Pribojavam se rastućeg protekcionizma i orbanizacije

Ivo Bilić jedan je od najiskusnijih bankara u Hrvatskoj i, posljedično, svjedok bankarske povijesti u Hrvatskoj. Kaže kako su se kroz njegov radni vijek češće mijenjala imena i sjedišta banaka nego što je on mijenjao banke. Počeo je raditi u Zadru, u Dalmatinskoj banci, a zatim je prešao u tadašnju Bank Austriju koja je imala dionice u Dalmatinskoj banci. Kada je HVB kupio Splitsku banku, došao u Upravu Splitske banke, a u trenutku kada je Societe Generale preuzeo Splitsku banku, ostao je kao jedini domaći član Uprave. Prilikom nacionaliziranja Hypo banke, na poziv ljudi iz Bank Austrije prešao je u Hypo banku. Dodaje kako je, u stvari, svojevoljno otišao jedino u KentBank.

S Ivom Bilićem, predsjednikom Uprave KentBanka, razgovaramo o planovima i poslovanju te banke, o suradnji turskih i hrvatskih investitora, kretanjima u bankarskom sektoru, radu HNB-a, o Agrokoru, o protekcionizmu i nacionalizmu kao evidentnim globalnim problemima... Bilić je najavio i moguću akviziciju u Hrvatskoj te otkrio cilj KentBanka da utrostruči svoju bilancu. KentBank je dio turske Suzer grupe.

Kolika je imovina banke?

- Imovina ili bilančna suma na dan 30. lipnja 2018. iznosila je 2,2 milijarde kuna, što je uvećanje za šest posto u odnosu na 31. prosinca 2017. Bilancu smo uvećali za čak 316 posto u odnosu na 2011., kada je Suzer grupa preuzela banku Brod. Zadnji dan lipnja smo prvi put prošli 300 milijuna eura, što je respektabilno s obzirom na naš organski rast. U posljednje dvije godine svijest o brendu KentBanka značajno se povećala, ali brzi porast uvijek zahtijeva i oprez u smislu kreditnih rizika koji zahtijevaju posebnu pozornost.

Koliko imate poslovnica?

- U Hrvatskoj imamo 15 poslovnica od Osijeka do Dubrovnika. U Zagrebu imamo četiri poslovnice, a ostatak je u većim hrvatskim gradovima. Banka je u trenutku preuzimanja imala sedam podružnica (Zagreb, Slavonski Brod, Požega, Nova Gradiška, Osijek, Pula, Rijeka) i dvije poslovnice (Zagreb i Slavonski Brod). Radilo se o regionalnoj banci koju smo uspješno transformirali u nacionalnu koja posluje i na međunarodnom planu. Ove godine banka je proslavila svoju 20. obljetnicu.

Hoće li se budućnosti dogoditi da, zbog digitalizacije, nestanu poslovnice te da zaposlenici banaka postanu nepotrebni?

- Naše strateško opredjeljenje je digitalizacija jer se bez toga u današnje vrijeme ne može poslovati. U tom je smislu izvršena totalna transformacija u poslovanju svih banaka. Međutim, osobno ne vjerujem u bankarstvo bez ljudi i bez izravnog kontakta s klijentima. Izgledno je kako će u Hrvatskoj u bliskoj budućnosti trećina bankarskih poslovnica nestati, ali će dvije trećine zasigurno opstati.

Rekli ste da ste međunarodna banka. Što pod tim mislite?

- Radimo na međunarodnom tržištu. Imamo Turkish desk u Zagrebu, gdje se hrvatske tvrtke dolaze informirati o mogućnostima plasmana na tursko tržište. Povezujemo ih, slušamo i pomažemo savjetovanjem. KentBank također ima ured u Istanbulu koji djeluje poput mosta između dviju zemalja, odnosno ekonomija. Njegov je cilj olakšati i približiti poslovne mogućnosti turskim i hrvatskim tvrtkama.

