. ima 11 više rođenih nego umrlih. Umjesto Vrgorca, koji je u 2021. bio „u plusu“, uskočio je Imotski koji se s negativnim prirastom od -13 popeo na +7. Pozitivan prirodni prirast ima još samo Solin, ali je za razliku od 2021., kada je bilo 56 rođenih više nego umrlih, 2022. brojka manja, odnosno, rođenih je u Solinu unutar analizirane godine bilo 36 više u odnosu na umrle.

U deset najbolje rangiranih gradova uvrstili su se još Biograd na Moru, Vis, Opuzen, Mursko Središće, Donja Stubica i Cres, međutim, njihov je prirodni prirast negativan te se kreće od -11 do -2.

Što se samog broja rođenih tiče, najbolje brojke u prošloj godini bilježi Grad Grubišno Polje u kojemu je rođeno 12,5 beba na 1.000 stanovnika. Nakon Grubišnog Polja, najviše beba rođeno je u Dugom Selu – 11,9 na 1.000 stanovnika, a potom slijede izjednačeni Nin i Pregrada s 11,8 novorođenih na 1.000 stanovnika. Iza njih je Imotski s 11,6, Biograd na Moru s 11,2 koliko ima i Otok. Sljedeći je Gospić s 11,0 beba na 1.000 stanovnika, a listu zatvaraju Vis i Mursko Središće s 10,9 novorođenih na 1.000 stanovnika.

U apsolutnim brojkama prednjače, piše Gradonačelnik.hr, veliki gradovi – Zagreb (koji je izvan konkurencije), a potom Split, Osijek, Rijeka, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Dubrovnik, Šibenik i Kaštela.

Porast broja rođenih beba u prošloj godini u odnosu na 2021. bilježi tek 37 gradova što je značajan pad budući da je u 2021. godini uspoređujući je s 2020.-om u 65 gradova zabilježen porast broja novorođenčadi. Prvi je Vis s porastom od 75 posto, drugi Drniš s 57 posto rođenih više nego li prethodne godine, potom slijede Pregrada s 48,94 i Cres s 42,11 posto. Na petom je mjestu Knin s 42,11 posto, slijedi Vrlika s 30 posto, a povećanje između 20,34 i 28,85 posto bilježe još Grubišno Polje, Garešnica, Krk i Beli Manastir.

Promatramo li trend prirodnog prirasta u apsolutnim brojkama, lani su u odnosu na 2021. godinu najbolje prošli Karlovac (180), Rijeka (177), Bjelovar (131), Varaždin (113), Đakovo (87), Jastrebarsko (72), Ivanić-Grad (66), Knin (63), Zaprešić (61) i Samobor (55). (V.H.)

Dugo Selo: Grad s najvećim prirodnim prirastom grad je budućnosti za mlade obitelji

Dugo Selo jedan je od tek četiri hrvatska grada koji su prošle godine imali veći broj rođene djece od preminulih čime je nastavio i trend iz 2021. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku u Dugom Selu je broj rođenih 20 posto veći od broja umrlih te vitalni indeks iznosi 120 te je najviši u Hrvatskoj. Dugo Selo već nekoliko godina uspješno odlijeva negativnim demografskim trendovima što ga čini raritetom među domaćim gradovima.

Dugoselska gradska uprava ponosi se ovakvim podacima i napominje kako čini sve za poboljšanje kvalitete života svojeg stanovništva, a budući da je sve više doseljenika, trud je očito prepoznat te je Dugo Selo postala poželjna destinacija, naročito mladim obiteljima.

Zamjenica gradonačelnika, Jasminka Kokot Bambić, nedavno je komentirala kako su sve stambene jedinice rasprodane prije završetka gradnje te rastu iz dana u dan, a kontinuirano se trude svoj grad učiniti gradom budućnosti ponajprije upravo mladim obiteljima. U svemu tome veliku ulogu igra i dobra prometna povezanost sa Zagrebom, blizina autoceste, prostorno planska dokumentacija koja omogućava investitorima izgradnju višestambenih zgrada, preko 280 milijuna kuna izdvajanja za poboljšanje infrastrukture (vodoopskrba i kanalizacija) te kilometri novoasfaltiranih ulica..

