EU POTPORE

Gradovi su lani povukli preko 226 milijuna eura iz EU fondova – evo tko je bio najuspješniji….

Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja unutar EU proračuna

Ilustrativna fotografija

 Z Jan/Panthermedia/Profimedia/Z Jan/panthermedia/profimedia

Uvjerljivo najviše europskih sredstava u 2022., kao uostalom i godinu ranije, povukao je Grad Osijek, koji ima i najveći udio u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka, pa Split i Petrinja… U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala, opet kao i lani, Komiža. Drugi je Benkovac, zatim slijedi Glina, Klanjec, Novalja, Petrinja, Lipik, Orahovica, Knin i Đurđevac… Kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. lidersku poziciju zauzima Split, potom su tu Petrinja i Sveti Ivan Zelina… Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je pak – Zlatar, a slijedili su Sveti Ivan Zelina, Klanjec, Biograd na Moru, Pregrada… Pokazala je to najnovija analiza portala Gradonačelnik.hr temeljena na podacima Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022. Kao i uvijek, iz analize je izuzet Grad Zagreb koji je u prošloj godini povukao preko trećine EU sredstva.

Prema dostupnim službenim podacima Europske komisije, koji se objavljuju na portalu Cohesion Data, a koje je koncem rujna na zatvorenoj sjednici Vlade RH prezentirao Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u zadnjih nekoliko mjeseci po odobrenim sredstvima skočili smo za čak 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto, zemalja za koje se prate podaci, od njih 28. Tijekom ljeta ovjerena je milijarda eura potrošenih sredstava, a dodatnu milijarda ovjerit će se do kraja 2023…

Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) imala na raspolaganju 10,73 milijardi eura, a ta su se sredstva, zbog pravila N+3 mogla i mogu iskoristiti do konca ove godine, dakle još tri godine nakon isteka toga razdoblja. Dodamo li izvornoj alokaciji ESI sredstava 2014. – 2020. 864,23 milijuna eura iz REACT EU, kao i 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, kompletna alokacija sredstava do 2023. godine je iznosila 12,19 milijardi eura.

Kako se intenzitet isplate povećava, naravno zadrži li se i aktualna dinamika, za pretpostaviti je da će do posljednjeg centa iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz EU fondova. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH.

Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, piše Gradonačelnik.hr, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja unutar EU proračuna.

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva. U novom programskom razdoblju omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada i iznosi 1.824,3 milijardi eura, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je do 2030, skoro dvostruko više nego u starom razdoblju, preko 25 milijardi eura u tekućim cijenama iz raznih fondova. Nekakav primarni cilj je iskoristiti navedena sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta.

U čitavom spektru EU potpora posebno treba naglasiti Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) čiji je velik dio sredstava usmjeren na kvalitetu života u općinama i gradovima, naravno i županijama, koji će njime npr. imati i već imaju mogućnost povećati kapacitet predškolskih ustanova, ali i graditi nove škole i sportske školske dvorane, unaprijediti i popraviti kvalitetu javnih usluga, poboljšati prometnice i pripadajuću infrastrukturu, razvijati ruralni turizam i obiteljska poljoprivredna gospodarstava…

Sredstva predviđena iz Plana oporavka i otpornosti su sredstva iz EU, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost, kreiranog iz velikog Plana EU u 2020. kao potpuno novi mehanizam koji pomaže zemljama članicama Europske unije za oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva uslijed saniranja posljedica pandemije korona virusa. Republici Hrvatskoj je kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU na raspolaganju 47,5 milijardi kuna, u potpunosti bespovratnih sredstava, odnosno 6,3 milijarde eura.

Nedvojbena je financijska, dakako i ne samo financijska dobit ulaska RH u Europsku uniju, u proteklih točno 10 godina članstva u Hrvatskoj je stvoreno 215 tisuća novih radnih mjesta, danas u zemlji ima 1,6 milijuna zaposlenih, dok je 2013. bilo 1,4 milijuna. Broj nezaposlenih je 2013. bio preko 350 tisuća, a sada je ispod 100 tisuća. Ne treba zanemariti mikro i makroekonomsku stabilnost u krizna vremena, Hrvatski BDP raste deset kvartala zaredom, prema ‘per capita, odnosno po glavi stanovnika, u godini ulaska u EU bio je na 61 posto europskog prosjeka, a danas je veći za 12 postotnih bodova, i iznosi 73 posto europskog prosjeka. Preko 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova.

A pripadnost Republike Hrvatske Europskoj uniji ima naročito veliki značaj i za razvoj lokalnih zajednica kroz stvaranje prilika i mogućnosti za njihov rast i privlačenje investicija. Napose se na tom polju ističe ITU mehanizam. Radi se o mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITP) prvi puta u EU uvedenom u prošlom financijskom razdoblju, a koji za cilj ima ulaganje sredstava u aktivnostima jačanja uloga gradova i njima bliskih funkcionalnih urbanih područja.

Tijekom financijske perspektive 2014.-2020. održivi urbani razvoj provodio se u Hrvatskoj kroz ITU mehanizam u osam najvećih gradova u zemlji (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) i četiri urbana područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac) pokrivajući 50,4 posto stanovništva, uz ukupnu alokaciju EU koja je iznosila nešto iznad 345 milijuna eura iz triju fondova – ERDF-a, Kohezijskog fonda i ESF-a i- dvaju operativnih programa.

U idućoj financijskoj perspektivi, novom programskom razdoblju, 2021. do 2027. Hrvatska je kroz ITU mehanizam, kao malo koja članica EU, osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja čak 22 županijska središta urbanih aglomeracija (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), središta većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) i središta manjih urbanih područja koja su sjedišta županija (Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić, Pazin i Vukovar).

I spektar prihvatljivog ulaganja je proširen i odnosi se na ‘brownfield’ ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, poduzetništvo, održiv turizam… Razvojnih prilika je više nego ikada.

Kroz novu omotnicu na raspolaganje RH se stavlja novi investicijski zamašnjak, nikada više sredstava, 681,27 milijuna eura, što predstavlja poprilično povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, kada smo imali 350 milijuna eura za osam gradova. Iz Vlade ističu kako nema države u EU koja će, kao naša, više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima. Riječ je o ukupno 192 jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva RH.

Ukupno su gradovi lani povukli 1.707.025.804 kuna EU sredstava, pokazuje naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022. godinu, potvrđujući tako pozitivan kontinuitet apliciranja na europski novac i to kako su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava. Podsjetimo, kako su naše prethodne analize pokazale, nakon što je iznos povučenog novca u prvih nekoliko godina bio više nego skroman – primjerice, u 2015. hrvatski gradovi povukli su 269.1 milijun kuna europskog novca, u 2016- 89.2 milijuna kuna- u 2019. se iznos popeo na 891,5 milijuna kuna, 2020. na 1.34 milijarde, u 2021. na 1.49 milijardi, a lani na spomenutih 1,7 milijardi kuna.

