Dok je krajem lipnja glavnina pozornosti naše javnosti bila usmjerena na Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, u medijima je objavljena kratka vijest da je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u Madridu potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji na istraživanjima fuzije između Hrvatske i Španjolske. Još je navedeno da se Memorandumom formalizira suradnja dvaju vodećih znanstvenoistraživačkih instituta - s hrvatske strane Instituta Ruđer Bošković, a sa španjolske instituta CIEMAT-a, koji sudjeluju u dizajniranju DONES-a (DEMO Oriented Neutron Source). Riječ je o ključnom uređaju za razvoj fuzije, nuklearnog procesa koji se zbiva na Suncu i ostalim zvijezdama. Oko 550 milijuna eura vrijedni DONES drugi je po veličini i značenju uređaj u nuklearnom programu EU, odmah iza ITER-a (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor), najvećeg međunarodnog znanstvenog projekta današnjice, na kojem zajednički surađuju EU, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i Sjedinjene Američke Države.
- DONES je prvi pravi međunarodni projekt na razini EU u kojem Hrvatska sudjeluje kao strateški partner na jednakopravni način. Taj će uređaj, pema svemu sudeći, biti lociran u Granadi, no mi smo ravnopravni partneri. DONES je projekt od ojeg će jako profitirati i hrvatska znanost i gospodarstvo - rekao je Tome Antičić, državni tajnik za znanost i fondove EU.
Za projekt DONES naša je javnost saznala prije dvije godine, kada je u našim medijima objavljeno da je Hrvatska, uz Španjolsku i Poljsku, kandidat za smještaj toga jedinstvenog uređaja. Poslije je iz igre ispala Poljska, a nakon što je posebna radna skupina europske agencije Fusion for energy (F4E) prošlog ljeta posjetila Španjolsku i Hrvatsku, u svojem je završnom izvještaju izjednačila ponude obiju zemalja, ali uz blagu prednost Španjolaca. - Budući da su se Poljaci povukli iz natječaja, na terenu smo ostali samo mi i Španjolci. Nakon predaje naše studije s odgovorima na upitnik F4E o lokaciji, postigli smo sa Španjolcima džentlmenski dogovor da će domaćin DONES-a biti onaj čija lokacija dobije višu ocjenu, s time da mu onaj drugi postaje strateški partner i vlasnik rezervne lokacije. Skupina F4E ocijenila je da su i naša i španjolska lokacija spunile sve uvjete, ali da se na španjolskoj može praktički već sutra početi graditi DONES i u prednosti su. Zato smo se i mi i Španjolci držali dogovora: oni su dobili konačnu lokaciju, a mi ulogu ključnog partnera na DONES-u - rekao je dr. Tonči Tadić iz Instituta Ruđer Bošković (IRB), koji je koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice (CRU).
Memorandumom koji je ministrica Divjak potpisala zajedno sa svojim španjolskim kolegom, Pedrom Duqueom, bivšim astronautom, suradnja između dvije zemlje na području fuzije sada je i formalizirana.
- Ugovor predviđa partnerstvo Hrvatske i Španjolske u istraživanju fuzije, uz partnerstvo u razvoju i gradnji akceleratora DONES, te partnerstva hrvatskih i španjolskih kompanija na izgradnji opreme za velike znanstvene projekte. DONES je dio fuzijske strategije EU, tzv. Fusion Roadmapa, a poduprlo ga je Europsko vijeće. Uz to, DONES je 27. lipnja ove godine potvrđen kao dio ESFRI Roadmapa, dakle kao strateški važan veliki znanstveni projekt EU, i to kao španjolsko-hrvatska inicijativa. To je prvi i zasad jedini veliki ESFRI projekt u kojem je Hrvatska ključna zemlja partner - pojasnio je Tonči Tadić. - Od posebne je važnosti i to da su se Hrvatska i Španjolska, donedavno suparnice u vezi s lokacijm za ovaj prestižni uređaj, dogovorile da će ga graditi zajedno. To je jedinstvenmi slučaj u povijesti EU da se umjesto ‘podmetanja klipova’ došlo do sinergije resursa i suradnje znanstvenih ustanova na korist obiju zemalja i EU. Zato je ovaj sporazum naišao na odobravanje u svim tijelima Europske komisije kao dobar primjer suradnje zemalja članica. Sve akcije i sve odluke u tijelima EU u vezi s DONES-om zajedno smo izlobirali mi i Španjolci. Osim toga, Hrvatska se pokazala kao pragmatična članica EU koja ima jasne znanstvene ciljeve i kao zemlja koja želi razvoj visoke tehnologije - dodao je Tadić.
Tonči Tadić
Naglasio je kako u praktičnom smislu Hrvatska i Španjolska ključne odluke o DONES-u donose putem zajedničkog četveročlanog povjerenstva. - Nadalje, mi imamo pravo izabrati koje ćemo komponente DONES-a sagraditi i financirati iz fondova EU, što znači dizajn, gradnju i testiranje tih komponenti u našim institutima i sveučilištima te posudbu tih komponenti Španjolcima na 50 godina, koliki je radni vijek DONES-a. Ako se mi odlučimo za tu komponentu, onda to gradimo u dogovoru sa Španjolcima neovisno što o tome misle druge članice EU jer mi smo dvije ključne zemlje partneri na razvoju DONES-a - naglasio je Tadić.