Dugo Selo izdvaja značajna sredstva za djecu i mlade. Tako se za razne programe na godišnjoj razini ulaže više od 28 milijuna kuna. Osim naknada za bebe, sufinancira se boravak djece u privatnim vrtićima, a nedavno je povećan iznos sufinanciranja za 150 kuna po djetetu (1.450 kn) kako bi izjednačili cijenu privatnih i gradskih vrtića za svu djecu. Osim toga, Grad sufinancira i boravak djece u vrtićima izvan Dugog Sela. Samo za sufinanciranje cijene vrtića lani je osigurano 4,8 milijuna kuna, a počelo se i sa sufinanciranjem logopedskih tretmana za djecu kojoj je to potrebno kao i s posebnim programima odgoja i obrazovanja u Poliklinici Suvag. Dugo Selo jedan je od rijetkih gradova koji roditeljima sufinancira i nabavku dječje hrane za dojenčad. Nadalje, Grad osigurava i besplatnu školsku prehranu za učenike iz obitelji slabijeg imovinskog statusa, produženi boravak u školi, dodatni prijevoz učenika koji pohađaju izbornu nastavu njemačkog i informatike, program rane intervencije i pružanja psihosocijalne pomoći, školu u prirodi, obuku neplivača, nabavku radnih bilježnica i drugih školskih materijala. Dugo Selo među malobrojnim je gradovima koji pokrivaju troškove nabavke udžbenika za srednjoškolce, za što je u 2022. osigurano 200 tisuća kuna. Dijele stipendije učenicima i studentima za što je bilo osigurano oko 600 tisuća kuna, a tu su i sportske stipendije. K tome, sufinanciraju prijevoz učenika i studenata, a socijalno ugroženoj djeci omogućuju ljetovanje u Velom Lošinju.

Nedavno se krenulo i u projekt izgradnje novog dječjeg vrtića u naselju Velika Ostrna te će se izgraditi objekt ukupne površine 800 m2 koji će omogućiti, sukladno državnom pedagoškom standardu, smještaj 80-oro djece u četiri odgojne skupine. Vrtićki prostor bit će područno odjeljenje matičnog objekta DV Dugo Selo bez centralne kuhinje. Po izgradnji objekta riješio bi se problem trenutno neupisane djece (40 do 50-oro).

„Ovo je presretan trenutak za mene osobno, ali i za naš grad. Pratili smo prirodna kretanja stanovništva i tijekom proteklih godina radili na projektima proširenja vrtićkih kapaciteta. Veselim se što potpisujemo ugovor s tvrtkom koja gradi montažne objekte, objekte koji su se nakon proživljenih potresa i jakih oluja pokazali najkvalitetnijim, najbržim u izgradnji i najisplativijim. Montažna gradnja će nam omogućiti dugoročnu politiku gradnje javnih objekata jer imamo rokove, što je u ovom trenutku najteže dobiti, kvalitetu, energetsku učinkovitost i povoljnost. Vrtić u Ostrni trebao bi biti dovršen do kraja godine, a slijedeće godine kreće izgradnja novog vrtića u Ulici Klanjec s novih osam grupa, s mogućnošću izgradnje dvorane i drugih sadržaja. Grad Dugo Selo neće biti samo grad s najvišim vitalnim indeksom, već grad ugodnog življenja“, poručio je gradonačelnik Nenad Panian.

Dugoselskoj gradskoj upravi u planu je, nakon izgradnje dodatnih kapaciteta te proširenja i uređenja postojećih prostorija, didaktičko opremanje vrtića te uređenje eksterijera i parkinga kako bi se upisi mogli organizirati već u ožujku sljedeće godine.

Spomenimo kako se Dugo Selo prije dvije godine prvi put našlo i u izboru za Najbolji grad kao jedan od najuspješnijih unutar kategorije gospodarstvo. Među najbolje se, između ostalog, uvrstilo zbog pokrivenosti gradskih rashoda prihodima od 105 posto, udjelom poreznih prihoda u ukupnim prihodima grada od 59 posto, efikasnošću gradske uprave (2,7 milijuna kuna prihoda po zaposlenom) te prosječnom iznosu bruto plaće zaposlenih građana od 582 tisuće kuna.

‘Naše ulaganje prvenstveno se odnosi na izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama te oslobađanje investitora od plaćanja komunalne naknade i doprinosa. Također, značajna sredstva usmjeravamo u predškolski odgoj, sportsku infrastrukturu i civilno društvo, što rezultira velikom potražnjom za stambenim prostorom, a velika stanogradnja dodatno puni proračunske prihode i od komunalnog doprinosa i od poreza na promet nekretninama. Značajno je reći kako je Dugo Selo tijekom protekle četiri godine povuklo bespovratnih sredstava iz EU fondova u visini jednog gradskog proračuna’ – rekli su u dugoselskoj gradskoj upravi.

Prema prostorno planskim dokumentima, za gospodarsku aktivnost u Dugom Selu namijenjeno je gotovo 286 ha građevinskog zemljišta na kojem se šire i poduzetničke zone Črnovčak i Puhovec. Većina zemljišta je u državnom vlasništvu, dio je u privatnom, a u vlasništvu Grada više je parcela ukupne površine 12 ha, slobodnih za prodaju.