Uvjerljivo najviše je europskih sredstava u 2022.- kao uostalom i godinu ranije- povukao Osijek (96.543.258 kuna), koji ima onda i najveći udio (5.66 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka s povučenih 64.425.426 kuna (3.77 posto), pa Split – 62.201.581 kuna (3.64 posto), Petrinja – 58.146.267 kuna (3.41 posto), Zadar – 45.899.261 kuna (2.69 posto), Vukovar – 45.193.174 kuna (2.65 posto), Šibenik – 44.410.745 kuna (2.60 posto), Benkovac – 38.272.427 kuna (2.24 posto), Vinkovci – 34.142.348 kuna (2.00 posto) i Knin – 30.989.365 kuna (1.82 posto udjela)…

Kao i kod većine naših analiza, i ovdje je zbog proračuna koji je neusporediv sa svima ostalima izostavljen Zagreb (541.770.947 kuna- 31.74 posto udjela ukupnih sredstava). U Top 10 većinu, očekivano, čine veliki gradovi, a među njih su se ipak provukli i ‘srednji’ Petrinja, Vinkovci i Knin, kao i ‘mali’ Benkovac. U raznolikoj regionalnoj i županijskoj zastupljenosti, što treba radovati, podjednako je gradova s obale i ‘kontinenta’. Preko 50 milijuna kuna povuklo je EU novca – 5 gradova, između 10 i 50 milijuna- 31, od 0.1 do 10 milijuna kuna- 81, a 11 ih je bilo bez lipe ili centa evidentiranih povučenih europskih sredstava.

U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala- opet kao i lani- Komiža, s 8.957,58 kuna ‘per capita’. Drugi je Benkovac – 3.953,76 kuna, zatim slijedi Glina – 3.759,84 kune, Klanjec – 3.557,36 kuna, Novalja – 3.250,98 kuna, Petrinja – 2.914,60 kuna, Lipik- 2.820,68 kuna, Orahovica – 2.763,65 kuna, Knin- 2.663,92 kune i Đurđevac- 2.261,70 kuna. U tom segmentu analize prednjače ‘mali’ gradovi, uz poneki ‘srednji’, od 1.000 do 10.000 kuna PC imalo je ravno 30 gradova, između 100 i 1.000 kuna po stanovniku- njih 67.

Kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. lidersku poziciju zauzima -Split, s ‘plus’ 44.131.584 kuna (18.069.997-62.201.581), potom su tu Petrinja (+35.085.542 kune), Sveti Ivan Zelina (+20.971.604 kune), Glina (+18.919.679 kuna), Osijek (+17.515.941 kuna), Sisak (+15.979.748 kuna), Benkovac (+15.038.838 kuna), Požega (+12.526.278 kuna), Knin (+12.028.382 kune) i Šibenik (+10.990.219 kuna). Povećanje iznad 10 milijuna kuna imalo je 12 gradova, od 1 milijun do 10 milijuna – 30, 0-1 milijun- 10, negativan godišnji trend u povlačenju novca – 70 gradova.

Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je – Zlatar (+9.091,28 posto, odnosno 71.000- 6.525.811 kuna), slijedili su Sveti Ivan Zelina (+1.745,59 posto), Klanjec (+1.613,31 posto), Biograd na Moru (628,03 posto), Pregrada (+570,88 posto), Buzet (462,96 posto), Krk (+423,70 posto), Ivanić-Grad (+330,34 posto), Split (+244,23 posto) i Glina (+241,47 posto porasta povučenih sredstava). Povećanje preko 1.000 posto imala su tri grada, od 100 do 1.000 posto – 24 grada, 0,1 do 100 posto – 25 gradova…

Osijek: Kapitalni infrastrukturni projekti teški preko 200 milijuna eura

Grad Osijek -nastavljajući i tu kvalitetan kontinuitet- povukao je u 2022. uvjerljivo najviše europskih sredstava- (96.543.258 kuna), a ima onda i najveći udio (5.66 posto) u ukupno povučenim sredstvima hrvatskih gradova. U Top 10 su i po pozitivnom trendu (+17.515.941 kuna), u odnosu na 2021…

Osijek se i ove se godine iskazao odličnim dvostrukim plasmanom u Top 5 izbora za najbolji grad kojega su tradicionalno, po šesti put, početkom listopada proveli portal Gradonačelnik.hr i Hanza media. Drugu godinu zaredom našli su se, tako, u velikom finalu nadmetanja na polju EU fondova. Kada se radi o povlačenju europskog novca, treći su grad u zemlji po udjelu povučenih sredstava iz EU u totalu – za svoje projekte su osigurali 4,48 posto ukupnog iznosa svih povučenih sredstava za sve gradove u promatranom četverogodišnjem razdoblju, našeg izračuna, 2019.-2022.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorio je nove perspektive najvećem gradu istočne Hrvatske, Osijek se ističe – kao jedan od vodećih u povlačenju sredstava iz europskih fondova. U 2021. godini Grad Osijek bio je i rekorder po povučenim sredstvima, a napredak je posebno vidljiv u infrastrukturnom razvoju grada. Trenutačno se na području Osijeka provode kapitalni infrastrukturni projekti teški preko 200 milijuna eura, najvećim dijelom financirani upravo iz EU fondova. To doslovce znači građevinske radove na svakom koraku slavonskog središta.

Među najvažnijim projektima, nedavno završen, ističe se Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe, investicija kojom je zamijenjena dotrajala podzemna i ugrađena suvremena infrastruktura, kao i postavljena nova hodna površina povijesnog dijela grada, baroknog bisera osječkoga turizma. Ti su radovi vrijedni 17,1 milijuna eura. A Festivalom ulične umjetnosti Osječanke i Osječani su obilježili njihov završetak. Osijek će uskoro dobiti i najmoderniju tramvajsku infrastrukturu, vrijednu 35 milijuna eura. Njome će voziti 10 novih niskopodnih tramvaja vrijednih 25 milijuna eura čija je u tijeku izrada.

-U izgradnji je i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda u Hrvatskoj čija je vrijednost 37,8 milijuna eura. Završen je i podvožnjak u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića vrijedan 10,6 milijuna eura koji je riješio prometne čepove stare 50-ak godina kada se zbog prolaska vlaka samo u jednim danu na rampi čekalo 2 do 3 sata.