Kojim se poslovima bavi Suzer grupa?

- Suzer grupa ima veoma diverzificirano poslovanje. U vlasništvu ima niz hotela među kojima je najpoznatiji Hotel Ritz-Carlton u Istanbulu, koji je godinama na listi najboljih svjetskih hotela. Osim investicija u području nekretnina, bave se i faktoringom te distribucijom plina. Smatram kako su, kao vlasnici KentBanka, dugoročno posvećeni njezinu razvoju i jačanju te vrlo ozbiljni prilikom praćenja procesa.

Koja je strategija KentBanka?

- Naša strategija je stabilno, održivo i profitabilno poslovanje kroz financiranje izvoza i uvoza, odnosno davanje potpore uvozu i izvozu. Naši klijenti su dominantno hrvatske tvrtke, ali ima i popriličan broj tvrtki u turskom ili stranom vlasništvu. Cilj nam je biti univerzalna banka posvećena i građanstvu i pravnim osobama. Preferiramo srednje velike tvrtke koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni.

Što mislite o nagodbi za Agrokor?

- To je veliki događaj i postignuće, ali tek sada započinje pravi posao na definiranju poslovnog modela i restrukturiranju koncerna i kompanija. Naravno da će trebati kapitala kako bi se ti procesi proveli. Definirat će se strategija svake tvrtke, i to je svakako velika prigoda i za financijsku industriju. Jasno je da su mnogi, a među njima i turski ulagači, zainteresirani za budućnost, pa čak i preuzimanje tih tvrtki.

Zašto su se neke tvrtke tako izložile prema Agrokoru?

- Osobno smatram da nitko nije nevin u tom odnosu, ali je razumljivo da su kompanije pristale na razne aranžmane jer su imale interes. Interes im je u prvom redu bio da im proizvodi budu bolje zastupljeni na policama. Ne mogu ih, dakle, skroz osuditi. Najbolje bi bilo zaboraviti taj model jer je bio neodrživ. Sada, nadajmo se, dolazi zdravije i odgovornije vrijeme u njihovu poslovanju.

Dakle, imate informacije o interesu turskih tvrtki u daljnjem procesu vezanom za Agrokor?

- Imamo informacije o interesu turskih investitora. Postojeći će vlasnici Agrokora odlučiti o najboljoj formuli za rješenje te jednadžbe.

Posluje li KentBank s turskim tvrtkama koje su investirale u Hrvatsku?

- Imamo različite razine odnosa s tim tvrtkama. Uvijek smo spremni na suradnju, pogotovo u poslovanju s tvrtkama koje imaju međunarodno poslovanje, iskustvo, vlasništvo….

Ima li interesa tih potencijalnih ulagača iz Turske za druge djelatnosti osim turizma, konkretno za industriju?

- Naravno da je turizam najprivlačniji za ulagače, u tom sektoru ima jako uspješnih primjera. Međutim, ima interesa i za druge djelatnosti, pogotovo za energetiku. Već sada ima nekoliko realiziranih investicija turskih tvrtki, a neke su pred skorom realizacijom. Zanimljiva je investicija u dobivanje električne energije iz termalne vode u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od strane tvrtke koju mi jako dobro poznajemo i koja je izgradila na desetke takvih energetskih postrojenja u Turskoj. Ima i investicija turskih ulagača u kogeneracijsko postrojenje na Istoku Hrvatske. Energetika, a pogotovo obnovljivi izvori, predmet su pojačanog interesa. Tu su i interesi za ulaganja u drvnu industriju.

Radili ste analize industrijske proizvodnje i analize makroekonomskih pokazatelja. Kakvi su trendovi?

