Nije važno tko je vlasnik tvrtke, država ili privatnik, nego kako vlasnik tom tvrtkom upravlja. Poruka je to s konferencije “Državno, a efikasno”, koju je jučer u zagrebačkom Westinu organizirao tjednik Lider.
Iako je u Hrvatskoj uvriježeno mišljenje da država nije dobar gospodar, što se obično ilustrira i podacima o lošem poslovanju tvrtki u državnom vlasništvu, postoje i primjeri poduzeća u državnom vlasništvu koja uspješno posluju. S druge strane, poručeno je s konferencije, koja je okupila 200-tinjak sudionika, puno je i tvrtki u privatnom vlasništvu koje posluju loše.
Iako bilježe napredak u poslovanju, znatan broj čelnika poduzeća u državnom vlasništvu požalio se da od države kao vlasnika ne dobiva dovoljne inpute o tome kako upravljati tvrtkom. Preciznije, reklo je nekoliko njih, nedostaju im jasni i precizni ciljevi.
- Volio bih da nam se kaže koji su ciljevi i dobit koju moramo ostvariti, tada bi nam bilo lakše poslovati - istaknuo je u raspravi Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.
- Mi od našeg vlasnika trenutno nemamo postavljene ciljeve. To bi nam bilo važno i zbog menadžerskih ugovora - istaknuo je i Zlatko Hodak, predsjednik Uprave Narodnih novina.
Docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Davor Labaš upozorio je, pak, kako se praksa postavljanja ciljeva državnim tvrtkama razlikuje od zemlje do zemlje. Neke države, naime, u fokus poslovanja državnih tvrtki stavljaju financijske pokazatelje dok je u drugima naglasak na ocjenjivanju uspješnosti na nefinancijskim pokazateljima.
- Potrebno je uspostaviti balans između ciljeva - poručio je Labaš.
Ministar državne imovine Goran Marić podsjetio je kako analize pokazuju da je u segmentu upravljanja državnom imovinom napravljen velik korak naprijed, ali da, unatoč tome, državne tvrtke mogu i moraju biti učinkovitije. Prostor za to vidi u smanjenju rashoda i povećanju prihoda, uz povećanje razine profesionalnosti i stručnosti. Dio imovine, poput hotela, privatiziran je ili se nalazi u procesu prodaje.
- Vrijednost portfelja kojim upravlja CERP danas iznosi 5,2 milijarde kuna, što je 1,2 milijarde kuna manje nego prije - zaključio je Marić.