Do konca iduće godine ostvarit će se san generacija i generacija Osječana kada će se Donji i Gornji grad spojiti najdužom šetnicom uz Dravu u ovom dijelu Starog kontinenta. Taj projekt stoji 13 milijuna eura. Obnavlja se i putnički terminal Zračne luke vrijedan 10 milijuna eura. Kreće, nadalje, i izgradnja terminala za rasute terete u riječnoj Luci Osijek, također velika investicija teška 34,4 milijuna eura, a izgrađena je i dionica autoceste od Osijeka do Belog Manastira – nastavljena prema mađarskoj granici- vrijedna 27,4 milijuna eura. U osječkom IT parku gradi se i takozvani IT Centar za male i nove tvrtke, vrijedna osam milijuna eura. To će dodatno ojačati položaj Osijeka na svjetskoj karti IT industrije, a obnavlja se i vodoopskrbna i kanalizacijska mreža. Riječ je o Projektu Osijek 4 vrijednome 21,9 milijuna eura. Gradi se i nova koncertna dvorana, prva u povijesti grada…

Brinu se o najmlađima. Grade se tri nova vrtića i dograđuju još dva u vrijednosti 6,5 milijuna eura. Osijek će time u potpunosti riješiti listu čekanja na vrtić, a krajnji je cilj da svako dijete ima svoje mjesto u dječjim vrtićima.

Grad Osijek je prijavio na NPOO natječaja za energetsku obnovu kulturne baštine i javnih zgrada sedam objekata ukupne vrijednosti 13.279.444,86 eura, a na natječaju FZOEU odobrena su tri projekta vezano za zelenu infrastrukturu i održivu mobilnost ‘teška’- 776.748,85 eura, Putem ITU mehanizma Grad će provesti energetsku obnovu i zelenu infrastrukturu po DNSH načelima na 9 objekata u ukupnom iznosu 23.205.942,66 eura. Ukupna vrijednost svih planiranih aktivnosti je 37.262.136,37 eura u 19 projekata.

-Uz pomoć novca iz europskih fondova Grad Osijek provodi brojne projekte koji potiču gospodarstvo i podižu kvalitetu života našim sugrađanima. Na valu ovih velikih investicija Osijek naočigled raste, a to potvrđuju i brojni gospodarski pokazatelji. Osijek ima rekordnu zaposlenost u zadnjih 10 godina, kao i rekordno nisku nezaposlenost, po ostvarenoj neto dobiti poduzetnika Osijek je na trećem mjestu u RH. Prvi od velikih gradova prešli smo 50 posto u odvojenom prikupljanju otpada. Dvije godine zaredom proglašeni smo hrvatskim Eco Cityjem . Prošla je godina rekordna godina osječkoga turizma, a Osijek je proglašen i Najboljom kontinentalnom destinacijom urbanog turizma. No, nema stajanja. Grad Osijek za novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. već priprema i prijavljuje nove projekte, planiramo nastaviti zadanom dinamikom kako bismo Osijeku dali nove i ljepše vizure, ali i sadržaje kakve zaslužuje slavonska metropola. Cilj nam je pritom rasteretiti gradski proračun, većina naših projekata građane Osijeka stoji nula eura. S novim financijskim razdobljem Urbana aglomeracija, Osijek na raspolaganju ima 55 milijuna eura, što je u odnosu na prethodno razdoblje za čak 15 milijuna plusa. Među osječkim EU projektima je rekonstrukcija gradske tržnice, rekonstrukcija sportsko-rekreacijskog kompleksa Gradski vrt i sportske dvorane Zrinjevac, uređenje užeg središta grada, nabavka električnih autobusa, te izgradnja mreže biciklističkih staza. Osijek je veliki potencijal, a posebno me raduje što se to sve više prepoznaje izvan Osijeka – zaključuje osječki gradonačelnik Radić.

Zlatar: Izgradili reciklažno dvorište, obnavljaju vrtić, grade tržnicu…

Grad Zlatar imao je u prošloj godini najviše postotno povećanje u povlačenju EU novca, rekordno u odnosu na prethodnu godinu (+9.091,28 posto, odnosno 71.000- 6.525.811 kuna)…

Najveći projekti povučeni u 2022. su: Rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića koja je započeta u 2021., ali sredstva su isplaćena u 2022. – vrijednosti 1.5 milijuna eura, zatim ‘3,2,1… Kreni’ – 78.055 eura, Izgradnja reciklažnog dvorišta u Donjoj Batini – vrijednost projekta iznosi 607.280,81 eura, kod čega su 491.952,99 eura bespovratna sredstva, Šumska cesta Jakopići – Črne Mlake – 701.476 eura i -Izgradnja tržnice u vrijednosti 1.715.828 eura, a potpora iznosi 1.002.309 eura.

Kroz 2023. godinu europskim sredstvima završavaju neke od navedenih projekata, ali su i povukli sredstva za nove projekte pa su tu: Info kiosk- 33.213,88 eura, ‘3,2,1…Kreni’- produljen rad vrtića- 78.055,68 eura, Izgradnja i rekonstrukcija šumske ceste Jakopići-Črne mlake- 701.476,28 eura, Nabava električne čistilice – 31.987,50 eura, Izobrazno-informativne aktivnosti o gospodarenju otpadom- 8.500 eura, Izrada SECAP-a – 7.875 eura, MIPOS III vol. II- 196.850,49 eura, Modernizacija nerazvrstanih cesta – 77.681,25 eura, Izgradnja nogostupa u Varaždinskoj ulici, IV.faza – 285.365 eura, Uređenje parkirališta za osobne automobile uz upravnu zgradu- 181. 032,50 eura, Opremanje igrališta kod DV – 48.762,75 eura, Izgradnja tržnice – 1.734.428,32 eura…

U 2024. godini očekuje ih još više velikih projekata iz EU fondova, za neke su već sklopili ugovore, neke rezultate još čekaju, ali vjeruju da su projekti kvalitetni i da će biti odobreni. Tako imaju odobrenu još jednu šumsku cestu – Juranščina – Belecgrad. Tu je još i projekt- Dogradnje i opremanja dječjeg vrtića, gdje je planirano rušenje starog montažnog dijela vrtića i izgradnju novog dijela. Vrijednost projekta je 1.431.642,61 eura, a potpora iznosi 487.358,15 eura. Rezultate čekaju za projekt izgradnje Područnog vrtića s kuhinjom, vrijednost kojeg projekta je 2.698,000 eura, a tražena potpora iznosi 1.270.565 eura.

-Spremni smo i za nove natječaje za koje smo pripremili projektne dokumentacije, i vjerujemo u uspješnost njihovih realizacija. Kao gradonačelnica znam da je za razvoj grada nužno povući EU sredstva, jer proračun malog grad za velike razvojne projekte nije značajan. Stvorili smo viziju grada kakvog vidim u budućnosti, a uz dobre projekte i kvalitetan tim zaposlenika vidjela sam to mogućim. Tako od 2017. radimo na izradi raznih projektnih dokumentacija kako bi po otvaranju natječaja bili spremni za prijavu. Takvo razmišljanje pokazalo se uspješnim i drago nam je da smo u 2022. ušli u Top 10 vodećih središta prema porastu povučenih EU sredstava – tvrdi nam Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica Zlatara.