“Usprkos činjenici da je grad Dugo Selo jedan od devet gradova koji je na popisu stanovništva 2021. u pozitivnom trendu, razočaran sam tom činjenicom. I samim brojem, jer sam mislio da smo puno bliže brojci od 20.000. U zadnjih nekoliko godina grad je postao veliko gradilište, desetak projekata EU fondova, dvostruko veći proračun, 200 milijuna kuna komunalne infrastrukture, dječja igrališta, ulaganje u sportsku infrastukturu, ceste kroz poduzetničke zone, veliki interes za tim zonama, samo su neki od preduvjeta ostanka. Nakon kratkotrajnog zastoja u gradnji izazvanog recesijom početkom prošlog desetljeća, privučeni poglavito cijenama nekretnina, zatim povoljnim položajem prema Zagrebu koji se dijelom prazni zbog posljedica razornog potresa te željeznice kojom za dvadesetak minuta stižete u centar glavnog grada, krenulo se u izgradnju i prodaju velikog broja stanova. Preko 350 je izgrađeno i prodano u samo nekoliko godina i još toliko se gradi. Dolaze mlade obitelji koje su većinom zaposlene te je najveći izazov smjestiti djecu u vrtiće. Gradski i privatni su na rubu te je potrebno povećati kapacitete, izgradnjom vrtića u Velikoj Ostrni i dogradnjom onog u Lukarišće nadoknaditi ćemo i to. Izgradnjom treće osnovne škole pripremamo se za jednosmjensku nastavu. Srednja škola dograđuje dio za izvrsnost u robotici, gradi se veliki pump track, dječja igrališta i šetnice. Spoj Martin brega i centra kroz šetnicu i još desetak sličnih projekata. Nadamo se i skorom završetku nadvožnjaka koji će spojiti sjever i jug Dugog Sela i obilaznice u vrijednosti 220 milijuna kuna. Tu je i obnovljena glazbena škola, a nadajmo se i akademiji. Uskoro i veliki trgovački centar, uz postojećih pet manjih. Zašto Dugo Selo? Mali grad za miran i kvalitetan život” – komentirao je ranije gradonačelnik Dugog Sela.

Metković: Grad rekorder po povećanju naknada za bebe jedan je od tek četiri s pozitivnim prirodnim prirastom

Grad Metković također u nekoliko posljednjih godina uspješno prkosi negativnim demografskim trendovima te bilježi porast broja rođene djece, vrtićanaca i školaraca, a ove godine, baš kao i prošle, jedan su od tek četiri grada s pozitivnim prirodnim prirastom. Gradonačelnik Dalibor Milan iznimno je zadovoljan takvim razvojem situacije jer je po dolasku na čelnu poziciju grada 2017. godine upravo demografsku politiku istaknuo kao jedan od prioriteta svoje gradske uprave.

U proteklom mandatu Metković je postao apsolutni rekorder po povećanju naknada za bebe budući da su iznosi uvećani za gotovo 20 puta. Naime, u 2017. Grad Metković nije isplaćivao naknade za bebe osim za treće i četvrto, odnosno svako iduće dijete u obitelji, po 800 i 1.200 kuna. Nova gradska uprava uvela je naknade za bebe i za 1. i 2. dijete te povećala postojeće pa su roditeljima od 1.siječnja 2018. počeli isplaćivati po 1.000 kuna za prvo, 1.200 za drugo, 1.400 za treće i po 2.000 za četvrto i svako iduće dijete u obitelji, a naknade su ponovo povećane prije dvije godine pa mladi roditelji u Metkoviću danas dobivaju po 2.500 za prvo, 3.500 za drugo, 4.500 za treće, po 5.500 za četvrto i svako iduće dijete u obitelji te za peto i svako sljedeće dijete 15.000 kuna. Tako je u proračunu u 2021. godini Grad za bebe osigurao povećanje od impozantnih – 1.829 posto u odnosu na iznos iz 2017.- odnosno s 32.800 na 600 tisuća kuna. Slična je priča i sa stipendijama – tu povećanje u istom razdoblju iznosi 724,64 posto. Prije pet godina Metković je dijelio i samo osam stipendija po 400 kuna mjesečno, a danas dijeli više od 30 mjesečnih stipendija prosječnog iznosa od 159 eura, što je jedan od većih iznosa u RH. Imaju i kategoriju stipendija za studente s invaliditetom, pri čemu broj stipendija odgovara broju prijavljenih studenata. Među rijetkima su i koji dodjeljuju novčane nagrade najboljim učenicima za posebna postignuća, a pokrivaju im i trošak dvije povratne karte ili četiri jednosmjerne do mjesta studiranja. Povećali su i broj korisnika prava na sufinanciranje prijevoza učenika.

Veliku olakšicu mladim obiteljima donijelo je i smanjenje učešća roditelja u cijeni vrtića. Još 2018. umanjena je za otprilike 20 posto, a kao rezultat su u odnosu na razdoblje prije četiri godine dobili stotinjak upisane djece više. Uz pojačan interes za upise u vrtić, pojavila se i potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima pa su se nakon adaptacije boravišnih prostorija i izgradnje sustava oborinske odvodnje na igralištu, u Središnjem dječjem vrtiću, odlučili na dogradnju DV ‘Radost’ te na uređenje Područnoga vrtića u prigradskom naselju Vid.

