Tvrtka Spin Valis jedna je od najvećih u Požeško-slavonskoj županiji. Pripada i među najveće hrvatske izvoznike namještaja i ostalih proizvoda drvno-prerađivačke industrije. Njezinih 480 radnika, moglo bi se reći, osuđeno je na izvoz.
Prihodi
Naime, oko 80 posto ukupnih godišnjih prihoda Spin Valisa, koji se kreću oko brojke od 170 milijuna kuna, ostvaruje se u izvozu. Proizvodi Spin Valisa, među kojima su i kreveti, stolovi, stolice, komode, vitrine i sjedeće garniture, izvoze se, kaže Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave, u 30 zemalja svijeta. Naravno, glavno im je tržište Europske unije, posebno Njemačke, Austrije, Italije, Belgije i Nizozemske. Njima još valja pribrojiti tradicionalna tržišta s područja bivše Jugoslavije.
- Nama je hrvatsko tržište jednostavno premalo i zato smo orijentirani na izvoz. Najvažnija su nam europska tržišta, kako zbog blizine tako i zato što na njima postoji jaka potražnja za namještajem, a i kupovna moć je velika - ističe Jelčić.
Tržište EU Spin Valisu i dalje će, poručuje Jelčić, biti u fokusu. To je i jedan od razloga zbog kojih u kompaniji ulažu u nove tehnologije te u znanje, istraživanje i razvoj. Takvim potezima, dodaje naš sugovornik, kompanija jača vlastitu konkurentnost.
Iako su i prije bili okrenuti izvozu, ulazak Hrvatske u EU i Spin Valisu je olakšao pristup golemom tržištu Unije s više od pola milijarde potencijalnih potrošača. To se, kaže Jelčić, prije svega odnosi na pojednostavljenje papirologije koju je donio nestanak carinske granice prema ostalim članicama EU. No, koristi su imali i od novog imidža kompanije, koji im je donijelo članstvo u Uniji.
- Kupci ipak drukčije gledaju na proizvode koji dolaze iz druge članice EU nego na one iz trećih zemalja - poručuje Jelčić.
Promjene
Izvozna priča Spin Valisa samo je jedna u nizu sličnih koje ilustriraju promjene koje su se posljednjih godina dogodile u hrvatskom gospodarstvu. Iako je Hrvatska i po izvoznoj orijentaciji još daleko od drugih novih članica Unije, da ne govorimo o ostalim zemljama koje su svoj gospodarski uspjeh izgradile na izvozu, stvari se posljednjih godina polako, ali sigurno pomiču s mrtve točke. Ključni pokretač nove hrvatske izvozne orijentacije bilo je pristupanje EU 2013. godine. Ključni, no ne i jedini, s obzirom na to da su se brojne hrvatske tvrtke više k izvozu počele okretati još tijekom dugotrajne recesije, kada je potrošnja u Hrvatskoj bila na koljenima. Ipak, širom otvorena vrata jedinstvenog tržišta EU učinila su svoje, a tko je znao, iskoristio je prilike koje su mu se ulaskom u Uniju otvorile.
To potvrđuju i podaci državne statistike. Hrvatski je robni izvoz u 2012. godini - dakle, posljednjoj godini prije članstva u EU - vrijedio nešto manje od 72,4 milijarde kuna, a lani je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), dosegnuo vrijednost veću od 104,6 milijardi kuna. Radi se o rastu od čak 44,5 posto u šest godina. Pritom je, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), uočljiva znatna razlika u dinamici rasta izvoza prije i nakon pristupanja EU, budući da je rast izvoza u 2012. iznosio samo 1,6 posto, a potom je u pojedinim godinama dosezao i dvoznamenkaste stope rasta. Primjerice, u prošloj je godini robni izvoz porastao 12,8 posto u odnosu na godinu prije, pokazuju podaci DZS-a.
- I iskustva drugih zemalja pokazuju da im je izvoz porastao nakon pristupanja EU. S dubljom integracijom, to je bio jedan od glavnih kanala gospodarskog rasta - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.