Sveti Ivan Zelina: Gradnja vrtića, prometna infrastruktura, zgrada Muzeja, Aquapark…

Grad Sveti Ivan Zelina u samom vrhu je liste kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. (+20.971.604 kune), a visoko su plasirani i kada se radi o postotnom porastu (+1.745,59 posto) povučenog novca.

U 2022. godini naročito značajna sredstva osigurali su za uređenje prometne infrastrukture, tako je iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu nerazvrstanih cesta osigurano 5.301.395,78 eura, što je stopostotna vrijednost projekta kojim je na području grada obnovljeno i uređeno preko 15 kilometara nerazvrstanih cesta.

Značajan udio u povlačenju EU sredstava privuklo se na kapitalne projekte koji se odnose na ulaganje u unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. U tom kontekstu za izgradnju novog dječjeg vrtića osigurano je 1.997.212,82 eura, dok je za rekonstrukciju i opremanje dijela postojećeg dječjeg igrališta u sklopu Dječjeg vrtića Proljeće osigurano 38.750,08 eura.

Bespovratna europska sredstva osigurana su i za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene zgrade Muzeja Sveti Ivan Zelina u iznosu od 4.189.644,28 eura.

U svrhu poticanja razvoja zelene infrastrukture u tijeku je izrada Strategije zelene urbane obnove grada Svetog Ivana Zeline za čiju je izradu dobiven stopostotni iznos od 33.180,70 eura. Iz područja zaštite okoliša ističe se i provedba projekta Sanacija zatvorenog odlagališta Cerovka, čija je ukupna vrijednost 3.075.033,83 eura. Za provedbu projekta osigurano je 2.611.247,23 eura, ili 85 posto ukupne vrijednosti projekta.

Što se tiče novih projekta, izvršena je prijava projekta ‘AQUAPARK ZELINA’ čija je ukupna vrijednost 21.623.353,51 eura, a usmjeren je na podizanje kvalitete turističke ponude grada. Tim projektom provest će se aktivnosti izgradnje bazenskog kompleksa s dodatnim sadržajima u funkciji razvoja wellness turizma i to konkretno- ‘wellness bar’, dvorana za svečanosti, noćni klub, restoran…

-Zadovoljni smo sve boljim rezultatima rada na pripremi EU projekata. Za Grad Sveti Ivan Zelinu svaki ostvareni projekt znači bolji grad, ljepši grad, grad u kojem je ugodnije živjeti. Da idemo u dobrom smjeru govori i činjenica da je i po broju doseljenog stanovništva naš grad među deset gradova u RH. Iznimno nam je važno u ovom trenutku osigurati dodatne vrtićke kapacitete tako da se posebno radujemo izgradnji novog dječjeg vrtića. Isto tako nam je važno razvijati grad i u turističkom smjeru, a kako bi se što bolje iskoristio turistički potencijal grada, izgradnja bazenskog kompleksa s dodatnim sadržajima unaprijedit će turističku ponudu, povećati atraktivnost samog grada i doprinijeti diverzifikaciji postojećih usluga u Gradu Svetom Ivanu Zelini- komentirao je gradonačelnik Hrvoje Košćec izuzetno pozitivan rezultat i trend u povlačenju europskog novca.

Vukovar: Osigurali kapitalne investicije, poboljšanje brojnih usluga, omogućili nova zapošljavanja…

Grad Vukovar našao se u Top 10 gradova po uspješnosti povlačenja EU sredstava u 2022.– 45.193.174 kuna (2.65 posto udjela u ukupno povučenom novcu hrvatskih gradova), a mjesto u Top 15 zauzima i kod poretka u visini povučenih sredstava po stanovniku (1.950,08 kuna)…

Među kapitalnim projektima koji napose ističu bila je izgradnja nogometnog stadiona u samom središtu grada, čiji projekt je lani okončan. Novi, moderan objekt koji u svojoj cjelini čini sportsko-rekreacijski centar na nogometnom stadionu dio je Intervencijskog plana Grada i kapitalni projekt ukupne vrijednosti tadašnjih 12.207.099 kuna s PDV-om, a sufinanciran je sredstvima Europske unije u iznosu- 8.999.998,54 kuna. S nogometnim, ali i multifunkcionalnim atletskim terenom/borilištem, atletskom stazom, terenom s umjetnom travom za mali nogomet, popratnim prostorijama, tribinama sa 186 sjedećih mjesta i novim parkirališnim mjestima, ovaj moderan kompleks sada je pravi ukras Vukovara.

Također, još jedan kapitalni projekt prošle je godine priveden kraju, a to je – obnova nove zgrade vukovarskog veleučilišta, svima poznatije kao zgrade Radničkog doma. Vrijednost projekta iznosio je tadašnjih 66.439.727,54 kuna i financiran je sredstvima EU u visini – 40.709.607,29 kuna s PDV-om. Ratne rane ovog objekta postale su dio prošloga vremena, a njegove prostorije će uskoro, preseljenjem Veleučilišta “Lavoslav Ružička” Vukovar ispunjavati žamor vukovarskih studenata. Završetkom projekta unaprjeđuje se obrazovna infrastruktura i moderniziraju obrazovni sadržaji, stvaraju uvjeti za nove smjerove obrazovanja, a Borovu naselju osigurana je revitalizacija i vraćen je stari sjaj…

U okviru ITU mehanizma Grad Vukovar kao središte Urbanog područja Vukovar zajedno s općinama Trpinja, Tovarnik, Tompojevci, Bogdanovci i Lovas koje su u sastavu Urbanog područja Vukovar će kroz višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. u nadolazećem razdoblju imati na raspolaganju 18.000.000 eura. Nekoliko je ključnih projekata koje Grad planira realizirati u okviru ITU mehanizma.

Rekonstrukcijom unutrašnjosti objekta Grand hotel – Radnički dom, revitalizirat će se zaštićeno kulturno dobro – jednokatna historicistička palača čije je povijesna namjena nekada bila hotel, a potom i radnički dom. Na objektu je izvršena cjelovita obnova vanjskog dijela, no za revitalizaciju i ponovno stavljanje u funkciju potrebna je rekonstrukcija i opremanje unutarnjeg dijela. Cilj projekta je valorizacija i revitalizacija objekta te njegova prenamjena za kulturne i društvene sadržaje (gradska kavana, kino dvoranu, prostori za društvene namjene te gradsku vijećnicu i ured gradonačelnika).

