(Ne)zaustavljiv pad

Nastavlja se iseljavanje iz Hrvatske, samo lani smo izgubili grad veličine Varaždina

U Hrvatskoj je početkom ove godine živjelo 4.105.500 stanovnika prema Eurostatu
Piše: Adriano MilovanObjavljeno: 13. srpanj 2018. 14:50

Broj stanovnika u Hrvatskoj u prošloj se godini smanjio za gotovo 49.000! Pokazuju to najnoviji podaci Eurostata, u kojem se daje demografski prikaz EU u cjelini, pa tako i Hrvatske.

Prema podacima euro-statističara, u Hrvatskoj je početkom ove godine živjelo 4.105.500 stanovnika. To je 48.700 stanovnika manje nego prvoga dana 2017. godine, kada se stanovništvo najmlađe članice EU-a procjenjivalo na 4.154.200. Ako se ti podaci usporede s brojem stanovnika pojedinih većih hrvatskih gradova, može se zaključiti da je Hrvatska u prošloj godini izgubila grad veličine Varaždina.

Samo Litva iza nas

Po demografskim kretanjima u 2017. godini, Hrvatska je zauzela neslavno pretposljednje mjesto u EU. Naime, veći pad broja stanovnika od nas imala je samo Litva. Dok je broj stanovnika u Hrvatskoj početkom ove godine bio za 11,8 promila manji nego početkom prošle godine, taj je pad u Litvi iznosio 13,8 promila.

Nastavkom pada broja stanovnika smanjuje se i udio Hrvatske u ukupnom stanovništvu EU-a. Prema procjenama Eurostata, udio hrvatskog stanovništva u ukupnom stanovništvu Unije početkom ove godine iznosio je samo 0,8 posto. Pritom je negativni prirodni priraštaj samo dio naših demografskih problema. Možda i veći problem je masovno iseljavanje stanovništva, uglavnom prema razvijenijim članicama Unije, ali i izvan nje.

Zbog negativnih demografskih kretanja, poslodavci sve teže dolaze do potrebne radne snage, posebno u turizmu i građevinarstvu. Na dulje staze, pak, negativna demografska kretanja negativno se odražavaju i na dinamiku gospodarskog rasta u cjelini.

Najviše ljudi i dalje u Njemačkoj

Procjene Eurostata govore da je početkom ove godine u EU živjelo ukupno oko 512,6 milijuna stanovnika. S tolikim brojem potencijalnih potrošača Unija je i dalje jedno od najvećih tržišta suvremenog svijeta. U odnosu na početak prošle godine, kada je u EU živjelo oko 511,5 milijuna stanovnika, broj stanovnika Unije se tijekom 2017. povećao za oko 1,1 milijun. No, i EU se kao cjelina također suočava s negativnim prirodnim prirastom, a povećanje stanovništva rezultat je imigracije. Za razliku od Hrvatske i Litve, kao i Latvije, Bugarske, Rumunjske, Grčke i još nekih članica koje su imale pad broja stanovnika, najveći rast broja stanovnika u EU lani su imale Malta, Luksemburg i Švedska, te Irska.

Članica EU s najviše stanovnika i dalje je Njemačka: u toj je zemlji početkom godine živjelo oko 82,9 milijuna stanovnika, što čini 16,2 posto ukupnog stanovništva EU. Slijedi Francuska, sa 67,2 milijuna stanovnika i udjelom u ukupnom stanovništvu Unije od 13,1 posto. Milijun stanovnika manje, 66,2 milijuna, ima Velika Britanija, čiji je udio u stanovništvu EU-a 12,9 posto. Na četvrtom je mjestu Italija, sa 60,5 milijuna stanovnika i udjelom u Unijom stanovništvu od 11,8 posto.

Velik broj stanovnika imaju još Španjolska, 46,7 milijuna, i Poljska, 38 milijuna, te Rumunjska, 19,5 milijuna. S druge strane, brojem stanovnika najmanja članica, isto kao i površinom, je Malta, s manje od pola milijuna žitelja i udjelom u stanovništvu EU-a od samo 0,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Linker
08. listopad 2020 14:15