Regulacija u Europi

U Italiji kanabis uzgaja vojska, u Austriji državna agencija za hranu i lijekove...

U Češkoj, koja ima oko 10 milijuna stanovnika, godišnje se u medicinske svrhe potroši oko 400 kg marihuane
Ilustracija
 Marcus Oleniuk / Profimedia, Zuma Press - Archives

Sve više zemalja prepoznaje trendove koji nedvojbeno znače početak ere nove industrije koja se ponajprije temelji na liječenju kanabinoidima, koji znanstveno dokazano produžuju ljudski život i liječe mnoge bolesti.

Korištenje indijske konoplje u medicinske svrhe dozvoljeno je u više od 20 država, a među njima su Australija, Kanada i Kolumbija te 30 američkih saveznih država, a u Europi Njemačka, Španjolska, Grčka, Češka, Finska, Rumunjska, Slovenija, Italija, Austrija, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Francuska, Austrija, Portugal, Velika Britanija... Talijanske se ljekarne, doznajemo, opskrbljuju marihuanom koju uzgaja vojno učilište, a u Austriji je proizvodi državna agencija za hranu i lijekove. U Češkoj, koja ima oko 10 milijuna stanovnika, godišnje se u te svrhe potroši oko 400 kilograma marihuane. Nizozemska sa 17 milijuna stanovnika godišnje u apotekama proda oko 600 kilograma, a za proizvodnju je zadužena jedna jedina privatna tvrtka koja je od države dobila licencu. Njemačka još ne proizvodi sama za svoje potrebe, a nedavno je država odredila dozvoljene količine i raspisala natječaj na koje se mogu javiti potencijalni proizvođači. Grčka, Malta, Portugal i Sjeverna Makedonija zemlje su u kojima je regulativa više tržišno orijentirana jer u tome vide priliku za izvoz i zaradu. Veoma razvijenu proizvodnju medicinskog kanabisa za vlastite potrebe, a uskoro i za izvoz, ima i Izrael.

Neke članice EU - primjerice Njemačka, Danska, Malta, Portugal i Grčka - svojim građanima dopuštaju i da sami kod kuće posade određeni broj biljaka koje će sami konzumirati. Pojedine europske zemlje, primjerice Francuska, imaju mnogo strože zakone od Hrvatske, a neke i znatno liberalnije poput Belgije i Švicarske, u kojima se na nekim kioscima mogu kupiti i na ulici slobodno pušiti već smotane cigarete koje umjesto duhana sadrže konoplju, ali vrstu koja sadrži do 1 posto THC-a, što je znatno manje od klasične marihuane.

Posjedovanje marihuane za osobnu uporabu legalno je u Urugvaju, u devet saveznih američkih država, a od prošle godine i u Kanadi. Očekuje se da će vrijednost kanadskog tržišta marihuane do 2020. godine dostići 6,5 milijardi kanadskih dolara. Za usporedbu, prodajom alkohola godišnje se ostvari prihod od pet milijardi dolara. Rekreativna uporaba marihuane u nekim je američkim državama prvi put postala legalna 2012., a ankete pokazuju da 64 posto Amerikanaca podržava takav oblik legalizacije. U Europi je daleko najliberalnija Nizozemska, u kojoj se indijska konoplja prodaje u specijaliziranim coffee shopovima još od 70-ih godina prošloga stoljeća, a od ostalih je zemalja u dekriminalizaciji najdalje otišla Španjolska. Međunarodna iskustva pokazuju da je nakon legalizacije samo malo porastao ukupan broj konzumenata, ali je pao broj konzumenata među maloljetnicima jer ih dileri na cesti ne pitaju koliko imaju godina dok je na legalnom tržištu strogo zabranjena prodaja mlađima od 18 godina.

Prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, u Hrvatskoj 16 posto ljudi u dobi između 15 i 64 godine konzumira indijsku konoplju, što je na razini europskog prosjeka. Najveći je postotak konzumenata u Francuskoj, gdje su zakoni rigidni. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić nedavno je u Saboru predložio potpunu legalizaciju marihuane rekavši da bi se time ostvario razvoj turističkog sektora, rast poljoprivredne proizvodnje i BDP-a.

Postoje grube procjene da se u Hrvatskoj godišnje potroši oko 10 tona marihuane, od čega se značajne količine iskoriste u medicinske svrhe.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 08:43