Projektom unaprjeđenja gradskog prijevoza u Gradu Vukovaru ostvarit će se cilj povećanja broja putnika u javnom prijevozu ulaganjem u njegovu kvalitetu, sigurnost i dostupnost. Projektom je planirana nabava i osuvremenjivanje putničkog voznog parka (autobusa) za potrebe javnog autobusnog prijevoza na području Vukovara i digitalizacija gradskog prometa implementacijom mobilne aplikacije, digitalnih informacijskih panela na autobusnim stajalištima, kao i GPS sustava u autobusima. Izradom mobilne aplikacije, uvođenjem digitalnih info ekrana na autobusnim stajalištima i centra za upravljanje, kao i GPS sustava u autobusima uspostavit će se inteligentni sustav javnog gradskog prijevoza putnika. Realizacija projekta doprinijet će podizanju kvalitete i standarda sustava javnog gradskog prijevoza i predstavlja iskorak u uspostavi čistog, pametnog i održivog gradskog prometa.

-Projektom obnove Crvenog magacina i prenamjena u Društveno-glazbeni centar planirana je potpuna obnova Eltzovog crvenog žitnog magacina – zaštićenog kulturnog dobra koji se nalazi na ulazu u Vukovar te prenamjena za potrebe društveno-glazbenog centra. Cilj je vrednovanje, očuvanje i obnova materijalne kulturne baštine – zaštićenog kulturnog dobra te njegova revitalizacija u društvenu, odnosno kulturnu i obrazovnu namjenu- napominju iz Grada.

A projektom ulaganja u sportsku infrastrukturu u Urbanom području Vukovar, planirana je izgradnja zatvorenih teniskih terena. Navedena sportska infrastruktura značajna je za uključiv društveni razvoj kroz doprinos zdravlju i dobrobiti građana, socijalno uključivanje, ali i proširenje turističke ponude Vukovara. Provedba planiranog projekata doprinijet će povećanju kvalitete sportskih sadržaja, ujedno i otvaranju potencijala razvoja aktivnog turizma temeljem novoizgrađene sportske infrastrukture kao dijela turističke ponude Grada koji je i partner na projektu Arheološki park Vučedol gdje je Muzej vučedolske kulture nositelj projekta ukupne vrijednosti 117.299.998,51 kuna, a koji se 85 posto financira bespovratnim sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu – 99.704.998,72 kuna.

U okviru toga, Grad Vukovar putem EU fondova provodi aktivnost izgradnje prometnice i parkirališta za Arheološki park Vučedol gdje će biti izgrađeno parkiralište sa 64 parkirna mjesta, kojih su 4 za osobe s invaliditetom i dodatnih 6 autobusnih mjesta. Projekt je ukupne vrijednosti 1.150.006,68 eura, a sredstvima EU fondova sufinanciran je u iznosu – 758.676,75 eura.

U ožujku 2023. završen je projekt ‘Pokloni mi osmijeh III’, u okviru nacionalnog programa ‘Zaželi III’, u sklopu kojeg je zaposlena 31 žena pripadnica ciljane skupine i ranjivih skupina na tržištu rada u svrhu potpore i podrške starijim i/ili nemoćnim osobama kroz programe zapošljavanja u lokalnoj zajednici na vrijeme od 6 mjeseci. Ukupan broj krajnjih korisnika kojima je pružena usluga potpore i podrške u njihovim kućanstvima bio je 230, a nastojat će i kroz idući program osigurati pomoć sugrađanima jer je uočeno kako je potreba za tim u gradu velika. Vrijednost projekta iznosi 1.500.000 kuna ili 199.084,21 eura, a cjelokupan je financiran iz Europskog socijalnog fonda u okviru OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. S početkom novog Operativnog razdoblja 2021.-2027. očekuje se i provedba 4. faze projekta.

Proveden je i projekt ‘Pozdravi život’, u suradnji s udrugom- Liga protiv raka Vukovar, u okviru kojeg su održane brojne radionice i predavanja, i nastojalo utjecati na razvijanje svijesti o važnosti brige za zdravlje i prevenciju bolesti. Projekt je okončan organizacijom 1. Festivala zdravlja, a nadaju se kako će i ubuduće biti prilike za provođenje sličnih programa i projekata. Vrijednost projekta je iznosila 46.315,80 eura (348.966,38 kuna), ukupan iznos bespovratnih sredstava -46.315,80 eura (348.966,38 kuna), kod čega Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira 85 posto, dok je preostalih 15 posto sufinancirano sredstvima iz Državnog proračuna.

I prošle, ali i ove godine Grad Vukovar dio je projekta kojim se osigurava pomoć asistenata i pomoćnika u nastavi, a koji naglašava važnost socijalne uključenosti. Po najnovijem projektu Grad je osigurao 209.460 eura bespovratnih sredstava za 29 pomoćnika koji će pomagati u radu za 29 učenika. Ukupna vrijednost projekta je 220.484,40 eura. Također, EU sredstvima osigurali su i dogradnju i opremanje dječjih vrtića (Centralnog objekta DV Vukovar I i Područnog objekta Mitnica DV I). Projekti su vrijednosti 162.452,72 eura, u potpunosti financirani EU bespovratnim sredstvima – tvrde iz Grada.

Po pitanju obrazovanja, u planu je i na EU fondove prijaviti energetsku obnovu OŠ Blage Zadre, u pripremi je i izrada projektno- tehničke dokumentacije za projekte ‘Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole’, za OŠ Mitnica, OŠ Dragutina Tadijanovića i OŠ Siniše Glavaševića (uz rekonstrukciju sportske dvorane), također i izrada projektno- tehničke dokumentacije za projekt ‘Izgradnja i opremanje matičnog objekta dječjeg vrtića’. U novom vrtiću uredit će se 14 dnevnih boravaka i kapacitetom obuhvatiti 248 djece s područja Vukovara.

-Grad Vukovar prepoznao je ulogu EU fondova i kako oni mogu mijenjati Vukovar. Stoga apliciramo na sve dostupne natječaje, time smo posljednjih godina osigurali poboljšanje brojnih usluga, omogućili nova zapošljavanja, a osigurali smo i velike kapitalne investicije koje će naš grad učiniti još boljim, ljepšim i privlačnijim mjestom za život- rekao nam je gradonačelnik Ivan Penava.

Šibenik: Podižu kvaliteta života stanovništva, ali i stvaraju nova radna mjesta

Grad Šibenik u vrhu je po učinkovitosti u povlačenju europskog novca u 2022.– 44.410.745 kuna (2.60 posto ukupnog udjela), ali i po povećanju iznosa povučenih sredstava u odnosu na 2021. – (+10.990.219 kuna)…

-Naš uspjeh u ostvarivanju europskog novca nije slučajan, rezultat je to predanog i ciljanog rada, prije svega, kvalitetnog i strateški promišljenog razvoja grada koji se ne oslanja samo na postojeću ponudu i prirodne resurse, a snažan uzlet temeljimo na valorizaciji kulturne i povijesne baštine čime se postiže kvaliteta života lokalnog stanovništva, ali i stvaraju nova radna mjesta. Trudimo se uvijek voditi idejom da sve što radimo mora biti dobro za krajnjeg korisnika, a to su građani- ističu iz Grada.

