Konoplja za medicinske svrhe se uzgaja iz klonova, odnosno majčinskih biljaka, što bismo mogli raditi mi na Agronomskom fakultetu - ističe prof. dr. sc. Milan Pospišil iz Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Prema njegovim riječima, uzgoj medicinske konoplje mnogo je složeniji nego industrijske.
“Konoplja za primjenu u medicini uzgaja se u zatvorenom prostoru u strogo kontroliranim uvjetima. Sasvim druge sorte i druga tehnologija proizvodnje u odnosu na industrijsku konoplju. Postoji nekoliko stotina biljnih varijeteta medicinske konoplje, a prema specifičnosti u liječenju, dijele se na tri tipa: biljke s dominantnim THC-om, biljke s dominantnim CBD-om i biljke s podjednakim omjerom THC-a i CBD-a. Brojni su oblici ljekovitosti konoplje. Moguće je napraviti čaj, ulje, kreme, alkoholne tinkture, suhi cvijet za inhalaciju… Najbitnije je da lijek čini cjelovita biljka jer je tada najučinkovitija s obzirom na to da sastojci sinergijski sudjeluju u liječenju”, govori dr. Pospišil te dodaje da tijekom čitave povijesti civilizacije ljudi uzgajaju konoplju, ali je samo posljednjih 90 godina zabranjena, što je onemogućilo legalno liječenje oboljelih osoba te pridonijelo stvaranju ilegalnog tržišta.
“Pozdravljam donošenje ovih izmjena zakona. Mislim da bi cijelu proizvodnju konoplje za primjenu u medicini trebao kontrolirati i nadzirati HALMED. Prostori bi trebali biti pod nadzorom kamera uz strogu kontrolu biljaka koje ulaze i izlaznog proizvoda. I na kraju svakog ciklusa ostatke bi trebalo uništiti”, kaže nam dr. Pospišil. Ističe da u Hrvatskoj postoje gotovo idealni uvjeti za uzgoj industrijske konoplje. Najviše se sadi na aluvijalnim tlima u dolini Save, Drave, Dunava, Mure i njihovih pritoka. Najbolje, dodaje, uspijeva u toploj, nešto vlažnijoj kontinentalnoj klimi, u područjima gdje uspijeva kukuruz. Prinos uvelike ovisi o količini oborina u lipnju. Sjeme industrijske konoplje uvozi se iz Mađarske, Finske, Italije i Francuske.
Voditeljica Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević smatra da bi prilikom uzgoja svaku biljku trebalo označiti kako bi se mogao softverski pratiti njezin razvoj.
“To što ljudi zovu uljem, zapravo je ekstrakt. Različitim metodama ekstrakcije se od biljke dobiva gusta iscrpina koja se dalje obrađuje i na kraju dobivamo tekući ljekoviti pripravak, kapsule ili sprej za usta. Hrvatska farmaceutska i medicinska struka imaju dovoljno znanja i kapaciteta da prate tu novu industriju. I nama znanstvenicima to može biti izazov i tim se zakonom otvara prostor za nove istraživačke projekte”, kaže dr. Vladimir-Knežević.
U zemljama EU koje proizvode medicinsku marihuanu nasadi su pod videonadzorom, često zaštićeni ogradama visokima nekoliko metara, a ponegdje zaposlenici ne smiju nositi odjeću s džepovima i prolaze kroz posebne skenere prilikom ulaska i izlaska.
Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa
