Umag, Belišće, Obrovac i Vrlika i dalje su jedina četiri grada koja su unutar svojih budžeta izdvojili potrebna sredstva te osigurali uslugu besplatnog vrtića za sve mališane koji zadovoljavaju uvjete, piše Gradonačelnik.hr.
Prije nego što odluči zasnovati obitelj većina ljudi nastoji pronaći posao, osigurati koliko toliko pristojna i redovna primanja te steći krov nad glavom, u idealnom slučaju vlastiti. Kad na red dođu djeca, prioritet postaje dostupnost vrtića i prihvatljiva cijena. Znati da je podmladak kvalitetno zbrinut nužnost je koja omogućava mirno posvećivanje ostalim obavezama. Prošlogodišnje istraživanje portala Gradonačelnik.hr o cijenama vrtića pokazalo je, međutim, da su razlike među gradovima enormne te se vrtić naplaćuje u rasponu od stotinjak do devetsto kuna mjesečno (ovisno o ekonomskoj cijeni vrtića odnosno novcu koji grad izdvaja za sufinanciranje) za jedno dijete u desetsatnom vrtićkom programu, a k tome su ponegdje i liste čekanja obeshrabrujuće duge zbog čega popularni baka ili djed-servis i dalje ostaje aktualan. Jasno, tamo gdje je moguć. Tamo gdje nije, roditelji se snalaze na raznorazne načine, od teta čuvalica pa do rodbine, susjeda i prijatelja, što ponekad jesu, ali često i nisu osobito sretna rješenja.
Ipak, u četiri grada vrtić je za svu djecu besplatan pa tako Belišće, Obrovac, Umag i Vrlika i dalje ostaju jedini hrvatski gradovi u kojima roditelji ne moraju „razbijati glavu“ barem oko tog troška. Govorimo li o demografiji, ovo je svakako jedna od najvažnijih i najkorisnijih mjera.
Vrtić je za drugo dijete u obitelji besplatan u Opatiji i Sinju, a u više od 70 gradova koji su bili obuhvaćeni spomenutim istraživanjem na besplatnu uslugu mogu računati roditelji trećeg i svakog sljedećeg djeteta.
Osim ova četiri grada koja u potpunosti podmiruju iznos troškova vrtića, Kutina i Donji Miholjac sufinanciraju 87,8 odnosno 85 posto ekonomske cijene vrtića, a od 2018. godine kada smo radili prethodno istraživanje na istu temu najveći iskorak u izdvajanju sredstava za sufinanciranje vrtića napravio je Grad Bjelovar. Naime, s nekadašnjih 54,4 posto od ekonomske cijene, sada sufinanciraju 82,5 posto.
Neki gradovi, koji ne mogu svoj djeci osigurati smještaj u vlastitim vrtićima, sufinanciraju smještaj djece u vrtićima drugih jedinica lokalne samouprave, privatnim vrtićima i obrtima dadilja.
Grad Obrovac prvi je u Hrvatskoj započeo s provođenjem mjere besplatnog dječjeg vrtića. Naime, još 2015. aktualni gradonačelnik Obrovca, Ante Župan, na sjednici Gradskog vijeća iznio je prijedlog koji je potom prihvaćen te je donijeta odluka kojom se svi roditelji oslobađaju plaćanja za usluge vrtića.
Za financiranje Dječjeg vrtića Grad godišnje izdvaja oko dva milijuna kuna, a od početka provođenja ova je mjera obuhvatila 575 mališana te je ukupno za nju izdvojeno oko 12,3 milijuna kuna. Kako saznajemo iz obrovačke Gradske uprave, po završetku svibanjskog upisnog roka, ostane li neupisanih mališana, zapošljava se dodatno osoblje te nijedno dijete ne ostaje bez svog mjesta u vrtiću. Gradonačelnik Župan naglasio je kako bez obzira na teškoće kroz koje je Grad Obrovac prolazio, demografsko pitanje ostaje visoki prioritet, a besplatan vrtić važan je dio tog prioriteta.