U proteklom razdoblju – dodaju nam – realiziran je čitav niz kapitalnih projekata među kojima su – ‘Revitalizacija područja Tvrđave sv. Ivana’, ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’, ‘Studentski dom Palacin’ i ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’…

Tvrđava sv. Ivana, najveća i najkompleksnija šibenska kopnena utvrda otvorila je vrata posjetiteljima u lipnju 2022. nakon šest godina temeljite obnove impresivnog zdanja. Prostire se na gotovo 19 tisuća kvadratnih metara, a riječ je o najvećem ikad dodijeljenom projektu Gradu iz EU fondova. Iste godine uspostavljen je sustav javnog gradskog prijevoza u okviru projekta ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’. Projekt je financiran sredstvima Europske unije te su ukupni prihvatljivi troškovi iznosili 86.807.848,05 kuna, dok su EU bespovratna sredstva iznosila 73.786.670,83 kuna. U tekućoj godini završen je i svečano otvoren ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’. Projekt uspostave ovog inovativnog centra u kojem je na zanimljiv način ispričana priča o stoljetnoj tradiciji koraljarstva na otoku Zlarinu vrijedan je 3.2 milijuna eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020’. U ovoj godini otvorili su i Studentski dom Palacin. Novoizgrađeni dom s ukupno 332 ležaja najvrjedniji je infrastrukturni projekt u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji vezan uz visoko obrazovanje, ukupna vrijednost mu je 11.328.702,31 eura, kod čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 10.057.535,34 eura.

-Grad Šibenik se u veljači 2023. godine prijavio na ‘Poziv za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021.-2027.’, objavljen od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Ministarstvo je izvršilo pregled i provjeru prihvatljivosti prijave, a Gradu je dodijeljena odluka kojom se utvrđuje urbano područje Šibenik kao područje u kojem će se provoditi ITU mehanizam u RH. U tijeku je proces prioritizacije projekata te će po njegovom završetku biti odabrani projekti za financiranja. Od ostalih EU projekata koji se trenutno provode na području Šibenika izdvajamo projekt fotonaponskih elektrana na krovovima javnih zgrada u Šibeniku, projekt ‘Dječji pogled na svijet’, kao i regionalni znanstveni centar ‘RASTEM’, SPINE i URBACT IV- naglašavaju gradonačelnik Željko Burić i Gradska uprava.

Krk: Komunalno, društveno i infrastrukturno poboljšavaju grad

Grad Krk imao je u 2022. visoko povećanje (+423,70 posto) povučenih europskih sredstava u odnosu na povučena u 2021…

Jedan od najvećih projekata Grada Krka koji je započeo sa svojom provedbom u 2022. godini i planira se realizirati do kraja 2023. je ‘Projekt izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku’, kojim se gradi suvremena svjetlovodna pristupna mreža u NGA bijelim područjima svih 7 jedinica lokalne samouprave na otoku: u Gradu Krku i Općinama Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Punat, Vrbnik i Omišalj. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Ukupna vrijednost je 10.546.240,72 eura, prihvatljivi troškovi- 10.267.522,82 eura. Udio sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz EFRR-a iznosi 74,48 posto, odnosno 7.647.453,41 eura, dok će preostali iznos troškova zajednički financirati sve jedinice lokalnih samouprava. Projekt se provodi unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

Svjetlovodna mreža koja se gradi u projektu obuhvatit će 41,2 posto svih korisnika na otoku Krku (ukupno 12.223 korisnika). Radi se o korisnicima u tzv. bijelim područjima u kojima nije dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s, a izgrađena svjetlovodna mreža omogućit će brzi pristup internetu za sve korisnike spojene na mrežu, s brzinama od nekoliko stotina megabita po sekundi (Mbit/s), pa do nekoliko gigabita po sekundi (Gbit/s) i iznad.

Projekt ‘Rekonstrukcija zgrade Društvenog doma Bajčići’ započeo je 2020., a završio sredinom 2022. Ukupne je vrijednosti 485.705,85 eura, kod čega su dodijeljena bespovratna sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj -332.595,14 eura (85 posto EU, 15 posto RH). Tim projektom postiže se poboljšanje kvalitete života mještana temeljem razvoja osnovnih usluga na ruralnom području, u konkretnom slučaju ostvarivanje kulturnih i društvenih interesa stanovnika. Nadalje, stvaraju se uvjeti za društveni život stanara Mjesnog odbora Poljica, rješavanje njihovih potreba za sastajanjem i društvenim životom, kao što su sastanci MO i drugi skupovi građana, razne potrebe udruga građana, nevladinih organizacija…

-Projekt ‘Izgradnja i opremanje pješačke staze i javne zelene površine parka Dražica’, provodio se kroz 2022. godinu, a ukupne je vrijednosti 105.776,40 eura, uz dodijeljena bespovratna sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu – 42.946,24 eura. Njime se unaprijedila javna infrastruktura grada Krka, kroz izgradnju i opremanje pješačke staze i javne zelene površine parka Dražica, poboljšala se kvaliteta života stanovnika i dodala vrijednost turističke ponude na način da se doprinijelo atraktivnosti naselja Krk za nove stanovnike i turistima. Neuređeni park Dražica s kvalitetnim visokim zelenilom dobio je novu pješačku stazu opremljenu urbanom opremom i javnom rasvjetom- dodaju iz Grada.

‘Uređenje dječjeg igrališta unutar prostora javnog parka Dražica’ projekt je započeo s provednom u 2022., a završio sredinom 2023. Ukupne je vrijednosti 123.813,61 eura, kod čega su dodjeljena bespovratna sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu. 48.098,75 eura. Unaprijedila se javna infrastruktura u Krku, uređenjem dječjeg igrališta (vježbališta) u park šumi Dražica čija je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za igru, druženje i rekreaciju posjetitelja. Projektom se potiče djecu i mlade na aktivniji način života, doprinosi poboljšanju kvalitete života stanovnika, ali se i poboljšava turistička ponuda grada Krka.

Projekt ‘Dječji vrtić u naselju Vrh’, ukupne je procijenjene vrijednosti 5.000.000 eura, uz bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u iznosu – 1.270,953,61 eura. Započeo je s provedbom u 2023. godini, a za cilj ima osigurati potrebnu infrastrukturu za opremu i izgradnju Područnog vrtića Vrh s kuhinjom za tri vrtićke i četiri jasličke skupine DV-a. Izgradnjom nove namjenske zgrade će se unaprijediti standard ranog predškolskog obrazovanja i osigurati pristup predškolskom odgoju i obrazovanju značajno većem broju djece s područja Grada Krka i Općine Dobrinj kao partnera.

