Iako Hrvatska ne bi trebala osjetiti ozbiljnije posljedice izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, određenih posljedica bi moglo biti, upozorava se u današnjem priopćenju HGK.
Ozbiljnije promjene mogle bi osjetiti branše poput farmaceutske industrije, čiji proizvodi čine 15 posto našeg ukupnog izvoza u Veliku Britaniju. No, mogući su, istakao je Luka Burilović, predsjednik HGK, i sekundarni utjecaji uslijed odgađanja investicijskih projekata, zatim mogućnosti uvođenja viznoga režima ili nekog drugog ograničenja državljanima EU. Može se, dodao je čelni čovjek Komore, očekivati i neizravan utjecaj Brexita preko vjerojatnog usporavanja gospodarskog rasta u članicama koje su značajni trgovinski partneri Hrvatske. Drugim riječima, ako u zemljama poput Njemačke ili Italije dođe do usporavanja rasta, sporiji rast 'prelit' će se i na Hrvatsku.
Ipak, značajnijih posljedica Brexita na Hrvatsku i njeno gospodarstvo ne bi trebalo biti. Hrvatska je, naime, ekonomski slabo vezana s Velikom Britanijom, svakako znatno manje nego uz Njemačku, Austriju, Italiju ili Sloveniju.
- Udio robne razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom čini tek jedan do dva posto naše ukupne razmjene pa se potencijalno usporavanje potražnje s Otoka ne bi smjelo ozbiljnije odraziti na hrvatsko gospodarstvo - kaže Burilović.
Velika Britanija, podsjetimo, danas u ponoć i službeno napušta EU, čime završava 47 godina članstva te zemlje u Uniji. Do kraja godine London i Bruxelles trebaju dogovoriti detalje 'razvoda', odnosno definirati nove trgovinske odnose koji će u budućnosti definirati način trgovine i razmjene dobara s obje strane La Manchea. Neizvjesnost je velika pa su iz Udruženja europskih gospodarskih komora Eurochambres apelirali da bi političari ovoga puta trebali izbjeći novi scenarij kaosa, odnosno do kraja godine jasno definirati odnose Velike Britanije i smanjene EU kako se krajem godine ne bi ponovno nagađalo o mogućnosti izlaska Velike Britanije iz ekonomske orbite Unije bez ikakvog dogovora.
- Vremenski okvir kojeg je Ujedinjeno Kraljevstvo postavilo za postizanje ambicioznog, sveobuhvatnog i fleksibilnog gospodarskog partnerstva izuzetno je izazovan, ali treba ga se pridržavati u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s Političkom deklaracijom koju su donijele obje strane. To se, međutim, ne bi smjelo postići po cijenu prenaglih rješenja koja su se pokazala neprovedivima u praksi za naša trgovačka društva, a osobito za naša mala i srednja poduzeća - poručio je, kako stoji u priopćenju HGK, predsjednik Eurochambresa Christoph Leitl.
Izlazak Velike Britanije iz EU prvi je izlazak neke države iz Unije. Cijeli projekt Brexita i dalje je prepun upitnika o pravcu u kojem će se dalje razvijati kako odnosi Londona i Bruxellesa, kao i odnosi Velike Britanije s trećim državama. U rejting agenciji Moody's jučer su ocijenili kako će Ujedinjeno Kraljevstvo i skraćena EU do kraja godine najvjerojatnije uspjeti sklopiti ugovor o slobodnoj trgovini, no dodali su kako će tim ugovorom najvjerojatnije biti pokrivena samo robna razmjena, dok će slobodna razmjena usluga između dvije obale La Manchea najvjerojatnije ostati visiti u zraku. Otvoreno je pitanje, dodali su u Moody'su, i kako će se dalje razvijati situacija sa standardima proizvoda, što će dodatno udaljiti Veliku Britaniju i EU.
U svakom slučaju, jasno je da će se Ujedinjeno Kraljevstvo i EU u budućnosti sve više udaljavati. Pitanje je i s kojim će zemljama Britanija sklapati ugovore o slobodnoj trgovini. U Londonu su ranije ukazivali na mogućnost liberalizacije trgovine sa SAD-om i Kanadom, kao i Australijom, Novim Zelandom, Indijom i Kinom, no dosadašnje reakcije iz tih zemalja nisu bile povoljne za Britance.