- Europski BDP i dalje je na zadovoljavajućoj razini od oko 2,5 posto rasta te kao takav ima pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Točno je da se industrija pomalo zaustavlja i usporava svoj rast. U travnju smo imali pad od 1,3 posto, ali s druge strane nema zaustavljanja potrošnje industrijskih potrošačkih dobara. Jako je dobro da se potrošnja građana u travnju povećala za 4,3 posto. Tako da ne možemo govoriti o stagnaciji. Smatram da je taj pad industrijske proizvodnje kratkoročan. Osobna potrošnja i dalje raste po stopi od tri posto na godišnjoj razini. Za 3,8 posto su porasle plaće zaposlenika u travnju koje su isplaćene u svibnju. Turizam će po svim očekivanjima imati veći financijski rezultat između sedam i 10 posto. Dakle, ne može se govoriti o makroekonomskom zaustavljanju. Imamo i prve naznake revitalizacije stambenog kreditiranja. Za gospodarstvo je jako važno to što smo u prošloj godini imali pozitivan fiskalni rezultat koji je iznosio 0,5 posto. Najvažnija je činjenica da kretanje javnog duga radikalno pada. Kao posljedica toga imamo ukupno manju potrebu za zaduženjem države. Obveze u 2018. godini su nešto iznad 50 milijardi kuna, a samo godinu prije bile su 65 milijardi kuna, dakle one su u 2018. godini radikalno pale.

Odražava li se to na kamate?

- Da, to se odražava na kamate. Ali one su korektne i prihvatljive za gospodarstvo kod zaduživanja. Imamo sve makroekonomske preduvjete i stabilan tečaj. Nitko više ne govori o inflaciji, devalvaciji... Hrvatska ima makroekonomsku stabilnost. Ljudi su u Hrvatskoj vrlo često negativno usmjereni, ali nije sve crno. Smatram da imamo predispozicije za rast i razvoj, ali svatko treba preuzeti odgovornost i marljivo raditi.

Kakvo mišljenje imate o radu Hrvatske narodne banke?

- To je najbolja institucija u Hrvatskoj zahvaljujući njezinu kontinuitetu. Već sam dugi niz godina svjedok toga da HNB vuče dobre poteze i osigurava makroekonomsku stabilnost. Osigurava stabilnost tečaja, stabilnost cijena i stabilnost bankovnog sustava, a to i jest zadaća HNB-a. Njezina zadaća nije da radi umjesto mene ili vas.

Upravo su izvoznici koje financirate nezadovoljni politikom HNB-a…

- Da, često su nezadovoljni i kažu kako tečaj nije prilagođen izvoznicima. Međutim, izvoz, unatoč oscilacijama, posljednjih mjeseci raste u kontinuitetu jer su granice otvorene, jer su izvoznici na visokoj razini tehnološkog razvoja, jer smo članica EU… Imamo niz izvanrednih kompanija koje rade na svjetskom nivou. Nije tečaj krivac za probleme izvoznika, makar se slažem da je kuna prejaka. Međutim, mišljenja sam kako se ništa ne bi posebno promijenilo da je kuna slabija. Nisam siguran da bi izvoz značajnije porastao kada bi kuna bila slabija. Činjenica je da bi se otvorio vrtlog inflacije i ne znam kako bi se mi snašli u svemu tome.

A ima li straha od inflacije?

- Nema realne opasnosti. Upravo zato što je HNB intervencijama na domaćem tržištu stavio pod nadzor cijene i tržište.

Porast kreditiranja stanovništva jedno je vrijeme bio balon. Ima li sada opasnosti za to?

- Nema, jer se radi o većinskom kreditiranju u kunama. Građani uzimaju kredite u kunama i pripremaju se za euro. Euro i kuna vezani su jedno za drugo i pod kontrolom. U smislu kreditiranja, sve su ostale valute donekle špekulativne. Tako je bilo u i slučaju švicarskog franka. Sjećam se vremena kada su mi ‘’ozbiljni’’ ljudi preporučivali kreditiranje u japanskim jenima, jer je bila ‘’niska kamatna stopa’’. Kredit treba uzimati u valuti u kojoj primate prihode. Dakle, to su kod nas kuna i euro.