– ‘Komunalna građevina – Tržnica na malo Sv. Bernardina’ projekt je koji provodi gradsko komunalno društvo Vecla d.o.o. u 2022. i 2023. godini. Ukupne je vrijednosti 1.226.602,77 eura, kod čega su dodijeljena bespovratna sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu- 712.220,62 eura (85 posto EU, 15 posto RH). Razlog provedbe projekta jest nepostojanje adekvatne tržnice na malo čime je ograničena prodaja proizvoda od strane lokalnih poslovnih subjekata, prvenstveno OPG-ova, dok ujedno dolazi do rasta broja stanovnika, a time i rastućih potreba zajednice – navode nam gradonačelnik Darijo Vasilić i ekipa iz Grada.

Vinkovci: Uz potporu EU fondova kvalitetno mijenjaju gradsku vizuru…

Grad Vinkovci među Top 10 su hrvatskih gradova po visini povučenih EU sredstava u 2022. – 34.142.348 kuna (ili 2.00 posto ukupnog udjela povučenog europskog novca gradova)…

Prošlu godinu prije svega su obilježili završni radovi u sklopu projekta Aglomeracije kroz koji je uređeno i komunalno opremljeno preko 90 vinkovačkih ulica. Najviše se radilo u rubnim dijelovima grada gdje su građani i imali najviše problema s otpadnim vodama. Za vinkovački dio aglomeracije je izdvojeno 159 milijuna kuna, od ukupno 384 milijuna koliko je osigurano kroz projekt ‘Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Vinkovci, Otok, Ivankovo i Cerna’.

U 2022. završeni su i vanjski radovi na izgradnji nove zgrade vinkovačke knjižnice, vrijedne blizu 7.5 milijuna eura (56 milijuna kuna). Nova zgrada predana je knjižničarima na korištenje u 2023. za Dan grada, a nakon što je otvorena i za javnost krajem kolovoza, u dva tjedna posjetilo ju je čak 12 tisuća osoba.

Usporena zbog situacije s COVID-om i svega onoga što je proizašlo iz te globalne krize, i izgradnja velikog nadvožnjaka- vrijednog 70 milijuna kuna- koji će Borince spojiti s ostatkom grada, primiče se kraju i uskoro bi trebalo biti gotovo ono što su čekale generacije Vinkovčanki i Vinkovčana.

-Na prekrasnoj lokaciji nadomak Park šume Kanovci, u svibnju je otvoren Šokački stan. Nekadašnji PIK-ov stan, objekt iz 19. stoljeća, dobio je potpuno novi izgled i sadržaje, s ciljem da u skoroj budućnosti postane turističko i gastronomsko središte vinkovačkog kraja. Sam projekt Pannonia Gourmet uvršten je među osam najboljih primjera održive gastronomije prema izboru Europske komisije- upoznaju nas iz Grada.

Prvi Edukacijski centar za svjetlovodne tehnologije, jedini takvoga tipa u Hrvatskoj, otvoren je u Vinkovcima početkom 2022. Grad je tako postao edukacijsko središte za pripremu kadrova za poslove postavljanja optike koji su već sada vrlo traženi i dobro plaćeni, što će u narednim godinama biti još i izraženije, u prvoj godini je kroz 5 radionica ukupno obučeno i osposobljeno 60 polaznika.

Među za Vinkovce najznačajnijim projektima u 2023. godini zasigurno je proširenje industrijske zone ‘Zalužje’ koja je preduvjet za daljnji gospodarski rast i razvoj grada. Upravo će nova vinkovačka industrijska zona u budućnosti činiti glavno gospodarsko središte Vukovarsko-srijemske županije, ali i velikog dijela Slavonije, a trenutno je u procesu izrade projektno tehnička dokumentacija za cestu i komunalnu infrastrukturu, potom slijedi i uređenje zone po najmodernijim standardima. Vinkovcima su odobreni projekti izgradnje jednog novog i dogradnje dva postojeća dječja vrtića ukupne vrijednosti 2.6 milijuna eura (gotovo 20 milijuna kuna), čime će u konačnici biti osigurano 270 novih vrtićkih mjesta.

Posebna pozornost u ovoj godini posvećena je projektu rekonstrukcije zatvorene tržnice, kroz koji će se osigurati centralno mjesto za trženje vlastitih lokalnih proizvoda poznatog podrijetla lokalnih OPG-ova, neovisno o vremenskim uvjetima. Kako bi se zaokružio cijeli kompleks vinkovačke tržnice, u pripremi je i projektno tehnička dokumentacija za rekonstrukciju otvorenog dijela. U 2023. započeli su i obnovu zgrade Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci. Riječ je o radovima koji podrazumijevaju zamjenu kompletne vanjske stolarije, postavljanje toplinske izolacije, zamjenu sustava grijanja i zamjenu svih rasvjetnih tijela. Projekt energetske obnove kazališta ukupno je vrijedan 647 tisuća eura (4,8 milijuna kuna).

Uz brojne energetske obnove javnih zgrada i predstavljene važne projekte razvoja novih zelenih tehnologija, u Vinkovcima su učinjeni i dodatni konkretni koraci prema energetskoj samoodrživosti i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Jedan od tih koraka je i projekt ‘Sunčana strana grada’, vrijedan 280 tisuća eura, koji se provodi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u sklopu kojeg je u tijeku postavljanje fotonaponskih elektrana na tri vinkovačke osnovne škole, tri vrtića i zgradu Tehnološkog parka. Elektrane će pokrivati prosječno 95 posto godišnje potrošnje električne energije ustanova na koje su postavljene, što će donijeti veliko smanjenje režijskih troškova, a zahvaljujući Agenciji za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA, u pripremi su i novi slični projekti kako bi u konačnici ovakve elektrane bile postavljene na krovove svih škola, vrtića i drugih gradskih zgrada…

Od osnutka 2013., Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca, potaknula je, vodila i realizirala 133 projekata, čime su Vinkovcima osigurali 375 milijuna kuna (50 milijuna eura) bespovratnih sredstava. Na jednu kunu koju Grad iz proračuna izdvoji za svoju VIA, Vinkovcima se vrati čak 15 kuna. Čak 48 projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 52 milijuna kuna, u 2022. rezultat je rada Razvojne agencije Grada.

