Neće ići bez inovacija

Produktivnost hrvatskoga gospodarstva je na 67% prosjeka EU, a poljoprivrede manje od 50%

I dalje imamo velik deficit u razmjeni mesa, mlijeka, voća i povrća
Ilustracija
 Andrej Švoger / CROPIX

Produktivnost hrvatskoga gospodarstva znatno je ispod prosjeka EU, a produktivnost u hrvatskoj poljoprivredi manja je čak i od polovice Unijina prosjeka, poruka je s 54. hrvatskog i 14. međunarodnog simpozija agronoma, koji se od 17. do 22. veljače održava u Vodicama.

- Produktivnost hrvatskoga gospodarstva u ovom je trenutku na razini 67 posto prosjeka EU, dok je poljoprivredni sektor ispod 50 posto. Sve se to odražava na konkurentnost i vanjskotrgovinski deficit, koji će i za prošlu godinu doseći milijardu eura - upozorio je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.

Izlaz iz te situacije Kovačević vidi u većim izdvajanjima u inovacije, bez kojih će biti teško ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Hrvatska, međutim, i po tom pokazatelju stoji na samom začelju ljestvice EU.

- Primjena inovacija, najnovijih agrotehničkih dostignuća i digitalizacije u svim segmentima poslovanja temelj je produktivnosti i konkurentnosti u današnjoj ekonomiji i poljoprivredi. Hrvatska se po tom pitanju, nažalost, nalazi pri samom dnu EU. Trenutno su nam ulaganja u istraživanje i razvoj oko jedan posto BDP-a, a da dosegnemo zacrtane ciljeve Europskog vijeća od tri posto, ovim tempom će nam trebati desetljeća - naglasio je Kovačević na simpoziju, a prenosi HGK u priopćenju.

Unatoč tome, pozitivnih kretanja ima i u hrvatskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno otkako smo ušli u EU. Tako je Hrvatska, ocijenio je Kovačević, u prvih 11 mjeseci prošle godine ostvarila rast poljoprivredni i prehrambenih proizvoda od šest posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, što ohrabruje. Pa ipak, i dalje bilježimo velik deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u segmentu mesa, klaoničnih proizvoda, mlijeka, voća i povrća.

- To govori o lošoj strukturi poljoprivredne proizvodnje, zbog čega se mi u HGK zalažemo za regionalizaciju poljoprivrede koja bi uvažila agroklimatske specifičnosti Hrvatske. Time želimo poduprijeti one proizvodnje u kojima imamo šanse biti prepoznatljivi i konkurentni te maksimalno iskoristiti dvije milijarde eura koje su nam dostupne za poticanje ruralnog razvoja u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine - zaključio je Kovačević.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak poručio je na simpoziju kako se priprema nova strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Hrvatske.

- Ministarstvo poljoprivrede će kroz tu strategiju nastojati našu poljoprivredu učiniti samoodrživom, uz naglasak na razvoj stočarstva - istakao je, prema priopćenju HGK, Majdak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 08:30