U Gradu Metkoviću nastojali su osigurati kvalitetan program u predškolskom obrazovanju te su postali jedan od vodeći gradova po visini povučenih EU sredstava za unaprjeđenje rada vrtića. Uveli su niz novih programa, zaposlili 22 djelatnika i nabavili opremu u vrijednosti blizu milijun kuna. Nadalje, osim što je Grad Metković dodijelio znatna sredstva za opremanje školskih ustanova te time i povećanja standarda u obrazovanju, uveli su i različite olakšice učenicima osnovnih i srednjih škola. Primjerice, osnovnoškolcima sufinanciraju nabavu školskoga pribora i dodatnog materijala.

Napomenimo i kako su u Metkoviću obitelji s petero i više djece potpuno oslobođene plaćanja komunalnog doprinosa, a mladim obiteljima do pete godine braka odobrava se popust od 10 posto. Obiteljima s četvero i više djece sufinanciraju se troškovi života (zbrinjavanje otpada, vodne usluge, Internet, parking..)

Cres: Jedan od vodećih malih gradova za obrazovanje i mlade svojim načinom brige o građanima visoko postavlja letvicu i puno većim sredinama

Nije osobito iznenađenje da se upravo Cres našao među najbolje rangiranim gradovima po pitanju prirodnog prirasta budući da je ovaj gradić u samom vrhu gotovo svih naših analiza. Uz to, često je u konkurenciji i na našim izborima za najbolji grad, gdje je već više puta odnosio i pobjede u kategoriji „Obrazovanje i mladi“, a uvrstio se u sam vrh i u kategoriji „Kvaliteta života“.

U 2021. godini, za koju su zasad dostupni podaci, Cres je ukupno za stavku „obitelj i djeca“ izdvojio 477,3 tisuće kuna, a što uključuje pomoć obiteljima i kućanstvima, pružanje usluge izvaninstitucionalne skrbi i božićnice za umirovljenike koje je dobilo oko 600 građana. Pružanje usluge izvaninstitucionalne skrbi odnosi se na razne vrste pomoći pretežito starijim osobama koje žive najčešće u samačkim kućanstvima. Pomoć obiteljima i kućanstvima obuhvaća sufinanciranje cijene vrtića za drugo i svako sljedeće dijete, pomoć za novorođenče, pripremu i dostavu obroka te jednokratnu novčanu pomoć potrebitima.

Navedene mjere potvrđuju kako Grad Cres kontinuirano skrbi o svojim sugrađanima, od najmlađih do najstarijih, a posebice o onima kojima je nužna posebna skrb.

„Rado naglašavamo da je Grad Cres prepoznat upravo po tome što od rođenja do završetka obrazovanja prati svoju djecu, učenike i studente, a to dokazuje i status Grada – prijatelja djece. No, isto tako brine o svojim najstarijim sugrađanima, sufinanciranjem rada udruge umirovljenika i raznih njihovih aktivnosti te isplatom božićnice na koju pravo imaju svi umirovljenici. Cilj nam je da, iako na otoku, sve naše obitelji imaju slične ili još bolje uvjete života od onih na kopnu“ – rekao nam je na tu temu nedavno gradonačelnik Marin Gregorović.

Cres je među prvih pet malih gradova u zemlji po iznosu stipendija i školarina po stanovniku (132,65 kuna) i broju odgojitelja u vrtićima (3,4 djece po odgojitelju), a nalazi se u Top 15 po broju visoko obrazovanih stanovnika u kategoriji malih gradova (svaka 4,37 osoba). Grad Cres našao se među najbolje rangiranima i po „per capita“ izdvajanju za kvalitetu života koje je u 2021. po stanovniku iznosilo 3.390,32 kuna.

Niz je projekata, programa i mjera koje spadaju u proračunska izdvajanja za usluge unapređenja stanovanja i zajednice na što je Grad Cres 2021. godine izdvojio više od 6,5 milijuna kuna; od održavanja nerazvrstanih cesta (na području Grada Cresa ih ima 2.200 kilometara), javnih i zelenih površina pa do igrališta, groblja i spomenika. Veliki iznosi izdvajaju se za razne komunalne usluge, kao što su odvoz komunalnog otpada, sterilizacije i kastracije mačaka ili deratizacija i dezinsekcija. U pomorsko dobro uloženo je 257.000 kuna kroz sanacije obalnih zidova i postavljanja psiholoških barijera na kupalištima, a gotovo jednako toliko u zaštitu standarda u selima u kojima živi relativno malen broj ljudi, ali Grad im nastoji omogućiti jednake uvjete života kao i drugdje na području otoka Cresa. U tekuće i investicijsko održavanje poslovnog i stambenog prostora uloženo je oko 330.000 kuna, a potpuno su obnovljeni sanitarni čvor, kuhinja i kotlovnica u zgradi gradske uprave čime se značajno doprinijelo energetskoj učinkovitosti sustava.

