Samo u prošloj godini u svijetu je provedeno 467 protekcionističkih mjera, od čega je 90 mjera administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Poruka je to s poslovnog foruma "Jačanje globalnog protekcionizma: Koji su učinci na hrvatsko gospodarstvo?", koji je danas održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Protekcionizam posljednjih godina, moglo bi se reći, dominira svjetskom trgovinom. Nakon što jedna zemlja ili trgovinski blok uvede carine, kvote ili neke druge mjere kojima nastoji smanjiti uvoz određenih proizvoda, na sličan način brzo reagiraju druge države ili trgovinski blokovi, pa protekcionističke mjere poprimaju obilježje domino efekta. Unatoč tome, svjetska je trgovina i u prošloj godini porasla, i to, kako je istakla Sunčanica Skupnjak Kapić, glavna tajnica Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatske, za 4,7 posto.
"Protekcionističke mjere koje se uvode tiču se i Hrvatske. To se pogotovo odnosi na carine na čelik, koje je uveo SAD. A, lista mjera se i dalje širi", ocijenila je Skupnjak Kapić.
Ipak, vlasti u Zagrebu tu ne mogu puno napraviti na zaštiti domaće proizvodnje. Naime, kako je podsjetila Irena Alajbeg, načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku u Ministarstvu vanjskih poslova, trgovinska je politika u nadležnosti EU-a, a države članice Unije ne mogu samostalno voditi trgovinsku politiku prema trećim zemljama. No, ruke hrvatskoj diplomaciji tu nisu baš potpuno vezane, pa Hrvatska može iznijeti probleme s kojima se, zbog protekcionizma, suočavaju njeni gospodarstvenici iznijeti u Bruxellesu. Stoga je Alajbeg pozvala hrvatske gospodarstvenike koji se u nastupu na trećim tržištima suočavaju s takvim mjerama, bile one jasno ili manje vidljive, da to prijave Ministarstvu vanjskih poslova.
"Kad se suočite s nekom od protekcionističkih mjera, sugeriramo da nam se obratite", kazala je Alajbeg.
Ako je suditi po izlaganjima ekonomista, protekcionističke mjere su nešto na što će se i Hrvatska i Europa morati naviknuti. Poseban je problem, istakao je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, "nevidljivi protekcionizam", kojim se na manje vidljiv i jasan način otežava ili sprječava nastup tvrtki na drugim tržištima.
"I u budućnosti ćemo se suočavati s mjerama protekcionizma, što nama, kao maloj zemlji, ne odgovara. Moramo se aktivnije početi baviti tim mjerama, kako bismo ih demistificirali, informirali o njima gospodarstvo i anticipirali u budućnosti", poručio je Bago.
Dodao je kako protekcionističke mjere koje je dosad uveo SAD ne nanose veće štete hrvatskom gospodarstvu. Jedan od razloga za to je i to što su naše tvrtke razmjerno male, a "mali se ipak lakše prilagode". No, to ne znači da ih trebamo ignorirati.
Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši ministar gospodarstva, novi val protekcionizma u svjetskoj trgovini sklon je pripisati ponajprije rivalstvu između SAD-a i Kine. Naime, dok je liberalizacija trgovine ranije odgovarala prije svega SAD-u, u današnjem svijetu od nje najviše profitira Kina. Štoviše, kineski kapital i roba sve su prisutniji i na Zapadu, posebno u Europi. Stoga u mjerama Trumpove administracije, čije su žrtve i Kanada, Meksiko i EU, Jurčić vidi svojevrsni pokušaj Washingtona da pokaže nadmoć koju SAD još ima u barem u financijskom svijetu, čime najmoćnija zemlja svijeta nastoj osigurati dominantnu poziciju na svjetskoj sceni i u narednom razdoblju.
"I ove protekcionističke mjere treba gledati kao geopolitičko pitanje", zaključio je Jurčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....