Više od polovice zaposlenih Hrvata radi za plaću manju od 6.000 kuna na mjesec

Više od polovine zaposlenih u Hrvatskoj prima neto plaću koja se kreće u rasponu od 2.701 pa do 6.000 kuna, pokazuje najnovija analiza državne statistike.

U tom platnom rasponu, naime, u ožujku se nalazilo 56,4 posto zaposlenih u Hrvatskoj. Nešto više od trećine radnika, ili njih 34,1 posto, primalo je neto plaću između 6.001 i 12.000 kuna. Za minimalnu plaću, onu u neto iznosu do 2.700 kuna, radilo je 5,3 posto zaposlenih, ili svaki 20. zaposleni, dok je, s druge strane, neto plaću iznad 12.000 kuna primalo samo 4,2 posto radnika, pokazuju podaci DZS-a, koji se temelje na podacima iz JOPPD obrazaca.

Naravno, i unutar tih platnih razreda postoje velike razlike u primanjima. Tako je, primjerice, unutar platnog razreda od 2.701 do 6.000 kuna najviše onih s neto plaćom od 2.701 do 3.500 kuna, što je tek nešto više od minimalca. Znatan je i broj onih koji primaju plaću u iznosu od 4.001 do 4.500 kuna, kao i onih čija platna lista pokazuje da im je na tekući račun sjela neto plaća od 4.501 do 5.000 kuna.

Velike razlike postoje i u platnom razredu od 6.001 do 12.000 kuna. U njemu je, naime, najviše onih koji primaju neto plaću između 7.000 i 8.000 kuna, a nije mali broj ni onih čija se neto plaća kreće u rasponu od 8.000 do 10.000 kuna. Veća primanja razmjerno su slabo zastupljena.

Dodajmo ovome kako je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku, prema podacima DZS-a, iznosila 6.253 kuna, a mjesec kasnije 6.220 kuna.

Ipak, sindikalci upozoravaju kako čak 64 posto zaposlenih u Hrvatskoj, ili gotovo dvije trećine radnika, prima plaću koja je manja od prosječne. Medijalna plaća u Hrvatskoj, ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, iznosi samo 5.090 kuna, što znači da je polovina neto plaća u nas ispod tog iznosa.

- Mi stalno upozoravamo da su plaće u Hrvatskoj premale i da ih treba povećati - naglašava Sever.

Dodaje kako se nada da bi do određenog povećanja neto plaća moglo doći u predstojećoj poreznoj reformi, no ističe kako ne vidi velik prostor za tako nešto samo interveniranjem u porezni sustav.

- U doprinose se neće moći dirati, tu za smanjenje realno nema prostora. Ono što bi se eventualno moglo napraviti su izmjene u sustavu poreza na dohodak, i to na način da se poveća neoporezivi dio dohotka i pomakne granica za primjenu najniže stope tog poreza od 12 posto. No, sve bi to bili mali pomaci, pa pravi izlaz vidim jedino u povećanju svih plaća od strane poslodavaca - kaže Sever.

No, poslodavci se s takvim zaključcima ne slažu. Mnoge su tvrtke, podsjetimo, već povećavale plaće zaposlenicima, što je izravno vezano uz nedostatak radne snage do kojeg je dovelo masovno iseljavanje iz zemlje. To se opet negativno odrazilo na profitabilnost tvrtki, pa mnoge već sada, upozorava Branko Roglić, vlasnik Orbica i predsjednik Nadzornog odbora HUP-a, posluju s vrlo malom dobiti.

- Kako bi to poslodavci mogli povećavati plaće, a da tvrtka ne bankrotira?! Profiti su već sada vrlo mali - žali se Roglić.

Dodaje kako jedini održivi izlaz za povećanje plaća vidi u poreznom rasterećenju bruto plaća, koje bi omogućilo rast neto primanja radnika. No, za tako nešto potrebno je reformirati skup i glomazan državni aparat.

- Gospodarstvo dugoročno ne može izdržati ovakvu poreznu presiju, a ona se vidi i na oporezivanju plaća - zaključuje Roglić.