Nakon višegodišnjeg rasta proizvodnje kemijske industrije u Hrvatskoj, u 2017. i 2018. godini uslijedio je njen pad, ali on se zasad nije negativno odrazio na kretanje zaposlenosti i plaća. Štoviše, neki trendovi, poput povećanja broja zaposlenih u pojedinim segmentima ove industrije, ulijevaju i optimizam, ocjenjuje se u novim Sektorskim analizama zagrebačkog Ekonomskog instituta, posvećenima hrvatskoj kemijskoj industriji.
Ipak, i kemijska industrija suočava se sa sličnim izazovima kao i ostale djelatnosti, među kojima je svakako odlazak kvalificirane radne snage u inozemstvo, upozorava se u Sektorskim analizama. Osim sve izraženijeg nedostatka radnika, autorica analize Ivana Rašić Bakarić navodi i druge izazove s kojima se suočava ova za hrvatsko gospodarstvo važna industrijska grana. Riječ je o visokoj uvoznoj ovisnosti o sirovinama, neizvjesnostima vezanima uz zalihe goriva, visokim troškovima energenata i logistike, nedovoljnim ulaganjima i inovativnosti proizvoda, kao i nedostatnoj suradnji industrije i znanosti. K tome, podsjeća autorica, proizvođači kao najveće prepreke u poslovanju navode nekonkurentnost zbog visokih troškova energije, velikih poreza i parafiskalnih nameta, kao i preveliku reguliranost sektora koji proizvođačima propisuje visoke standarde zaštite okoliša i zdravlja u proizvodnim procesima.
Kemijski sektor obuhvaća proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, zatim, proizvodnju proizvoda od gume i plastike, kao i proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka. S obzirom na velik broj djelatnosti pod kišobranom istog sektora, unutar kemijske industrije postoje i značajne razlike. Tako, primjerice, za razliku od proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja proizvoda od plastike i gume već pet godina zaredom bilježi pozitivne međugodišnje stope rasta, što je potaklo daljnji rast zaposlenosti i prosječnih plaća. Proizvodnju proizvoda od gume i plastike, ističe se u Sektorskim analizama, obilježava i znatno veći rast obujma međunarodne trgovine od proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda.
"Ukupna vanjskotrgovinska razmjena industrije plastike i gume u 2018. godini bila je veća za 98,3 posto u odnosu na 2010. godinu, pri čemu je izvoz ostvario brži rast od uvoza, 213,5 naspram 69,8 posto. Industrija kemikalija i kemijskih proizvoda također ostvaruje povećanje obujma vanjskotrgovinske razmjene, ali znatno sporijim tempom", ističe se u Sektorskim analizama.
Inače, udio kemijske industrije u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije u 2016. iznosio je 7,4 posto, pri čemu je udio industrije kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana iznosio 2,9 posto, a udio industrije gume i plastike 4,5 posto. Ukupan broj zaposlenih u kemijskoj industriji u Hrvatskoj u siječnju 2017. godine iznosio je 13.854, što je činilo 6,8 posto ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije.
Udio tvrtki iz kemijske industrije u ukupnom broju tvrtki u prerađivačkoj industriji iznosi, prema podacima Poslovne Hrvatske, 6,9 posto. Isti podaci pokazuju da je u industriji kemikalija i kemijskih proizvoda aktivno 463 tvrtki, a u industriji gume i plastike 1.156. Najveće hrvatske tvrtke iz segmenta proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda su Petrokemija, Saponia i Hempel, dok su vodeći igrači u proizvodnji plastike i guma Gumiipmex, Muraplast i Bomark Pak.