Purex je, prema riječima njegova vlasnika i direktora Milivoja Dragoševića, integriran sustav u proizvodnji purećeg i pilećeg mesa te prerađevina od svinjskog mesa. Kao takav, kaže njegova vlasnika, jedinstven je u Hrvatskoj po kvaliteti i načinu proizvodnje u ovoj djelatnosti. “Ni u Europi nema puno takvih proizvođača kao što je naša tvrtka. Dodaci hrani kojima hranimo životinje potpuno su prirodni i dozvoljeni za korištenje u svim ekološkim proizvodnjama. Tu mislim na eterična ulja, ekstrakte biljaka, organske kiseline... Žitarice koje prerađujemo su, da ne bi bilo zabune, uobičajeno kontrolirane na različite herbicide, pesticide, mikrotoksine. Nabavljamo ih većinom iz Hrvatske. To su standardne žitarice, ali s velikim brojem uzoraka testiranih u laboratoriju Veterinarskog zavoda ili Croatia kontrole te ih već dugi niz godina kupujemo od istih dobavljača. Dakle, naši kupci mogu biti sigurni da je sustav unutarnje kontrole zdravstvene ispravnosti u svim fazama proizvodnje na najvišoj mogućoj razini”, objašnjava Milivoj Dragošević.
Purex proizvede oko 2500 tona purećeg i pilećeg mesa i mesnih proizvoda. U produženom tovu proizvedemo 350 tisuća komada pilića prosječne težine 3,5 kilograma i 140 tisuća purana koji imaju prosjek težine oko 15 kilograma. Ženke purana u prosjeku su mase oko 8 kilograma dok su mužjaci purana oko 22 kilograma. Produženi tov osigurava bolju strukturu mesa, odnosno čvršće i zrelije meso koje je preduvjet za vrhunski gastronomski užitak.
Purex upravo priprema novu investiciju vrijednu oko 10 milijuna kuna, gdje računa i na sredstva iz Mjere 4.1 za izgradnju inkubatorske stanice. To im nedostaje u proizvodnji, zato što sada jednodnevne piliće nabavljaju iz Mađarske. Nakon toga će ova tvrtka imati zaokružen proces. U Purexu uzgajaju dvije vrste pilića. Jedna je sporije rastuća sorta čiji uzgoj traje 70 do 90 dana i dosta su je prepoznali ljubitelji domaće peradi. Druga je klasična uzgojna sorta koja se također uzgaja u produženom tovu, koji traje oko 55 dana.
Pored toga, u narednih pet godina imaju u planu realizirati ulaganje u još jednu veliku farmu s osam objekata. To je otprilike kompleks od 35 tisuća četvornih metara ukupne površine i 10 tisuća četvornih metara uzgojnog prostora. “Ta je investicija vrijedna između šest i sedam milijuna eura. Time bismo zaokružili plan ulaganja u povećanje kapaciteta uzgoja. Zbog toga smo uplatili učešće za kupnju zemljišta u Hrvacama. Realizaciju kompletne kupnje očekujemo do kraja godine. Investiciju bismo realizirali u segmentima. Naravno da se namjeravamo javljati i na natječaje za sredstva iz EU fondova. U planu nam je i nova investicija u tvornicu stočne hrane, a pokušat ćemo motivirati zemljoradnike da počnu sijati žitarice koje bismo mi otkupljivali za potrebe naše proizvodnje. Ako to uspijemo, to bismo smatrali svojim doprinosom zajednici i bio bi to veliki društveni uspjeh Purexa. Tako bismo sigurno otvorili između 100 i 200 dodatnih radnih mjesta”, otkriva Dragošević.