Kada bi Hrvatska mogla ući u Europsku monetarnu uniju? Kad bismo mogli uvesti euro?

- Što prije to bolje. Ključne makroekonomske stabilnosti već su postignute. Pored toga, mi smo visoko eurizirana država. Naša aktiva i pasiva su u najvećoj mjeri u euru. Hrvatska narodna banka predviđa da bi do toga moglo doći za četiri ili pet godina, a ja mislim čak i prije. Mislim da bi to dodatno donijelo stabilnost i poguralo izvoz. Smanjili bi se troškovi koje imamo u konverziji, a i pojednostavnile bi se transakcije.

Kakvo je okruženje?

- Kod nas je napravljena pretpostavka za rast i razvoj. Imamo makroekonomsku stabilnost, ali nije sve poticajno. Okruženje nam nije poticajno, čest je protekcionizam. Javlja se protekcionizam između SAD-a i Kine, između Europe i SAD-a, a unutar same Europe protekcionizam je strašan. Strašan je i nacionalizam unutar europskih zemalja. Orbanizacija Europe postala je trend.

Vidi li se protekcionizam u bankarskom sektoru?

- Da, i mi bankari se pitamo kako će Brexit utjecati na gospodarstvo EU. Međutim, Europska središnja banka vuče dobre poteze. Unatoč svemu zadržala je stabilnost. Ima puno zemalja koje su gospodarski zanimljive, a zbog protekcionizma su izbačene iz procesa i komunikacije. Prekinute su poslovne veze. Hrvatska je imala poslove u Sjevernoj Africi, građevinske tvrtke su radile na Bliskom istoku...Toga više nema.

Kakvi su trendovi u hrvatskom bankarskom sustavu? Opet se događaju okrupnjivanja.

- U Hrvatskoj imamo velike, srednje i male banke. Mi smo u skupini manjih banaka, ali mislim da ćemo uskoro prerasti u srednje veliku banku. Hrvatski bankarski sustav je u procesu konsolidacije. Ona je neminovna jer je bankarski posao skup, a marže su male. Nema više zarada kao nekada. Male banke moraju imati infrastrukturu istovjetnu infrastrukturi velikih banka. Manje banke su pod strašnim pritiskom regulatornog troška koji imaju. Srednje banke također, isto kao i velike. Nitko nije imun na velike troškove regulative. Tako da se banke konsolidiraju na dva načina. Jedan je način da se okrupnjuju, a drugi da povezuju svoje funkcije odnosno racionalnije posluju. Postupak smanjenja broja banaka i koncentracije poslova stalno je prisutan. Proces spajanja, pripajanja i akvizicija u hrvatskom bankarskom sektoru će se nastaviti. Trenutni broj banaka neće dočekati kraj godine, a mislim i da će u sljedećih nekoliko godina broj banaka padati za tri do četiri godišnje.

KentBank je rastao organski. Što je s akvizicijama?

- Tražimo potencijal i prigodu za preuzimanje. Prilika će se pojaviti jer naša banka ima kvalitetnu strukturu i kvalitetnog vlasnika. Vjerojatno ćemo napraviti akviziciju. Bude li se mene pitalo, to će biti jača banka od naše. Organskim rastom možete imati određenu stopu rasta godišnje, ali to je mučenje. Naš je cilj uz organski rast i na osnovi akvizicije u nekom srednjem periodu doći do milijarde eura bilančne sume. Sada smo na 300 milijuna eura. Moderniziramo se i pripremamo za veći iskorak na tržištu.

U Hrvatskoj je ogromna štednja građana. Je li to neiskorišteni potencijal?

