Ova tri grada su apsolutni prvaci u povlačenju iz europskih fondova. Ukupno se u Hrvatsku slilo više od milijardu eura

U razdoblju od 2021. do 2024. hrvatski su gradovi iz fondova EU povukli više od 1,09 milijardi eura, gotovo trostruko više u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat kada je ukupno realizirano oko 403 milijuna eura. Najuspješnijima po korištenju sredstava pokazali su se Glina, Zlatar i Vrbovsko, svaki u svojoj kategoriji, vodeći po skupnom indeksu ili trendu rasta. Glina je na prvome mjestu i po ukupnoj uspješnosti i po porastu udjela u ukupno povučenim sredstvima, Zlatar je zabilježio najveći rast iznosa u aktualnom mandatu, a Vrbovsko je ostvarilo najveći postotni napredak u odnosu na prethodno mandatno razdoblje.

Fondovi EU posljednjih su godina postali ključan alat za financiranje razvojnih projekata u Hrvatskoj, a mnogi gradovi danas ne bi mogli realizirati ni približno isti opseg ulaganja bez europskih sredstava. Njima su se gradile i dograđivale osnovne škole i vrtići, obnavljale prometnice, uređivali trgovi i javne površine, energetski obnavljale zgrade, gradile sportske dvorane i reciklažna dvorišta, razvijali sustavi odvodnje i vodoopskrbe te provodili projekti iz područja digitalizacije, energetske učinkovitosti i održivog turizma.

U razdoblju od 2021. do 2024. europski su se fondovi posebno koristili za jačanje lokalne infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te za projekte u urbanim aglomeracijama kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Ukupno su hrvatski gradovi u tom razdoblju povukli točno 1.089,246.494 eura iz europskih fondova, kako pokazuju podaci Ministarstva financija. Usporedimo li to s 403,137.120 eura realiziranih u prethodnom mandatu, vidljivo je da je riječ o povećanju od približno 170 posto.

Najveći korisnik bio je Grad Zagreb koji je u četiri godine povukao 348,5 milijuna eura, odnosno više od 31 posto ukupno povučenih sredstava. Iako prednjači i po apsolutnim iznosima i po rastu (svoj udio u ukupnim sredstvima povećao je s 20,3 posto u prethodnom mandatu na 32 posto u aktualnom), Zagreb nije uključen u daljnje analize i rang-liste jer se zbog svoje veličine, posebnog statusa i administrativnih kapaciteta ne može uspoređivati s drugim gradovima.

Gradonacelnik Zagreba Tomislav Tomasević

Lucija Ocko/Cropix

Gledamo li kompozitni indeks koji kombinira dva ključna pokazatelja - iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupno povučenim sredstvima - na prvome se mjestu nalazi Grad Glina. U četiri godine Glina je povukla više od 17,2 milijuna eura, što iznosi 2419 eura po stanovniku i 1,58 posto udjela u ukupnim sredstvima.

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić u posjetu Glini i Petrinji

Zeljko Puhovski/Cropix

Slijedi Benkovac s povučenih 16,9 milijuna eura, odnosno 1745 eura po stanovniku i udjelom od 1,55 posto. Treća je Orahovica s 8,76 milijuna eura ili 1930 eura po stanovniku i 0,80 posto udjela, dok Đurđevac zauzima četvrto mjesto s 13,4 milijuna eura, odnosno 1812 eura po stanovniku i 1,23 posto. Na petome je mjestu Petrinja s 28,4 milijuna eura, što iznosi 1426 eura po stanovniku i udio od 2,61 posto u ukupno povučenim sredstvima. U prvih deset još su i Komiža (2,7 milijuna €; 1929 € po stanovniku; udio 0,25%), Donja Stubica (8,7 milijuna €; 1624 € po stanovniku; udio 0,79%), Novalja (5,9 milijuna €; 1601 € po stanovniku; udio 0,54%), Lipik (7,6 milijuna €; 1475 € po stanovniku; udio 0,69%) i Knin (13,3 milijuna €; 1140 € po stanovniku; udio 1,22%). S izuzetkom Knina i Petrinje, gradova srednje veličine, rang-listu čine mali gradovi.

Kad su u pitanju trendovi koji pokazuju postotni rast povučenih sredstava u aktualnom mandatu, dakle uspoređuje se koliko je neki grad povukao 2024. u odnosu na 2021. godinu, najveći skok zabilježio je Grad Zlatar: u 2021. povukao je manje od deset tisuća eura, već 2023. iznos je narastao na više od 4,5 milijuna eura, a 2024. godinu završio je s iznosom od 834.694 eura. Riječ je o povećanju od čak 8757,75 posto. Osim Zlatara, u toj kategoriji istaknuli su se i Krk, Ivanić-Grad, Ivanec, Sveti Ivan Zelina, Delnice, Buzet, Pregrada, Hrvatska Kostajnica i Sisak, svi s rastom višestruko većim od početnog iznosa (u rasponu od 564,62 do 3989,79 posto). Ukupno je 56 gradova ostvarilo trend povećanja povučenih sredstava iz fondova EU, od kojih 31 grad za više od 100 posto, 20 gradova za više od 200 posto, a njih 13 za više od 300 posto.

Promatramo li promjenu između dvaju četverogodišnjih razdoblja - koliki je iznos grad povukao iz fondova od 2017. do 2020., a koliko u razdoblju od 2021. do 2024. - i na temelju toga izračunavamo postotni rast, ističu se gradovi koji su prethodno povlačili vrlo mala sredstva, a u novom su mandatu značajno povećali uspješnost.

Na prvome se mjestu nalazi Grad Vrbovsko koji je iznos od samo 28.606 eura u prethodnom mandatu povećao na više od 1,55 milijuna eura u aktualnom, što predstavlja rast od 5330 posto. Slijede Novigrad s rastom od 3486,7 posto i Glina koja je u četiri godine sa 791 tisuću eura skočila na više od 17 milijuna eura. U vrhu te tablice su još Krk, Ivanić-Grad, Kastav, Sveti Ivan Zelina, Duga Resa, Jastrebarsko i Zlatar, čiji se trend rasta kreće od 844,26 do 1297,13 posto. U odnosu na prijašnji mandat, “raslo” je ukupno 97 gradova, od kojih 65 za više od 100 posto, 36 više od 300 posto, a 16 više od 500 posto.