Za svaki dan provedbe mjera sprječavanja koronavirusa hrvatska neprehrambena trgovina gubi 82 milijuna kuna, tvrdi predsjednik novoosnovane koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara unutar Hrvatske udruge poslodavaca Denis Čupić.
- Procjenjujemo da bi 40 do 50 posto radnih mjesta u neprehrambenoj trgovini moglo biti ukinuto ako se ovakav režim zabrane rada zbog koronavirusa nastavi do sredine lipnje, kakav je sada scenarij u opticaju. Sektor neprehrambene trgovine u nas popunjavaju male i srednje tvrtke koje mogu izdržati najviše 15 dana bez prihoda, nakon toga počinju veliki problemi sa servisiranjem obveza – upozorava Čupić.
Državni proračun, prema istome izvoru, svaki dan zbog zabrane rada neprehrambenih trgovina gubi 16 milijuna i 420 tisuća kuna samo po osnovi PDV-a. Čupić je u ovom izračunu pošao od podataka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) za 2018. o 37 milijardi i 300 milijuna kuna godišnjeg prometa u trgovini na malo, od čega je, izračunao je AZTN, 27 milijardi i 900 milijuna kuna promet u neprehrambenoj trgovini.
- Ostvareni promet po kvadratnom metru u trgovini na malo u 2018. je oko 8.535 kuna godišnje, što je, ako u prosječenoj analizi imamo 340 radnih dana trgovine u godini, oko 25 kuna po danu – navodi Čupić, ističući kako su zbog pretežite zabrane rada trgovina posebno ugroženi trgovački centri.
Naš sugovornik navodi da je trenutno zatvoreno 95 posto poslovnih subjekata u trgovačkim centrima. U Westgate Shopping Cityju, dodaje, od 225 tisuća kvadrata površine centra 94 tisuće kvadrata su prodajni prostori.
- Iz navedenih podataka jasno se vidi kako je glavni prihod trgovačkih centara skoro u cijelosti anuliran. Stoga odgoda naplate neće imati dugoročno dobar učinak, već jedino oprost plaćanja davanja poput komunalne naknade, naknade za zaštitu voda, naknadu za angažiranu snagu, mrežarine HEP ODS-a... jedino mogu imati realan i pozitivan učinak – ocjenjuje Čupić, ističući kako u situaciji kada zakupoprimci u centrima ne mogu poslovati uslijed uvedenih mjera ograničavanja , trgovački centri moraju i dalje snositi niz troškova koji ih izravno terete.
Komentirajući posljedice spomenutih udara na zaposlenost u trgovini, Čupić napominje kako sektor trgovine, uključujući veleprodaju i maloprodaju, obuhvaća 210 tisuća izravnih radnih mjesta te oko 60.000 neizravnih radnih mjesta u sektorima prijevoza, usluga, održavanja, oglašavanja i medija.
Maloprodaja, dodaje, obuhvaća oko 120 tisuća radnih mjesta, od kojih je oko 30 tisuća radnih mjesta vezano uz sektor maloprodaje u prehrambenim trgovinama, dok 90.000 radnih mjesta radi u trgovini neprehrambenim proizvodima i trgovačkim centrima.
- Uz neprehrambenu trgovinu indirektno je vezano i 30 tisuća indirektnih radnih mjesta u sektorima prijevoza, usluga, održavanja, oglašavanja i medija te ovisno o sezoni kreira i oko 10 tisuća povremenih radnih mjesta za studente – napominje Čupić.
On-line trgovina, prema ocjeni našeg sugovornika, ne može biti zamjena za neprehrambenu stacionarnu trgovinu ni s stajališta zadržavanja udjela trgovine u našem gospodarstvu, ni s stajališta broja radnih mjesta u njoj, ni u pogledu prihoda državnog proračuna od trgovine.
- Ako se malo bolje pogleda, dobar dio tvrtki koje sada rade on-line trgovinu u neprehrambenoj trgovini uopće nisu u Hrvatskoj. Neke od njih imaju na internetu hrvatsku domenu, ali nisu u Hrvatskoj, ne plaćaju ovdje obveze. Jako sam skeptičan u pogledu sposobnosti našeg poreznog sustava da, primjerice, naplati PDV on-line trgovini iz inozemstva koja ovdje isporučuje robu. Kada govorimo o broju zaposlenih, odnos broja zaposlenih u stacionarnoj i on-line trgovini je otprilike 15:1. Time je, mislim, sve rečeno – zaključuje predsjednik novoosnovane koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara unutar Hrvatske udruge poslodavaca.