Njemačka je kolateralna žrtva Brexita i trgovinskog rata, slažu se strani ekonomski stručnjaci. Nakon što su iz Njemačke, motora ekonomije cijele EU, nedavno izašle brojke koje ukazuju na pad industrijske proizvodnje od 5,2 posto na godišnjoj razini, oglašena je uzbuna. Iako je Njemačka danas najmanje zadužena zemlja Europe, s udjelom javnog duga u BDP-u manjim od 50 posto i s viškom od 40 milijardi eura u državnoj blagajni, strahuju stručnjaci da je Njemačka nakon šest godina dotaknula rub recesije i zabilježila najveći industrijski pad još od prethodne recesije, tamo 2009. Prema pisanju stranih medija, moguće je izdvojiti tri glavna razloga za vrtoglavi pad i opasno usporavanje, povijesno percipirane, čelično čvrste ekonomije. Uzgred rečeno, ništa manje ne zabrinjava i činjenica da iste simptome pokazuje Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Ukratko, razlozi njemačkog pada svode se na Brexit, trgovinski rat i krizu autoindustrije, kažu stručnjaci.
1. Brexit
Približava se krajnji rok Brexita, 31. listopada, a većina europskih ekonomija strepi. Za Njemačku UK čini treće najveće izvozno tržište u Europi, s 92 milijarde dolara u izvezenoj robi u 2018. godini. No, nije to sve. Prema podacima njemačke gospodarske komore DIHK, o trgovini između Njemačke i UK ovisi 700 tisuća radnih mjesta. Njemačke kompanije imaju oko 140 milijardi eura investicija u UK. S druge strane, tvrtke iz UK i njihove njemačke podružnice zapošljavaju 270 tisuća Nijemaca. Provodeći istraživanje na dvije tisuće njemačkih poslodavaca, DIHK je izvijestio, da 70 posto njih vjeruje da će im poslovi u UK oslabiti u 2019., a svaka osma kompanija s operacijom u UK-u razmišlja o tome da preseli svoje poslovanje. Kao najveće strahove navode pravnu nesigurnost, ali i povećanje carinske birokracije i pripadajućih troškova.
2. Trgovinski rat
S porastom napetosti između Kine i SAD-a, Njemačka je postala kolateralna žrtva. SAD i Kina čine veliki dio njemačkog izvoza i gotovo polovicu cjelokupne njemačke ekonomije. No, stvari su i malo kompleksnije. Ironično, njemački pivotalni izvozni proizvodi, luksuzni automobili i precizni strojevi, bilježe mali pad protoka prema SAD-u i prema Kini. Nijemci očekuju pad izvoza automobila u Kinu od tek 1 posto, na 23,9 milijuna. Ono što je trgovinski rat napravio jest ulijevanje nesigurnosti u njemačke poslodavce. Zadnja u nizu ocjena njemačkog think tanka, Ifo instituta, koji je indeks optimizma spustio na 5,7, prvi put u sedam godina, ali i bučne najave Trumpovih carina, utjecale su na to da njemački poslodavci ustuknu i nađu se u začaranom krugu. Ne ulažu dobit i ne zapošljavaju. Iako je u Njemačkoj nezaposlenost na niskih 3,1 posto, nova zapošljavanja su stala. Financial Times piše da je u lipnju ove godine stvoreno samo tisuću novih radnih mjesta u Njemačkoj, a u istom razdoblju lani ih je bilo 44 tisuće.
3. Kriza autoindustrije
Isporuka Volkswagen automobila pala je za 3,3 posto u lipnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavili su iz vodeće automobilske kompanije. Daimler, proizvođač luksuznih automobila Mercedes-Benz, izdao je četiri upozorenja tijekom 18 mjeseci, a u 2019. zabilježili su i prvi kvartalni gubitak od 1,3 milijarde dolara, prvi put od 2009. BMW je, također, u svibnju objavio gubitke od 1,6 milijardi dolara, s padom dobiti od 78 posto. Povrh svega, američki predsjednik Trump je nedavno opet izrazio spremnost povećanja carina na uvezene automobile ako ne postigne zadovoljavajući novi trgovinski sporazum s EU. Imajući sve to na umu, za neke probleme njemačke autoindustrije ne mogu se kriviti trgovinske napetosti. Nakon skandala Dieselgate, u kojem je samo Volkswagen platio kazni u iznosu od 25 milijardi dolara, autoindustrija je pod pritiskom da ispuni sve niže granice emisija stakleničkih plinova, pod direktivom Europske unije. No sjećanje na Dieselgate je još uvijek svježe, pa Nijemci, usprkos svim poboljšanjima, bilježe nezaustavljiv pad prodaje dizelskih automobila. Lani je taj pad bio za 25 posto u odnosu na 2017. godinu, a isti se trend nastavio i prvoj polovici 2019. godine.