Cres je, navedimo i to, u nedavnoj analizi ulaganja u zdravstvo, a na temelju podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2021. godinu, uvršten među deset najbolje rangiranih hrvatskih gradova. Naime, na prvom je mjestu po ulaganju per capita, na drugom po izdvajanju iz proračuna, a u samom je vrhu i po rastu izdvojenih sredstava uspoređujemo li analiziranu godinu s prethodnom. Kako navode iz creske gradske uprave, u 2021. godini sufinancirali su hitnu medicinsku službu kroz financiranje rada trećeg liječničkog tima obiteljske medicine u Cresu u visini od 209.000 kn te rad liječnika u Martinšćici za što je izdvojeno 74.000 kn. Grad Cres pokrivao je troškove dolaska ginekologinje, pedijatrice i drugih specijalista, zatim logopedski tretman djece u sklopu programa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ kao i druge projekte u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo te sufinancirao najam stana za liječnika trećeg liječničkog tima u ambulanti Cres kao i logopeda koji je zaposlen u Dječjem vrtiću Girice. Za te aktivnosti ukupno je u proračunu osigurano 260.000 kn.

„Ove suhoparne brojke samo djelomično mogu pokazati kako se u Gradu Cresu trudimo svojim građanima osigurati najviše standarde te zadovoljiti potrebe različitih dobnih skupina, od vrtićke djece do umirovljenika. Iako smo turističko mjesto smatram da se kao gradska administracija prvenstveno trebamo fokusirati na podizanje kvalitete života svojih stanovnika kako bi onda mogli i svojim gostima pružiti ugodno mjesto za odmor“ – napomenuo je gradonačelnik Gregorović.

Opuzen: Grad koji je najviše podigao razinu kvalitete života svojih stanovnika bilježi i porast broja novorođenih

I Opuzen se našao među deset najbolje rangiranih gradova prema prirodnom prirastu, a riječ je o gradu koji je na našem zadnjem Izboru za najbolji grad ponio naslov pobjednika u kategoriji najvećeg napretka. Dugim riječima, Opuzen je grad koji je najviše podigao razinu kvalitete života svojim stanovnicima u usporedbi s prethodnom godinom. Pritom su se uzimali u obzir brojni indikatori poput ostvarene bolje pokrivenosti proračunskih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima, povećanja proračunskih udjela za izdvajanja u obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, sport i kulturu, kao i povećanja broja obrtnika.

Demografskim mjerama kao što su naknade za rođene bebe (1000 kuna prvo dijete, 2000 kuna drugo dijete, 3000 kuna treće dijete, 5000 kuna četvrto itd) Grad Opuzen, pod vodstvom gradonačelnika Ivana Matage, nastoji svojim građanima pružiti podršku u porastu nataliteta. U nekoliko zadnjih godina Opuzen ima i te kakvog razloga za zadovoljstvo na tom planu budući da bilježi “baby boom” i sve više djece u predškolskom obrazovanju te shodno tome i školskom obrazovanju.

Grad Opuzen u 2022/2023. akademskoj godini – isto kao i prošloj kada su tu brojku povećali s 12– dijeli 16 mjesečnih stipendija po 800 kuna. Uz studentske stipendije, nova je gradska uprava uvela i stipendije za srednjoškolce, i to učenike prvog razreda srednje škole za deficitarna zanimanja. Na taj način žele djecu potaknuti da ostanu i bave se agroturizmom, zanimanjem koje je usko vezano za opuzenski kraj. Od prošle godine sufinanciraju osnovnoškolcima i nabavku školskog pribora i materijala. Također, Grad je i protekle godine svojim umirovljenicima s najnižim primanjima isplatio božićnice u iznosu od 300 kuna, s tim da su u 2021. proširili krug umirovljenika koji će ostvariti ovo pravo jer su povećali prag sa 1.700 na 2.000 kuna. Grad Opuzen za popularni projekt ZAŽELI – Zajedno jači” povukao je maksimalan iznos prihvatljivih troškova – 437.000 HRK (57.999,87 EUR), uz nultu (0 posto) stopu vlastitog sufinanciranja. Kroz projekt su zaposlili devet dugotrajno nezaposlenih i teže zapošljivih žena s područja Opuzena, s navršenih 50 i više godina i završenim srednjoškolskim obrazovanjem, a svaka od njih je tijekom šest mjeseci brinula o šest korisnika, odnosno, starih i nemoćnih osoba.

Grubišno Polje: Na prvom mjestu po broju rođenih na 1000 stanovnika, uveli brojne demografske mjere, a kreću i u gradnju Centra za starije i nemoćne

Grubišno Polje našlo se na prvom mjesto po broju rođenih na 1000 stanovnika. Pa iako grad ima negativan prirodni prirast, ovaj podatak ohrabruje i motivira za daljnje i uporno suočavanje s demografskih izazovima koji su započeli ratnim stradavanjima, a nastavili se do današnjih dana.

