Nakon što se zaposle, odrasli Hrvati znatno manje od drugih pohađaju neki oblik nastave

Dok gotovo dvije trećine odraslih Nizozemaca sudjeluje u nekom programu doškolovanja ili edukacije, manje od trećine odraslih Hrvata svoja znanja stečena u mladoj dobi nadopunjuje u zrelijim godinama. Pokazuje to istraživanje euro-statističara o učestalosti programa doškolovanja među odraslom populacijom u radnoj dobi, onom između 25. i 65. godine, u EU i okolnim zemljama u 2016. godini.

Kako pokazuje istraživanje, cjeloživotno obrazovanje sve je popularnije u EU i svijetu. Dok je, naime, 2007. godine jedva nešto više od trećine građana EU-a, ili njih 35,2 posto, sudjelovalo u programima doškolovanja ili usavršavanja, u 2016. godini je u takvim programima sudjelovala gotovo polovica odraslog stanovništva, ili njih 45,1 posto. Cjeloživotno učenje najpopularnije je u Nizozemskoj, gdje je dodatno školovanje ili usavršavanje u 2016. obuhvaćalo 64,1 posto odrasle populacije. Slijede Švedska, Austrija, Mađarska i Finska, te Ujedinjeno Kraljevstvo.

S druge strane, Hrvatska se nalazi među članicama Unije u kojoj je cjeloživotno obrazovanje najmanje zastupljeno. U 2016. godini doškolovanje i usavršavanje zahvaćalo je samo 31,8 posto odrasle populacije u nas, pokazuju podaci Eurostata. Manji udio odraslih koji pohađa neku školu ili tečaj prije dvije godine imalo je samo pet članica Unije - Litva, Poljska, Bugarska, Grčka i Rumunjska, u kojoj je programima cjeloživotnog obrazovanja bilo obuhvaćeno samo sedam posto odrasle populacije u radnoj dobi.

U EU u cjelini dominiraju neformalni oblici obrazovanja, poput programa usavršavanja koje organiziraju tvrtke ili institucije u kojima zaposlenici rade. U EU je takvim oblicima doškolovanja 2016. bilo obuhvaćeno 42,6 posto odrasle populacije u radnoj dobi, a u Hrvatskoj 29,8 posto. S druge strane, formalnim oblicima doškolovanja u EU je 2016. bilo obuhvaćeno samo 5,8 posto odraslih u radnoj dobi. U Hrvatskoj je taj udio bio još i manji, samo četiri posto, pokazuju podaci Eurostata.