Zgrada tvrtke Purex
Purex u ovom trenutku ima 15 uzgojnih objekata na pet lokacija. U prosjeku je svaki površine tisuću četvornih metara. Sve te farme nalaze se na širem sinjskom području. Ima tvornicu u kojoj se proizvede oko osam tisuća tona stočne hrane godišnje. “Tvornica stočne hrane ima takav kapacitet da bi mogla proizvoditi hranu i za druge, ali kako naša smjesa nije obogaćena kemijskim stimulatorima rasta, nego prirodnim visokokvalitetnim komponentama, ne možemo biti konkurentni industrijskim krmnim smjesama, pa je proizvodimo samo za potrebe vlastitih farmi. Minerali i vitamini u smjesi koju mi proizvodimo isključivo su organskog porijekla i značajno su skuplji od generičkih. Ali upravo zbog njih naši proizvodi imaju okus domaćih proizvoda. Bez obzira na to što te životinje, zbog veličine jata i opasnosti od mikrobiološkog onečišćenja, nisu na otvorenim prostorima, naša perad dobiva sastojke koje su izvučeni iz prirodnog okruženja. Nabavljamo ih od jedne švicarske tvrtke, a okusi mesa koje dobijemo ovakvom hranidbom vraćaju nas u djetinjstvo, kažu naši stariji kupci”, ističe Dragošević.
Tradicionalne sorte
Što se tiče svinjskog programa, Purex plasira samo ono što sam preradi. Na bjelovarskom području ima suradnju s oko 25 malih uzgajivača svinja. “Te svinje obradimo u klaonici kod Vrbovca i prerađujemo u našem pogonu. Ne uzimamo samo butove nego korektno otkupljujemo sve i preradimo u razne svima dobro poznate proizvode. Ti uzgajivači su domaći seljaci koji imaju svoje krmače, a radi se o starim tradicionalnim sortama svinja koje nisu u masovnom uzgoju. Iako i u ovom dijelu proizvodnje Purex planira određena povećanja, još uvijek peradarski udjel čini 95 posto proizvodnje”, kaže Dragošević.
Purex ima i pogon za preradu mesa. Taj pogon je smješten u Hrvacama i kapaciteta je nešto većeg od trenutačnih Purexovih potreba. Pogon radi od 2012. godine u poslovnoj zoni u općini Hrvace. Radi se, dakle, o klaonici s proizvodnim pogonom u koju su investirana četiri milijuna eura. Dio novca za investiciju, odnosno 10,5 milijuna kuna, osigurano je iz programa IPARD. “Radi se o suvremenom objektu koji udovoljava i usklađen je sa svim europskim standardima u prerađivačkoj mesnoj industriji. Zbog toga nemamo problema s nadzorima i kontrolama. Pored toga, vlastitim sustavom distribucije isključili smo mogućnost da nam netko treći kontaminira proizvode”, napominje Dragošević.
Dragošević se pita ne prenaglašavaju li se neke bolesti životinja misleći na ptičju i svinjsku gripu, kravlje ludilo itd. u javnosti i ne koriste li se smišljeno da bi se definirale i osvojile neke tržišne pozicije ili vrijednost. “Nisam siguran što se događa u tom dijelu, ali mi se čini da postoje trendovi porasta u određenoj grupi mesa. Sigurno je da se sve više priča i u medijima i na stručnim skupovima o kvaliteti i značaju kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane. Svi znamo da je utjecaj hrane na zdravlje ljudi velik i da se sve više pazi na to što ljudi jedu. Ti su trendovi vidljivi i u Europi i u svijetu. Poznato je da su trendovi o važnosti ispravnosti hrane pali početkom 90-ih, ali od početka ovog stoljeća to se snažno okrenulo i sve više dominira potreba za zdravim, organskim, sezonskim, lokalnim namirnicama uz povjerenje u proizvođača... Svake godine vidljiv je značajan porast ovog trenda. Ne treba sakrivati da različiti stimulatori rasta, sadržani u nekim proteinskim izvorima, hormonima, antibioticima, antiparaziticima... utječu vrlo negativno na zdravlje. Sada se sve više razvijaju novi prirodni proizvodi koji kontroliraju parazite u crijevima životinja te poboljšavaju opće imunološko stanje životinja. Naravno da su ti proizvodi skuplji od kemijskih, pa značajno utječu na cijenu proizvodnje i samim time na profitabilnost. Međutim, dugoročnim planiranjem i kvalitetom to se da pretvoriti u održivi način rada, pa i rasta poslovanja”, naglašava Dragošević.