Tijekom posljednjih 15 godina Grad Grubišno Polje brojnim demografskim, ali i drugim mjerama nastoji ublažiti posljedice iseljavanja te motivirati, naročito mlađe stanovništvo, na ostanak. Tako je, primjerice, novčana pomoć za nabavku opreme za novorođeno dijete jedna od popularnih mjera, a prošle godine povećane su i naknade za novorođenčad. Umjesto 2.000 kuna roditelji za 1. dijete u obitelji dobivaju po 3.000 kuna, za 2. dijete naknada se povećala sa 2.500 na 4.000 kuna, a za 3. i svako slijedeće dijete sa 3.500 na 5.000 kuna…

Prateći trendove, Grad se potpisavši ugovor s Ministarstvom uprave uključio u sustav e-Novorođenče, kojim je mladim roditeljima omogućeno da pri prijavi djeteta u Matičnom uredu ujedno podnesu zahtjev za dodjelu jednokratne novčane pomoći za rođenje djeteta, čime im je uvelike olakšan postupak ostvarivanja potpore iz gradskog proračuna. Tu je i sufinanciranje ekonomske cijene boravka djeteta u gradskom dječjem vrtiću; Grad naime subvencionira 70 posto ekonomske cijene boravka, a sve s temeljnim ciljem da se osiguraju uvjeti kod pune zaposlenosti oba roditelja.

U rujnu 2020. godine otvoren je obnovljeni i adaptirani Dječji vrtić Tratinčica. Projekt je to Grada Grubišnoga Polja vrijedan 9,3 milijuna kuna, pri čemu je 85 posto sredstava financirano iz EU fondova. Dograđene su dvije sobe dnevnog boravka, proširen hodnik i prilazni kolnik, izgrađena višenamjenska dvorana, soba za zdravstvenog voditelja i stručnog suradnika, spremište, servis za obradu rublja i domara. Vrtić je sada kapaciteta za šest odgojih skupina, od kojih dvije jasličke dobi. Površina objekta je udvostručena i sada iznosi 1379 četvornih metara. U vrtić je uveden produženi boravak, a riječ je o projektu pod nazivom ‘Grubišno Polje za djecu još bolje’ te su zaposleni dodatni odgajatelji i stručno osoblje. Osim toga, provedbom posebnih programa polaznicima vrtića omogućava se besplatno sudjelovanje u sportskom i programu engleskoga jezika.

Financiranjem nabavka knjiga i radnog materijala za učenike Osnovne škole Ivana N. Jemeršića, inače energetski obnovljene za 11 milijuna kuna, kao i udžbenika za učenike prve godine Srednje škole B. Kašića, Grad želi pomoći roditeljima pri smanjenju troškova koji nastaju uslijed pohađanja osnovne i srednje škole te se sufinancira nabava radnih bilježnica, atlasa, mapa i pribora za tehnički, a financira se i nabavka udžbenika za srednjoškolce.

Također, sufinancira se i prijevoz učenika srednjih škola koji imaju prebivalište na području Grada Grubišnoga Polja; do 30 posto ekonomske cijene, ovisno o udaljenosti učenika od srednje škole koju pohađa. U uspješnu demografsku mjeru spada i stipendiranje učenika srednjih škola – polaznika deficitarnih zanimanja. Uslijed veće zapošljivosti učenika nakon završetka školovanja Grad stipendira učenike koji pohađaju one smjerove koji se smatraju deficitarnima na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Potpisani su ugovori za učenike i učenice koji se u Grubišnom Polju školuju za CNC operatere, medicinske sestre, medicinske tehničare i tehničare cestovnoga prometa.

Stipendiraju se dakako i studenti, pa Grad Grubišno Polje svake godine za tu namjenu osigurava sredstva. Od prošle godine Grad isplaćuje stipendije od 1000 kuna mjesečno, koje su do tada bile 800 kuna. Dok su stipendije srednjoškolskih učenika bespovratne, studentske nisu. Ukoliko diplomiraju s prosječnom ocjenom manjom od 3,0 vraćaju polovicu stipendije, dok, primjerice, s postignutim prosjekom ocjena od 4 do 4,49 vraćaju 35 posto visine dodijeljenih stipendija. No, stipendije mogu biti i bespovratne ukoliko student ostvari prosjek ocjena veći od 4,5 i dvije godine ima prebivalište na području Grubišnog Polja. Grad je darivao i sve redovne studente do 26 godina starosti s prebivalištem na području Grada Grubišnoga Polja, njih 82, prigodnom nagradom za Uskršnje blagdane u iznosu od 300 kuna, za što se izdvojilo 24.600 kuna. U protekle tri godine za studente i učenike srednjih škola izdvojili su preko 500.000 kuna.

Tu su i novčane potpore za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji; ovom mjerom pokušavaju pomoći mladim obiteljima pri stjecanju ili uređenju nekretnina na području Grada Grubišnog Polja. Program je pokrenut 2019. i bilježi se sve veći interes mladih obitelji za 50-postotne subvencije koje tim putem Grad osigurava kroz dvije mjere, jedna je za kupnju stambenoga objekta, građevinskog zemljišta ili gradnje kuće putem koje obitelj može ostvariti 15.000 kuna, a druga je ulaganje u rekonstrukciju obiteljskih kuća ili stanova koja osigurava potporu od 7500 kuna.

Grubišno Polje među prvima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uveo je ovakav način potpora mladim obiteljima, a povećali su i iznos sredstava s početnih 140.000 na 200.000 kuna.