Ukupna vrijednost ITU projekata iznosi 22 milijuna eura bespovratnih + 15 posto sufinanciranja gradova i općina – ukupna vrijednost projekata – 25 milijuna eura, a važni strateški projekti u Vinkovcima ukupno su vrijedni 15 milijuna eura. Tu su: Izgradnja akceleratora u Industrijskoj zoni Zalužje Vinkovci – Akcelerator ‘Innotech Centar’, ukupne vrijednosti 6 milijuna eura, Rekonstrukcija i obnova plivališta ‘Lenije’ s dodatnim sportsko rekreacijskim sadržajem, ukupne vrijednosti 3.5 milijuna eura, Zeleno digitalni park Papuk – Sportsko-rekreacijski centar s digitalno-edukacijskim sadržajem, ukupne vrijednosti 1.327 milijuna eura, Rekonstrukcija Trga Vinkovačkih jeseni u Vinkovcima, ukupne vrijednosti projekta gotovo 1.6 milijuna eura i – Rekonstrukcija otvorene gradske tržnice u Vinkovcima, ukupne vrijednosti 2 milijuna eura.

Ostali projekti u najavi su: vrtići – Mali princ, Stribor, Naša radost; škole: izgradnja OŠ Bartola Kašića Novo Selo i nova zgrada OŠ u Radićevom bloku, dogradnja ostalih osnovnih škola kroz NPOO u cilju osiguranja cjelodnevne nastave; zelene oaze – u svakom mjesnom odboru zelene oaze kao prostori za druženje na čak 11 točaka, zatim – solarne elektrane na gotovo svim javnim objektima radi poticanja samoodrživosti zgrada proizvodnjom električne energije za vlastite potrebe, ovih dana započinju s prvim krugom postavljanja solarnih elektrana postavljanjem na 8 lokacija (vrtići, škole, Tehnološki park), nadalje i -Boćalište i vježbalište u Mirkovcima na Hrv. Sokolu kroz Program ruralnog razvoja – 30.000 eura (ugovoreno), prijavljen projekt energetske obnove Galerije Joza Ivakić i energetske obnove stare zgrade Knjižnice, energetske obnove plivališta Lenije, spremni su projekti energetske obnove Ateljea u Lenijama, zgrade Matice Hrvatske, osnovne škole Josipa Kozarca i osnovne škole Ivana Gorana Kovačića, digitalizirana javna uprava- platforma Otvoreno, digitalizacija gradskog vijeća (online sjednice, tableti), edukacije građana)…

FZOEU projekti koji čekaju na ugovor su: izgradnja biciklističke staze u Lapovačkoj ulici i komunalne opreme i zelenila, te projekt Uređenja parkova, sadnja novih drveća i ugradnja komunalne opreme; Pikov stan – spremno- dogradnja smještajnih kapaciteta i Interpretacijsko-edukacijski centar.

-Vinkovci su proteklih godina veliko gradilište, s 1.5 milijardi kuna ugovorenih projekata i osiguranih EU sredstava i gotovo da nema ulice u kojoj se nešto nije radilo ili radi. Uzmimo za primjer samo posljednje dvije godine jer cijela 2022. godina je u našem gradu protekla u znaku realizacije velikih infrastrukturnih projekata i provedbe brojnih radova kojima je bio obuhvaćen gotovo svaki kutak grada. Slično je i u 2023., u kojoj smo osim samih radova na trenutnim projektima dobili potvrde i najave novih veliki poslova koji će izmijeniti vizuru Vinkovaca. Ako u obzir uzmemo prihvaćene projekte koju su tek pred nama, kao što su ulaganja putem ITU mehanizma i sredstava iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak za realizaciju deset projekata Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije, onda dolazimo do brojke od preko 270 milijuna eura (preko dvije milijarde kuna).

Osim velikih infrastrukturnih projekata, velikog značaja su i oni manji, socijalno orijentirani projekti. Bilo da se radi o projektima terapijskog jahanja, zapošljavanja nezaposlenih žena, pomoći roditeljima, potpori braniteljima ili onima kojima osiguravamo pomoćnike u vrtiću i nastavi te onima prilagođenima umirovljenicima, naši sugrađani uvijek se mogu osloniti na pomoć i potporu koju pružaju europski projekti. Ono što je sigurno je da EU fondovi godinama unazad mijenjaju sliku Vinkovaca i zahvaljujući njima rastemo i postižemo značajne rezultate u nastojanjima da naš grad bude što ljepše i ugodnije mjesto za život, u tom ritmu nastavljamo i dalje- kazuje nam vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.

Đurđevac: Rade na tome da budu uspješna, moderna i održiva sredina

Grad Đurđevac nalazi se u skupini gradova koji su u 2022. povukli najviše europskog novca ‘per capita’: 2.261,70 kuna.

U protekloj godini Grad je nastavio s intenzivnom pripremom projektno – tehničke dokumentacije i strateških podloga koje su preduvjet za prijavu na EU natječajima. Navedenu 2022. obilježila je provedba i priprema za završetak projekata iz socijalne sfere – Centra za osobe s invaliditetom i Kuće podrške ‘Mali princ’, kao i onih iz područja gospodarenja otpadom – sortirnice i kompostane i nabave polupodzemnih spremnika.

Prijavljena su i provedena tri projekta ugradnje obnovljivih izvora energije na zgradama Osnovne škole Đurđevac, Dječjeg vrtića Maslačak i Javne vatrogasne postrojbe, na temelju izrađenog SECAP-a uspješno su prijavili ozelenjivanje glavnog gradskog trga, ali i izgradnju pješačke staze između Đurđevca i Čepelovca.

-Veseli nas i kontinuitet u uspješnom prijavljivanju projekata poput osiguravanja pomoćnika u nastavi, osiguravanja besplatne prehrane, školske sheme, mednog dana, Zaželi i projekta poslijepodnevnog rada vrtića pod nazivom ‘Maslačak za sve- napominju iz Grada.

U 2023. nastavljaju ulaganje u DV Maslačak za koji su osigurana sredstva za dogradnju 8 vrtićkih skupina te je izgrađen bazen s uređenim okolišem i kupolom za potrebe vrtićanaca. Uspješno su osigurana i sredstva za energetsku obnovu tri područne škole, a ono na čemu se intenzivno radilo početkom godine uspješno je prijavljen projekt izgradnje i opremanja Centra za starije osobe Đurđevac što je iza aglomeracije najveći projekt koji se provodi na području Grada vrijednosti iznad 6.100.000 eura.

-Grad Đurđevac uspješnim korištenjem EU sredstava podiže standard u svim segmentima: od predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja preko gospodarstva (poduzetničke zone, inkubator), javne, komunalne i sportske infrastrukture, i socijalnih usluga. Najnoviji projekti usmjereni su na brigu za starije sugrađane, socijalno ugrožene sugrađane, ozelenjivanje zelenih površina… Cilj i vizija je Đurđevac kao uspješan, moderan i održiv grad pogodan za život u kojem svaki građanin može ostvariti sve svoje potencijale (da se ovdje može školovati i kasnije raditi i živjeti)- naglašava Hrvoje Janči, gradonačelnik Đurđevca (Pero Livajić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 11:48