Tvrtka Klimaoprema, vodeći hrvatski proizvođač opreme za klimatizaciju, ventilaciju i čiste prostore, otvorila je ovaj mjesec ured u Dubaiju s ciljem širenja na arapsko tržište. No, to nije jedina lijepa vijest koja nam stiže iz ove samoborske tvrtke - sljedeći mjesec Klimaoprema počinje graditi novu tvornicu u Novoj Gradiški, u koju će uložiti oko 100 milijuna kuna.
Odluku o otvaranju novog ureda donijeli su krajem prošle godine, nakon što su temeljito proučili arapsko tržište. Njihovo istraživanje pokazalo je da je ono, sa svojih 55 milijuna stanovnika te rastom bolničkog sektora od 12 posto, izuzetno potentno za jedan od njihova dva segmenta poslovanja - čiste, odnosno sterilne prostore.
- Cijene koje možemo postići na tom tržištu iznimno su nam atraktivne, a konkurencija još nije toliko razvijena da bi to bio rizičan korak. Velik potencijal vidimo i u zdravstvenom turizmu, jer se procjenjuje da će se u njega 2020. uložiti više od 50 milijardi dolara - rekao nam je Sergio Galošić, predsjednik Uprave Klimaopreme.
Tvrtka je, objašnjava, već prisutna na Arapskom poluotoku. Tamo su odradili dva velika projekta, jedan u Dubaiju i jedan u Kataru, gdje su sudjelovali u gradnji operacijskih dvorana. Otvaranje ureda u najvećem gradu Emirata pokazalo se kao logičan potez.
Uz segment čistih soba, čiji su kupci farmaceutske, kemijske i prehrambene kompanije te bolnice, tvrtka se od osnutka 1975. bavi proizvodnjom opreme za klimatizaciju i ventilaciju. Time su prisutni su čak i u skandinavskim zemljama, a jaki su i na zapadnoeuropskom tržištu. U Francuskoj, kako je Galošić rekao, drže preko 30 posto segmenta jednog proizvoda.
Sergio Galošic, predsjednik Uprave Klimaopreme, fotografiran u prostorima tvrtke
Tvrtka se može pohvaliti izvoznim referencama u čak 50 zemalja svijeta, a izvozom u posljednjih nekoliko kvartala ostvaruju više od 60 posto prihoda. Klimaoprema ima i tvrtke u BiH, Srbiji i Makedoniji, a lani otvorila ih je i u Mađarskoj te Rusiji.
- Naša je strategija da u onim zemljama u kojima možemo u kratkom vremenu polučiti dobar rezultat otvaramo i sestrinske tvrtke - kaže Galošić.
U pogledu daljnjeg širenja interesantne su im Bugarska i Rumunjska, ali i Njemačka.
- Njemačko nam je tržište zbog velike konkurencije izuzetno izazovno, zbog čega ćemo mu se marketinški posebno posvetiti - dodaje.
Ova visokotehnološka tvrtka izuzetno je jaka i na domaćem tržištu, pa gotovo nijedan projekt čistih prostora ne prolazi bez nje. Nedavno je završila veliki projekt u novoj tvornici Belupa. O količini projekata, naravno, variraju i prihodi, koji su posljednjih nekoliko godina u porastu. Velik rast Klimaoprema je ostvarila 2016. godine, kada su joj prihodi iznosili 277,3 milijuna kuna.
Sergio Galošic, predsjednik Uprave Klimaopreme, fotografiran u prostorima tvrtke
O daljnjim planovima razgovarali smo sa Sergiom Galošićem, koji je na poziciju predsjednika Uprave stigao u rujnu prošle godine. S njime smo se našli u sjedištu tvrtke u Samoboru, gdje je i dio proizvodnje. Svoje proizvode, naime, izrađuju i u Novoj Gradiški, i to u novom modernom pogonu otvorenom krajem 2015. No, već ove godine dosegnuli su potrebe za gradnjom nove tvornice na toj lokaciji. Gradnja će početi ovaj mjesec, otkriva Galošić, s time da će se proizvodni prostor i visokoregalno skladište prostirati na 24.000 četvornih metara. Vrijednost ulaganja je 100 milijuna kuna.
S obzirom na to, svoj veliki tim od 360 zaposlenih planiraju proširiti a 30 do 40 novih radnika. No i oni boje se kako će ih pronaći.
- Trenutno je u Hrvatskoj najveći problem pronaći kvalitetan kadar na svim razinama. U našem području potrebni su nam diplomirani inženjeri strojarstva i građevinarstva, a još je veći problem pronalazak radne snage srednje stručne spreme - kaže Galošić.
Već nekoliko mjeseci, kaže, kontinuirano otvaraju radna mjesta, no na njih im se javlja premalo ljudi.
- To je došlo do te mjere da smo počeli razmišljati o uvozu visokoškolovanog kadra - dodaje.
Do tada nastoje uspostaviti suradnju s fakultetima i obrtničkim školama. Jedna od takvih inicijativa je i sporazum o suradnji koji su potpisali s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.