Uvođenje poreza na rad robota nova je inicijativa dijela sindikata. Sindikalci, naime, ističu da sve više tvrtki ljudski rad zamjenjuje robotima, zbog čega zaposleni ostaju bez posla i primanja.
- Treba razmisliti o novim modelima oporezivanja, od kojih bi koristi imao i mirovinski sustav i sustav zbrinjavanja nezaposlenih. Rad robota i umjetna inteligencija sve više zamjenjuju ljudski rad, a brojni radnici ostaju bez posla. Jedinu korist od toga imaju poslodavci, koji ostvaruju ekstraprofite, dok su i radnici i država na gubitku - objašnjava Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Sever dodaje da tisuće radnika zbog ubrzane robotizacije odlaze na burzu rada, s malim ili nikakvim šansama da će se ponovno zaposliti. No, za razliku od radnika, dodaje, roboti ne kupuju i ne troše, od čega štetu trpi i državna blagajna. Istodobno, poslodavci s manje troškova za rad ostvaruju znatno veći profit, na koje plaćaju samo porez na dobit. Zbog toga bi, dodaje Sever, trebalo razmisliti i o oporezivanju robotiziranog rada.
Ipak, ekonomisti ideju oporezivanja robota smatraju promašenom. Digitalizacija i robotizacija su, ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar, sastavni - štoviše ključni - dio 4. industrijske revolucije, kroz koju prolazimo, a od nje koristi imaju kako gospodarstvo u cjelini, tako i sami radnici, jer roboti od njih preuzimaju teške i slabo plaćene fizičke poslovi, dok se radnici prekvalificiraju za nova i bolje plaćena uslužna zanimanja, među kojima je i upravljanje robotima.
- Ideja oporezivanja rada robota temelji se na krivim premisama. Njemačka je, primjerice, vrlo jaka u robotizaciji, ali zaposlenost i plaće su u njoj porasli jer su se ljudi prekvalificirali za nova, bolje plaćena zanimanja - zaključuje Novotny.