DONES će graditi europska agencija Fuzija za energiju, a njegov dizajn razrađuje europski fuzijski program kroz konzorcij EUROfusion. Gradnja toga visokotehnološkog uređaja trajat će između osam i deset godina. - Ukratko, kada 2035. počne gradnja fuzijske elektrane DEMO, zemlje će se dijeliti na dvije skupine: one koje imaju fuzijsku tehnologiju i one koje ju nemaju. Ja želim da Hrvatska bude u ovoj prvoj skupini. Zato smo se i kandidirali za smještaj DONES-a, da bismo razvijali fuzijsku tehnologiju - istaknuo je Tonči Tadić te pojasnio što je DONES.
- To je uređaj nužan za testiranje otpornosti na zračenje svih materijala za Demonstracijsku fuzijsku elektranu (DEMO) koja bi se gradila nakon 2035. godine. DONES je u biti akcelerator velike snage snopa iona od čak 5 MW, dosad neviđeno velike gustoće struje iona deuterija od 125 mA. Taj moćni snop iona udara u slap tekućeg metala litija i proizvodi usmjereno zračenje neutrona kojim se unutar bunkera sa stijenkama debljine četiri metra testiraju uzorci fuzijskih materijala ili druga fuzijska oprema. Ukratko: gomila visoke tehnologije za 21. stoljeće, tehnologije relevantne za DEMO, ali i za niz drugih primjena izvan fuzije. Za to se isplatilo kandidirati - pojasnio je Tadić. Ističe kako se hrvatski znanstvenici, ali i neke naše visokotehnološke tvrtke pripremaju za sudjelovanje na projektu DONES.
- Nakon hrvatsko-španjolskog workshopa o fuziji, održanog na Institutu Ruđer Bošković 23. i 24. svibnja, razmotrili smo mogućnosti našeg sudjelovanja na gradnji DONES-a te zaključili da nas zanimaju isključivo komponente visoke tehnologije u kojima smo već posve uhodani. Trebali bismo zato preuzeti gradnju svih daljinski upravljanih robota za remont dijelova DONES-a, dozimetriju i zaštitu od zračenja na čitavom području DONES-a za sve zaposlenike, digitalizaciju upravljanja DONES-om i digitalizaciju svih podataka s njegovih senzora, gradnju senzora za opažanje raspršenih iona unutar akceleratora, temeljenih na umjetnim dijamantima i elektronici otpornoj na zračenje, te gradnju CRDS sustava za praćenje isparavanja litija iz slapa ”uzvodno” u akcelerator - ističe Tadić.
Osvrnuli smo se i na gradnju oko 22 milijarde eura vrijednog ITER-a, najkompleksnijeg stroja u povijesti naše civilizacije, čiji je cilj razviti proizvodnju energije pomoću fuzije. Koncept projekta ITER začet je još 1985. godine, kada su se u Ženevi sastali sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Reagan. Gradnja ITER-a, poznatog i kao “mini Sunce” počela je 2006. godine u francuskom nuklearnom centru Cadarache, a završetak se očekuje oko 2025. godine. Krajnji je cilj da do 2050. godine pomoću fuzije počne i komercijalna proizvodnja energije.
- Prema posljednjem planu aktivnosti, predstavljenom na sastanku Upravnog vijeća agencije Fuzija za energiju u srpnju, ITER bi trebao proraditi krajem 2025. godine Do 2030. godine bi se povećavala snaga grijanja plazme na običnom vodiku ili heliju. Nakon 2030. godine počinje rad s deuterijem, a 2035. godine se ubacuje i tricij te se cilja na postizanje krajnjeg cilja, tj. goruće plazme. Istodobno, 2035. bi trebala početi gradnja elektrane DEMO, koja bi trebala biti u pogonu 2050. godine. Do tada ćemo imati već dovoljno podataka iz ITER-a i DONES-a za njezinu gradnju. No, to je europska vizija DEMO, ali Europska unija neće biti jedina koja će graditi DEMO. Svoje zasebne DEMO fuzijske elektrane žele sagraditi Kina, Japan i Koreja. Bit će to međunarodna znanstvena utakmica. Ipak, europski DEMO trebao bi biti što bliži komercijalnoj elektrani, a ne tek demonstracijski uređaj za političare - smatra Tadić.
Projekti DONES i ITER sjajna su prilika i za naše visokotehnološke tvrtke. Tako je tvrtka INETEC – Institut za nuklearnu tehnologiju - prije nekoliko mjeseci postala prva hrvatska kompanija koja je dobila posao na gradnji ITER-a. U međuvremenu, poslove su dobile i hrvatske tvrtke Monting Power Systems te Primakon.
- S ponosom ističem da je INETEC dobio prestižan posao kontrole zavara na golemoj vakuumskoj posudi fuzijskog reaktora ITER. Posuda će biti teška 6500 tona, a sastoji se od devet segmenata od inoksa s debljinom stijenke 6 centimetara! Doslovno INETEC će presuditi je li ITER spreman za pokretanje ili će europski konzorcij Ansaldi-Mangiarotti-WalterTosta te korejski Hyundai trebati doraditi svoje dijelove. Osim toga, Monting Power Systems s Francuzima gradi kritični cjevovod za tekući helij između postrojenja za ukapljeni helij i zgrada TB03/04 u kojima je fuzijski reaktor. To je posao koji inače financira Indija, kao partner na ITER-u. Nadalje, Primakon provodi za europsku agenciju Fusion for Energy objedinjavanje menadžment planova gradnje ITER-a i nadzire njihovu provedbu. Želio bih da na ITER-u i DONES-u svoje mjesto nađu i ostale od 20 tvrtki registriranih u HUP-u, u Koordinaciji fuzijske industrije. Nadam se da će nam u tome pomoći ovaj ugovor sa Španjolcima, koji upravo predviđa umrežavanje naše i njihove industrije na velikim znanstvenim projektima - zaključio je Tonči Tadić.