Grad Umag, koji s pravom nosi titulu grada prijatelja djece te je u travnju 2017. godine započeo i s praksom besplatnog vrtića za svu djecu kao zasad jedini istarski grad, osigurava i pedagoški nadstandard zapošljavajući stručne timove u vrtićima sačinjene od pedagoga, logopeda, edukacijskog rehabilitatora, medicinske sestre, sportskog trenera, odgajateljice glazbenog odgoja, a uz to na prosječno osam mališana u umaškim vrtićima dolazi po jedna odgojiteljica.
Grad Umag tako tijekom šestogodišnjeg boravka u dječjem vrtiću u prosjeku po djetetu izdvoji 30 tisuća eura. Na godišnjoj razini Grad za besplatan vrtić daje 21 milijun kuna, svake godine upiše se oko 650 mališana, a ukupni kapacitet svih devet umaških vrtića je 750 polaznika. Gradonačelnik Vili Bassanese i njegova gradska uprava prije desetak godina pokrenuli su projekt „Umag-grad djece“ kojim je obuhvaćena izgradnja novih i/ili rekonstrukcija svih 18 obrazovnih zgrada odnosno devet vrtića, osam osnovnih škola te potpuno samostalna izgradnja srednje škole. Kako je Bassanese više puta naglasio, i ovim projektom potiče se ostanak, ali i dolazak novih mladih obitelji čime se stvara najkonkretnija i najefikasnija demografska politika, ujedno politika razvoja, rasta, prosperiteta i jednakih mogućnosti za sve. A da aktualna gradska uprava „misli ozbiljno“ potvrđuje i činjenica da se od 2011. do 2020. broj doseljenika u Umag udvostručio.
Nakon što je krajem 2018. godine snizila cijene vrtića s 410 na 300 kuna, belišćanska gradska vlast odlučila je roditelje u potpunosti osloboditi plaćanja te je od siječnja 2019. vrtić u potpunosti besplatan za što se u proračunu tada osiguralo dodatnih 700 tisuća kuna te još 150 tisuća kuna za desetpostotno povećanje plaća odgajateljicama.
Tako je Belišće u toj godini izdvojilo 3,75 umjesto dotadašnjih 2,9 milijuna kuna te postalo četvrti grad u Hrvatskoj i prvi u Slavoniji koji svojim mališanima osigurava besplatan smještaj u vrtićima. Prigodom predstavljanja mjere gradonačelnik Dinko Burić istaknuo je kako se, uz već postojeću 21 socijalnu poticajnu mjeru, i ovom građanima želi olakšati egzistencija te ih motivirati da ostanu živjeti u vlastitoj sredini i doprinesu demografskoj obnovi. Od početka provođenja mjere pa do kraja 2022. Grad Belišće izdvojio je za besplatni vrtić 16,2 milijuna kuna, a usluga je obuhvatila 1124 mališana, uključujući matičnu i područnu ustanovu.
Grad Vrlika uslugu besplatnog dječjeg vrtića uveo je 2018. na prijedlog gradonačelnika Jure Plazonića. Motiv za taj potez bila je loša demografska slika i iseljavanje mladih, a Plazonić je tada izjavio kako smatra da nisu napravili ništa revolucionarno nego samo žele pokazati brigu za svako dijete te pomoći mladim obiteljima u njihovim počecima.
a besplatni vrtić dosad je izdvojeno oko 1,9 milijuna kuna, a mjerom je obuhvaćeno 128 mališana. Za ovu godinu planirano je utrošiti 64 tisuće eura, a vrtić trenutno pohađa 31 dijete. Inače, prema riječima Nikole Uzuna, direktora vrličke Razvojne agencije, u Vrlici nema nezaposlenih, između ostalog i zbog toga što odlično radi i tamošnja veganska tvornica čokolade koja zapošljava mnoge građane. Neki pomak je po pitanju demografske slike, kaže, vidljiv, ali za bolje rezultate treba još vremena.