- Ne bih rekao da je neiskorišten. Štednja u bilanci naše banke je veća nego što su krediti. Krediti su 1,4 milijarde, a depoziti su 1, 8 milijardi kuna. Dakle, imamo depozita za 400 milijuna kuna više. Struktura tih depozita se poboljšava s obzirom na njihovu dugoročnost. To me veseli. KentBanka je povećala udio kredita s 55 na 60 posto u 2017. godini, dok joj se udio utrživih vrijednosnica smanjio s 34 na 27 posto. Na taj način smo omogućili više sredstava investitorima i potrošačima. Pored toga, povećali smo udio kredita stanovništva u kreditnom portfelju s 33 na 38 posto. Tako smo diverzificirali portfelj i raspodjelu rizika. Rast kredita rezultirao nam je rast prihoda na osnovi kamata za 25 posto. Brzi porast također zahtijeva i oprez u smislu rizika poput lošeg portfelja kredita i kvalitete imovine. Štednja građana svakako je dokaz čvrstog povjerenja u banku. Kamatne stope više nisu razlog da bi vam netko povjerio novac na štednju, nego su to sigurnost i kvaliteta servisa. Što se tiče kamatnih stopa, mi smo u razini ostalih banaka. Tri puta smo prošle godine smanjivali kamatne stope, a depoziti i dalje rastu. Pretprošle godine smo počeli skupljati depozite građana u Europi. Prikupili smo 29 milijuna eura, ali smo vidjeli da to nema baš smisla jer ih možemo osigurati i u Hrvatskoj. Depoziti su ključni za stabilnost banke jer daju najkvalitetniji izvor sredstava u bilanci.

Jesu li hrvatske kompanije previše zadužene? Treba li im kapital?

- Da, većini hrvatskih kompanija treba kapital, ali i veću profitabilnost.

Može li to riješiti prva generacija hrvatskih poduzetnika?

- Smatram da u velikoj većini slučajeva ne može. Svjedočio sam nekoliko faza transformacije i mislim da je najgore prošlo. Profiliraju se kvalitetnije kompanije u smislu izvoza, a te kompanije vode računa o zdravom financijskom položaju poduzeća. Prošlo je vrijeme poduzetnika koji bi kupili ili privatizirali proizvodni pogon, a nisu znali što bi dalje. Ili bi prodali zemljište ili na toj lokaciji izgradili stambene zgrade. Sada dolazi drukčija generacija, i to je dodana vrijednost za hrvatsko gospodarstvo. Imamo sve više ozbiljnih tvrtki koje su posvećene svom poslu, stabilnosti i stabilnim financijskom poslovanju.

Kako je u Turskoj?

- Imao sam prigodu vidjeti jako puno turskih kompanija; za razliku od Hrvatske, tamo se vrlo rijetko može vidjeti čitave obitelji u biznisu. Pravi se razlika između poslovnog i upravljačkog te obiteljskog i privatnog. Loša je stvar kada se miješa poslovno i obiteljsko, što je često slučaj u Hrvatskoj. Loše je i kada se miješa privatno i javno. Te stvari moraju biti odvojene.

Oslanjate li se na mala i srednja poduzeća?

- Stopa rasta malog i srednjeg poduzetništva u KentBanku u 2017. godini iznosila je 70 posto, a u prvih šest mjeseci ove godine naraslo je za čak 25 posto. Od 2017. godine udio malog i srednjeg poduzetništva u ukupnim kreditima povećao se s devet na 18 posto. Mi smo se na taj segment sada i fokusirali.

Kakav je omjer loših kredita u portfelju KentBanka?

- KentBank ima jedan od najmanjih udjela loših kredita i on iznosi 7,4 posto. Do sada nismo prodali lošu imovinu iako je takva prodaja legitimna. Mi smo jedni od najboljih što se tiče pokrića loših kredita i ono iznosi više od 80 posto. Imamo ih malo, a i ono što imamo odlično je pokriveno. Izbjegavamo loše kredite, ali ako dođe do toga, provodimo rezervacije s višim postocima.