Iako je u javnosti već stvoreno uvjerenje kako je za skladištenje opasnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško odabrano bivše vojno skladište Čerkezovac na granici s BiH, još uvijek je u opticaju i zajedničko skladište s Slovenijom u Vrbini pokraj Krškog. Potvrđeno nam je to u Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK).
- Međudržavno povjerenstvo Hrvatske i Slovenije za NE Krško je formiralo Koordinacijski odbor kao posebno tijelo, koje pored ostalih zadaća treba razmotriti sve aspekte mogućeg zajedničkog rješenja zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog radom i razgradnjom NE Krško – navode u Fondu NEK.
Na pitanje kakva su polazna stajalište hrvatskih članova spomenutih zajedničkih tijela s Slovenijom, iz Fonda su nam poručili kako 'hrvatska strana u svim pregovorima polazi od toga da moguće zajedničko rješenja mora ispunjavati sve sigurnosne zahtjeve te da nam mora biti tehnički i financijski prihvatljivo'.
Da je Vrbina i dalje 'u igri' kao skladište za hrvatski dio opasnog otpada iz NEK, posvjedočio je prošloga tjedna u Sisku i direktor Fonda NEK Hrvoje Prpić. Sudjelujući na sastanku čelništva Sisačko-moslavačke županije, na čijem području se nalazi Čerkezovac, i Unsko-sanskog kantona BiH, čiji se teritorij naslanja na zamišljenu lokaciju zbrinjavanja opasnog otpada, Prpić je otkrio da će 30.rujna ove godine zasjedati Međudržavno povjerenstvo Hrvatske i Slovenije za NEK.
- Na Međudržavnom povjerenstvu ćemo još jednom raspraviti mogućnost rješavanja radioaktivnog otpada na zajedničkom odlagalište u Vrbini u Sloveniji. Ako do toga ne dođe, onda na snagu stupa realizacija Nacionalnog programa koji je vlada Republike Hrvatske donijela u studenom prošle godine prema kojem je potencijalna lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada vojni kompleks Čerkezovac – poručio je direktor Fonda NEK, županijskim i kantonalnim čelnicima.
Iako je župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić spomenutom prilikom izrazio uvjerenje kako skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu ne predstavlja opasnost za stanovništvo i okoliš tog dijela županije, protiv takvog rješenja i dalje su općina Dvor na čijem je teritoriju Čerkezovac i još neki gradonačelnici i općinski čelnici iz okruženja zamišljenog skladišta. I izaslanstvo Unsko-sanskog kantona ponovilo je u Sisku protivljenje smještanju otpada u Čerkezovac svih razina vlasti u susjednoj BiH, od koje je Čerkezovac udaljen desetak kilometara.
Protivnici zbrinjavanja opasnog otpada u Čerkezovcu tvrde da je taj objekt 'u tišini' izdvojen iz Ministarstva obrane i prebačen u Ministarstvo državne imovine kako bi se pripremio za prenamjenu u skladište opasnog otpada. No, prema informaciji iz Fonda NEK, Čerkezovac je i dalje vojni objekt.
- Fond NEK preuezo je 11. srpnja 2019. godine od Ministarstva državne imovine dokumentaciju aktivnog vojnog skladišta „Čerkezovac“ u Dvoru. Svrha primopredaje dokumentacije jest provođenje istražnih radova prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva – poručeno je iz Fonda.
Kad je u pitanju dogovor oko Vrbine, Slovenija je izrazila spremnost izgraditi skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad na spomenutoj lokaciji sa ili bez Hrvatske. Planiraju s gradnjom skladišta u Vrbini krenuti u prvoj polovici iduće godine. Slovenski premijer Marjan Šarec za nedavnog je obilaska NEK izrazio uvjerenje kako Slovenija mora osigurati energetsku neovisnost a preduvjeti za to, poručio je, i izgradnja novog bloka NEK u Krškom, i izgradnja skladišta za zbrinjavanje otpada u Vrbini.
Premijer Šarec je, inače, za ovotjednog posjeta Moskvi dobio načelni interes Rusije za sudjelovanje u izgradnji drugog bloka nuklearke u Krškom.
Sudeći prema spomenutome očitovanju iz Fonda NEK, jedno od pitanja koje će Međudržavno povjerenstvo Hrvatske i Slovenije razmotriti 30.rujna je trošak izgradnje zajedničkog skladišta u Vrbini.
- Nominalni trošak zbrinjavanja radioaktivnog otpada će biti predstavljen i razmatran na sljedećoj sjednici Međudržavnog povjerenstva – poručeno nam je iz Fond NEK na pitanje koliko bi Hrvatska trebala pridonijeti investiciji u Vrbini.
Slovenski mediji barataju s cijenom izgradnje skladišta u Vrbini od 160 milijuna eura bez sudjelovanja Hrvatske. Ako bi Hrvatska ušla u taj projekt, prema istim izvorima, izgradnja bi poskupjela za 20 milijuna eura, ali bi obveza slovenske strane bila manja. U scenariju zajedničkog ulaganja u skladište u Vrbini, navode slovenski mediji, Slovenija bi investirala 100 milijuna eura, a Hrvatska 80 milijuna eura.
Novac za Vrbinu nije upitan, obje države odvojile su za financiranje zbrinjavanja otpada iz NEK daleko više od potrebnih 180 milijuna eura za Vrbinu. Samo u Fond NEK dosada je uloženo 270 milijuna eura.