Koliko je Hrvatska napravila po pitanju makroekonomskih neravnoteža bit će poznato sutra, kada će Europska komisija objaviti najnoviju procjenu stanja ekonomija zemalja članica. Guverner HNB-a Boris Vujčić očekuje da će ono biti pozitivno i da bi Hrvatska mogla izaći iz procedure makroekonomskih neravnoteža, a potom je u planu slanje pisma o namjeri ulaska u eurozonu. Prema Vujčićevim riječima, to bi trebalo biti “negdje u drugom kvartalu ove godine”.
Kada je riječ o makroekonomskim neravnotežama, rekao je da “tu sada stojimo daleko bolje nego prije pet godina” jer su se smanjile vanjske i unutarnje neravnoteže.
Perspektive
- Pad javnog duga u ovom je trenutku triput brži od onog koji zahtijevaju same procedure Europske unije - rekao je Vujčić nakon predavanja “Perspektive ulaska Republike Hrvatske u eurozonu” održanog u HAZU.
Kada je ušla u EU 2013., Hrvatska je bila u “crvenom” po svih sedam kriterija kojima se procjenjuje makroekonomska uravnoteženost zemlje, a to su stanje međunarodnih ulaganja, udjel na izvoznom tržištu, dug opće države, nezaposlenost, aktivnost stanovništva, dugotrajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih. Prema posljednjem izvješću za 2017. stanje se popravilo u četiri područja, a problem su i dalje međunarodna ulaganja, opći dug države i stopa nezaposlenosti. Ako se zadovolje i ti kriteriji, slijede konzultacije Hrvatske s ECB-om, EK i Eurogrupom, a nakon toga će se odlučiti o točnom datumu slanja službenog pisma za ulazak u eurozonu. Ulazak u sam tečajni mehanizam Vujčić smatra izglednim 2020.
Međutim, unatoč izlasku zemlje iz procedura proračunskog deficita i makroekonomski neravnoteža, ona je i dalje slabo napreduje u konvergenciji prema EU i ima jednu od najsporijih stopa rasta BDP-a. Stoga, unatoč prednostima uvođenja eura na koje je Vujčić još jednom podsjetio, euro neće riješiti strukturne probleme hrvatskoga gospodarstva. No, guverner se nada da bi ih mogao ubrzati. Pokazujući usporedne podatke s ostalim zemljama, Vujčić je ukazao na potrebu mijenjanja regulative, uklanjanje propisa i barijera, nužnost reforme pravosuđa, promjene u obrazovnom sustavu, na problem velikog javnog sektora i neefikasnost državnih poduzeća...
Po kojem tečaju
Kada je riječ o samoj monetarnoj i tečajnoj politici, iznio je argumente zašto smatra da Hrvatska nema puno izgubiti odričući se monetarnog suvereniteta te da nije moguće učiniti više. Kada je već tako, slaže se i Darinko Bago uime Hrvatskih izvoznika, onda je najbolje da se što prije uvede euro. Međutim, za njega je ključno po kojem će tečaju Hrvatska ući u tečajni mehanizam. Nada se da bi to mogla biti i posljednja prilika da se tečaj podesi više u korist izvoznika, odnosno da neće biti na gubitku.
No, prema izjavama guvernera, nije realno očekivati znatnije odstupanje od prosječnog tečaja posljednjih godina. A one baš i nisu najbolje u tom smislu s obzirom na to da se središnja banka bori s aprecijacijom kune, pa su učestale i devizne intervencije. - Ne treba tražiti problem tamo gdje ga nema - zaključio je Vujčić.