Turizam je postao jedan od glavnih generatora rasta građevine u Hrvatskoj, posebno u jadranskim županijama, ocjena je stručnjaka HGK koji su analizirali građevinsku aktivnost po županijama.
"Građevinska aktivnost nešto se dinamičnije razvijala u županijama Jadranske Hrvatske nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj zbog pojačanog ulaganja u objekte povezane s turističkom djelatnošću koja bilježi kontinuiran napredak i rekordne rezultate. U takvim su okolnostima u području Jadranske u odnosu na Kontinentalnu Hrvatsku dinamičnije rasli vrijednost izvršenih građevinskih radova, broj zaposlenih u građevinarstvu, broj završenih zgrada te broj izdanih građevinskih dozvola. To je povećalo važnost Jadranske Hrvatske u ukupnom građevinarstvu zemlje, ali Kontinentalna Hrvatska i dalje ostaje dominantna zbog utjecaja veličine Grada Zagreba u ukupnim kretanjima", ističe se u novoj analizi Komore "Građevinarstvo po županijama".
U analizi se daje presjek stanja u hrvatskoj građevini od završetka recesije pa do kraja prošle godine. Prošla je godina, napominju u HGK, ujedno i ujedno i posljednja s dostupnim relevantnim podacima o građevinarstvu po županijama.
Unatoč snažnom oporavku građevine nakon posljednje recesije, građevinski su radovi u Hrvatskoj u 2018. godini još uvijek bili na 36,3 posto nižoj razini nego u posljednjoj pretkriznoj godini, 2008. Pritom su Istarska, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija u 2018. godini bile jedine koje su uspjele nadmašiti pretkriznu razinu vrijednosti izvršenih građevinskih radova, ističu u HGK.
Ipak, dodaju, među županijama postoje velike razlike u dinamici i načinu oporavka građevinskih radova. Pojednostavljeno, moglo bi se reći da se postkrizna građevinska aktivnost uglavnom koncentrirala u obalnim županijama te na području Zagreba i okolice.
Broj izdanih građevinskih dozvola
U prilog tome govori i podatak da je lani broj izdanih građevinskih dozvola u statističkoj regiji Jadranska Hrvatska, koja okuplja sedam priobalnih županija, porastao 10,3 posto u odnosu na 2017. godinu, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj, statističkoj regiji u kojoj su Grad Zagreb i 13 kontinentalnih županija, ta brojka smanjena 9,6 posto. Veća orijentacija investitora na jadranske županije vidljiva je i iz podataka da je lani u toj statističkoj regiji broj završenih zgrada povećan 5,9 posto, dok je ukupna površina završenih zgrada povećana 10,7 posto u odnosu na godinu ranije. Istodobno, u Kontinentalnoj Hrvatskoj broj završenih zgrada smanjen je 4,8 posto, dok je kvadratura novih zgrada porasla 7,2 posto. Naravno, unutar Kontinentalne Hrvatske također postoje velike razlike među županijama, pri čemu se osnovna podjela zapravo svodi na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju na jednoj i ostale županije na drugoj strani: Zagreb s prstenom, u pravilu, ostvaruje bolje rezultate od ostatka Kontinentalne Hrvatske.
Analiza HGK pokazuje i da je Jadranska Hrvatska sada snažnije orijentirana na gradnju zgrada od Kontinentalne Hrvatske. Naime, na području sedam jadranskih županija lani je bilo 52,2 posto ukupno završenih zgrada u Hrvatskoj te 49,5 posto ukupne površine zgrada. S druge strane, ističe se u analizi, u Kontinentalnoj Hrvatskoj dominiraju nestambene zgrade.
"Odnos broja zgrada i njihove površine upućuje na to da se u Jadranskoj Hrvatskoj grade manje stambene, ali istodobno i veće nestambene zgrade", poručuju u HGK.
U Hrvatskoj je prošle godine završen ukupno 10.141 stan, što je 19,4 posto više nego godinu ranije, a površina novih stanova iznosila je 920.000 četvornih metara, ili 18,7 posto više nego u 2017. godini, pokazuju podaci DZS-a i HGK. Riječ je o najvećoj međugodišnjoj stopi rasta broja i površine novih stanova u zadnjih 15-ak godina, ocjenjuju u Komori. Iako je rast broja i površine novih stanova lani bio veći u Kontinentalnoj, nego u Jadranskoj Hrvatskoj, trendovi su, kažu u HGK, ipak na strani jadranskih županija, u kojima je rast broja i površine novosagrađenih stanova duži nego na kontinentu.
Dostupni krediti
"Oporavkom i jačanjem turističke aktivnosti povećava se atraktivnost Jadranske Hrvatske za stambenu izgradnju pa od 2013. godine ta regija kontinuirano ima veći udio u ukupnom završenim stanovima u Hrvatskoj u odnosu na Kontinentalnu Hrvatsku. Tako se u 2018. godini 52,4 posto završenih stanova nalazilo u Jadranskoj, a 47,6 posto u Kontinentalnoj Hrvatskoj", primjećuju u Komori.
U HGK zaključuju kako lako dostupni krediti, povijesno niske kamatne stope i velik iznos raspoloživog novca iz fondova EU podupiru rast privatnih i javnih investicija. Stoga u Komori očekuju nastavak pozitivnih kretanja u građevini u regijama, kao i povoljnija kretanja u manje razvijenim područjima pod utjecajem mjera regionalne politike.
"U takvim okolnostima temeljno ograničenje razvoja građevinskog sektora postaje nedostatak radnika određenih struka", zaključuje se u analizi HGK.