Grad Grubišno Polje godinama zasluženo nosi titulu „Prijatelja djece“ i trudi se na osnovu zahtjeva mjesnih odbora i na različitim lokacijama svake godine u proračunu planirati dio novca za opremanje i popravak postojećih dječjih igrališta. Tako su novcem koji je osigurala Zaklada Marin Čilić proveli obnovu asfaltiranja rukometnog i košarkaškog igrališta u dvorištu Osnovne škole Ivana Nepomuka Jemeršića, prvu otkako su igrališta napravljena prije više desetljeća. Gradska dječja igrališta bogatija su odnedavno za nove sprave i sadržaje koje su nabavili Grad Grubišno Polje i Turistička zajednica.

Iznimno važan projekt, vrijedan 9,1 milijuna kuna, Grubišno Polje prijavilo je u ožujku ove godine u partnerstvu s Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Riječ je o izgradnji Centra za stare i nemoćne na površini 4800 četvornih metara, a koji bi objedinjavao smještaj za starije osobe i izvaninstitucionalne usluge. Centar bi osiguravao i posao za 70-ak osoba koje će skrbiti o 102 stacionarna i 180 korisnika usluge pomoć u kući te još 47 korisnika u cjelodnevnom i poludnevnom boravku, smještaju u odsutnosti njegovatelja te savjetovanju. Na izgradnju bi trebalo biti utrošeno 7,7 milijuna eura, a oko 1,2 milijuna eura na opremanje.

„Mladi ljudi su naša budućnost i naše najveće bogatstvo te bi nova industrijska zona, poduzetnički inkubator za poduzetnike početnike, dograđen i opremljen dječji vrtić, potpore poduzetništvu i poljoprivredi trebale dati dodatni podstrek da se zaposle i zasnuju obitelji na području našeg grada. Upravo mladim ljudima trebaju biti širom otvorena vrata svih gradskih institucija kako bi stečena znanja i vještine primijenili u praksi te kako bismo zajednički naše Grubišno Polje učinili mjestom poželjnim za život i podizanje obitelji. Osim nabrojanih mjera provodi se stoga i niz gospodarskih mjera i programa kako bi pomogli malim i srednjim poduzetnicima, a ne smijemo zaboraviti niti brigu za starije sugrađane kojima se financijski pomaže kroz uskrsnice i božićnice te programima brige i njege za starije osobe s područja Grada. Rješavanje demografskih izazova podrazumijeva provođenje niza međusobno povezanih mjera te brige za građane svih životnih dobi, osiguranje životnih uvjeta za stvaranje obitelji, mogućnosti zapošljavanja mladih, brige o djeci te pomoć pri školovanju djece kao i pomoći starijima i nemoćnima“ – istaknuo je Zlatko Mađeruh, gradonačelnik Grubišnog Polja.

Nin: Jedan od najboljih gradova u kategoriji „Najveći napredak“ po kvaliteti života građana sada je među najboljima i po broju rođenih na 1000 stanovnika

Grad Nin, koji se prošle godine prvi put našao u finalu našeg Izbora za najbolji grad u kategoriji „Najveći napredak“ sada je i među deset najbolje rangiranih gradova po broju rođenih na tisuću stanovnika. Gradska uprava Nina za plasman među gradove s najvećim napretkom izborila se zahvaljujući povećanju zaposlenosti, povećanju proračunskog izdvajanja za porodiljne naknade i opreme za novorođenčad, kao i proračunskih transfera za zaštitu okoliša i sport. Značajno su poboljšali i indeks kretanja stanovništva koji je i jedan od kriterija kategorije kvalitete života.

Grad Nin, na čelu s gradonačelnikom Emilom Ćurkom, provodi brojne demografske mjere pa su tako 2005. godine uvedene potpore za novorođenčad koje su tada za prvo, drugo i treće dijete iznosile 1500 kuna, a nakon što su povećane iznose za prvo dijete 331 euro, za drugo 663, a za treće i svako sljedeće 1327 eura.

U Ninu su usluge vrtića i jaslica besplatne za treće i svako sljedeće dijete u obitelji, a roditeljima školaraca pomaže se, između ostalog, sufinanciranjem prijevoza učenika srednjih škola u iznosu od 10 posto cijene prijevozne karte. Učenicima se također dodjeljuju i stipendije prema kriterijima uspjeha i nadarenosti, a srednjoškolci mogu računati na iznos od 80 eura mjesečno. Prema istom kriteriju stipendije dobivaju i studenti, međutim njima se isplaćuje 110 eura mjesečno.

Grad Nin brine i za svoje starije građane te se provodi program „Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama“, a sufinancira se i dodatni tim hitne medicinske pomoći za vrijeme turističke sezone.

Otok: Najviše izdvajaju za rodiljske naknade i potpore za bebe, bilježe najveći broj vrtićanaca i nemaju liste čekanja

Grad Otok nedavno je istaknut kao jedan od dva hrvatska grada s najvišim izdvajanjima za rodiljske naknade i potpore za novorođenčad, a sada je i na listi najbolje rangiranih prema broju rođenih na tisuću stanovnika.