Dragošević kaže da mu nije bilo lako izdržati u naumu i opredjeljenju da ima proizvodnju pilećeg i purećeg mesa oslobođenog otrova. “Dobar dio tržišta preplavljen je lošim i nezdravim, ali jeftinim proizvodima. Zbog inzistiranja na proizvodnji u nadstandardu jedno je vrijeme, kako nam otkriva, njegova tvrtka imala i otežanu likvidnost, ali su to prebrodili. “Pokazali smo da se može proizvoditi kvalitetno i zdravstveno ispravno, a uz to i održivo poslovati. Potrošači traže fer cijenu, i to je najvažnije. Za kupca nije problem kad je naša piletina ili puretina nešto skuplja ako to prati kvaliteta. Problem je kad lošu robu prati viša cijena. No, s vremenom sve polako dolazi na svoje”, kaže Dragošević.
Milivoj Dragošević, vlasnik tvrtke Purex
Naš sugovornik vjeruje da je pristup u poljoprivrednom sektoru kakav ima Purex najbolji način da se hrvatski poljoprivredni sektor učini konkurentnim. “Hrvatska ima sve predispozicije da bi se to moglo ostvariti. Međutim, ima i zabluda. Dio naših proizvođača, a to je najvidljivije kod dijela proizvođača pršuta, ide pogrešnim smjerom. Oni su educirani da proizvode velike količine po što nižoj cijeni, jer je to trend. To svakako nije pravi put. Ispravan je put, po našem mišljenju, ići prema najvišoj razini kvalitete, zatim iskomunicirati takav pristup prema ciljnom tržištu pa se financijski educirati i kadrovski ojačati kvalitetnim ljudima da se izbjegnu greške u poslovanju. Rezultati će sigurno doći”, smatra vlasnik Purexa.
Purex ima 22 trgovine u kojima prodaje vlastite proizvode te proizvode nekoliko proizvođača koji imaju sličan pristup proizvodnji. Uskoro se otvara deseto maloprodajno mjesto u Zagrebu, a na području od Trogira do Omiša je preostalih 12. Cilj je povećanje broja kupaca u segmentu HoReCa. Trgovački lanci im nisu izazov, ali ne isključuju mogućnost suradnje. Naruku im, kaže izvršni direktor Mario Jakovina,ide da se ugostitelji sve više okreću kvalitetnim namirnicama tako da u tom segmentu bilježe značajan rast. Prodaju isključivo meso koje sami proizvode, čiji manjak nikada ne ne nadoknađuju tuđim proizvodima. Stigle su im i ponude za švicarsko tržište, ali nisu to zasad realizirali, jer sve plasiraju na domaćem tržištu.
Purex zapošljava više od 170 radnika, a postao je, kako nam kaže Ivana Marasović, voditeljica marketinga, i percepcijski prepoznatljiv. “Uz Purex nikako ne ide promocija koja cilja široke mase. To se i kosi s temeljnim vrijednostima našeg poslovanja. Imamo svoje pratitelje koji predlažu recepte i razmjenjuju ih. Jako puno pažnje i dosta energije ulažemo u edukaciju naših prodavača.Akcijskim prodajama nastoje promovirati pojedine proizvode. Ne činimo to zbog konkurencije, nego da kupcima ciljano približimo naše određene proizvode. Nastojimo približiti građanima manje poznate proizvode, a steći i nove kupce”, kaže Marasović.
Tekst preuzet iz Globusa