Otok od 2018. godine osigurava sredstva za bebe unutar gradskog proračuna, a iznosi su se od te godine znatno povećali pa se tako za prvo dijete daje 663,61 euro, za drugo 929,06, a za treće i svako sljedeće po 1327,23 eura. Ove godine novost je i uključenje Gradske knjižnice koja je pokrenula simpatičan projekt „Bebe u knjižnici“ te se svakoj novorođenoj bebi iz Otoka i Komletinaca daruje besplatna godišnja članarina kao i malo iznenađenje za kućnu knjižnicu, a sve s namjerom ranog poticanja na aktivnost čitanja.

Zbog povećane potrebe za pohađanjem vrtića provedeni su pretprošle jeseni opsežni radovi za dodatnu dogradnju DV Pupoljak kako bi se omogućio prijem još jedne skupine polaznika. Vrijednost radova iznosila je oko 600 tisuća kuna, u tome je svoju potporu u iznosu od 250 tisuća kuna dao i Državni ured za demografiju i mlade u skladu s pozivom za financijsku potporu održavanja i razvoja predškolstva u gradovima s potpomognutih područja, posebno manje naseljenih i ruralnih sredina RH. Također je izvršena i potrebna rekonstrukcija priključka zgrade Dječjeg vrtića na vodovodnu mrežu Otoka.

Naime, Grad Otok u pedagoškoj godini 2020./2021. imao je u odnosu na godinu ranije 79 mališana više u vrtiću, odnosno porast od čak 138,60 posto, pokazali su podaci DZS-a i naše analize po kojoj je Otok bio u Top 10 hrvatskih gradova i prema povećanju u apsolutnom iznosu i najbolji grad po postotnom godišnjem porastu vrtićanaca. U 2020. je završena prva rekonstrukcija i dogradnja spomenutog vrtića te su proširenjem kapaciteta značajno poboljšani uvjeti za rad s djecom predškolskog uzrasta i omogućen prijem jasličke skupine mališana. Ukupna je vrijednost projekta iznosila nešto iznad 7,6 milijuna kuna. Otočkim obiteljima s djecom vrtićkog i jasličkog uzrasta je tako postao dostupan kvalitetan, suvremen i gotovo potpuno nov dječji vrtić, uz to energetski učinkovito i neovisno zdanje koje ima zagrijavanje iz alternativnih izvora energije, solarne panele za proizvodnju električne energije i grijanje tople vode te dizalice topline, ukupne bruto površine 950 kvadratnih metara. Trenutno ima tri jedinice za djecu vrtićke i dvije za djecu jasličke dobi, a kroz projekt je također uređeno novo dječje igralište s pedagoški suvremenim spravama. U Otoku je na ovaj način osigurano mjesto u vrtiću svakom mališanu te nama liste čekanja.

Grad Otok ove je godine, po prvi put, organizirao i osigurao besplatne instrukcije za svoje učenike, osnovnoškolce i srednjoškolce. U siječnju je tako održan prvi ciklus, četiri tjedna održavale su se instrukcije iz sedam predmeta – hrvatski jezik, engleski jezik, njemački jezik, matematika, kemija, geografija i fizika. Kako su nam pojasnili iz gradske uprave, za instrukcije se prijavilo 96 polaznika iz osnovnih škola iz Otoka i Komletinaca te učenici srednjih škola.

„Bio je to prvi ciklus tutorstva, a ukoliko proračunska sredstva budu povoljna, sigurno će se ponoviti jer je zaista bilo uspješno. Grad Otok izdvojio je 1.300,00 eura iz proračuna za to“ – napomenuli su.

Grad Otok već pet godina srednjoškolcima osigurava besplatan smještaj u đačkim domovima u gradovima na području cijele Hrvatske, a mjeru je u školskoj 2022./23. koristilo 10 učenika. S ovom praksom gradonačelnik Josip Šarić i njegova gradska uprava počeli su 2019. godine, i od tada je Grad Otok financirao smještaj u domovima za 36 učenika, za što je ukupno izdvojeno 113.635 kuna. Grad Otok financijski pomaže i osnovnoškolcima kojima u cijelosti financira trošak kupnje dopunskih obrazovnih materijala (radnih bilježnica i priručnika), a za što protekloj školskoj godini izdvojeno 158.090 kuna.

Računa se, naravno, vodi i o studentima te je grad za ovu akademsku godinu osigurao potpore za svoje studente koji će pojedinačno dobiti 530 eura, ukupno njih 49. Stipendije se, bez obzira na ocjene, dodjeljuju svim redovnim studentima.

Što se tiče starijih sugrađana, povodom blagdana Božića isplaćeno je 367.800,00 kn božićnica za ukupno 894 umirovljenika odnosno osoba starijih od 65 godina s područja Otoka i Komletinaca. Isplate su izvršene u tjednu prije Božića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 23:33