Zaostajanje
Ipak, u HGK upozoravaju da Hrvatska po udjelu robnog izvoza u BDP-u znatno zaostaje za drugim novim članicama Unije. Preciznije, s udjelom robnog izvoza u BDP-u od samo 28,7 posto, Hrvatska je na začelju ljestvice novih članica. Čak i jedna od najslabijih izvoznica među novim članicama, Rumunjska, ima veći udio robnog izvoza u BDP-u od Hrvatske - 33,3 posto. S druge strane, zemlje poput Slovačke, u kojoj udio izvoza doseže čak 88 posto, kako pokazuju podaci HGK, i dalje su nam nedostižne.
Naravno, hrvatsku situaciju u znatnoj mjeri popravlja izvoz usluga, odnosno ponajprije jak turizam. Kada se zbroji izvoz roba i usluga, u prošloj je godini taj pokazatelj, prema podacima središnje banke, premašio 50 posto, odnosno dosegnuo je 51,2 posto BDP-a. Još 2012. godine bio je prilično ispod 50 posto i iznosio je, kako pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB), 41,6 posto hrvatskog BDP-a.
Sve to upućuje na zaključak, napominju u HGK, da u Hrvatskoj i dalje postoji znatan prostor za daljnji razvoj izvoza. Već i to što je samo manji broj hrvatskih tvrtki izvozno orijentiran, dovoljno govori o tome. Posebno ako se zna da već godinama u rang vodećih hrvatskih izvoznika pripada samo nekoliko velikih kompanija.
Najveći izvoznik posljednjih je godina, ističu u HGK, Ina, a među hrvatske top izvoznike pripadaju i Pliva, Boxmark Leather, Petrokemija, Končar - energetski transformatori i Ericsson Nikola Tesla. Hrvatska, inače, posljednjih godina najviše izvozi naftne derivate, lijekove, električnu energiju, ljudsku i životinjsku krv i njihove pripravke, antiserume i modificirane imunološke proizvode, kao i dijelove za automobile i obrađeno drvo, napominju u HGK. S druge strane, dodaju, s liste najznačajnijih izvoznih proizvoda u nešto duljem razdoblju nestali su različiti oblici brodova i plovila.
Međutim, za veći izvoz potrebno je, upozoravaju analitičari, najprije provesti reforme na domaćem terenu. Jedino tako olakšat će se pozicija izvoznika i dati im prijeko potreban zamah.
Strategija
- Ako želimo zadržati dosadašnje izvozne trendove, morat ćemo provesti mjere usmjerene na jačanje konkurentnosti i produktivnosti. No, naša ekonomska politika dosad nije pokazala orijentaciju prema tome i zato imamo malo slabije izvozne rezultate - ocjenjuje Šantić.
“Nužna je strategija i prilagodba ukupne ekonomske politike. Država prije svega mora olakšati poslovanje poduzetnika kroz administrativna, porezna i ostala rasterećenja, ojačati gospodarsku diplomaciju i osigurati jeftine izvore kapitala, što već dosta aktivno radi kroz HBOR. Poduzetnici istodobno mogu utjecati na inovativnost i kvalitetu svojih proizvoda te biti aktivniji u otvaranju novih tržišta”, zaključuju u HGK, s napomenom da i poticanje stranih ulaganja pridonosi jačanju izvoza.
Gospodarski oporavak doveo do ponovnog značajnog rasta uvoza
Gospodarski oporavak Hrvatskoj je donio i ponovni značajan rast uvoza, pa smo tako lani, prema podacima DZS-a, uvezli robe u vrijednosti većoj od 163,3 milijarde kuna. U odnosu na 2012., kada nam je robni uvoz iznosio nešto manje od 121,9 milijardi kuna, radi se o za trećinu većem uvozu. U istom se razdoblju bilježi i značajan rast robnog uvoza iz ostalih članica EU. Dok smo 2012. iz EU uvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 76,2 milijardi kuna, što je činilo 62,5 posto našeg uvoza, lani smo iz ostatka Unije, pokazuju podaci DZS-a, uvezli robe u vrijednosti od 127,5 milijardi kuna, što je čak 78 posto našeg ukupnog uvoza. U biti, riječ je o istom receptu kao i kod drugih novih članica EU, kojima je članstvo u Uniji i utapanje u jedinstveno tržište potaknulo ponajprije robnu razmjenu s ostalim članicama bloka.
Dobro je i što se popravlja pokrivenost uvoza izvozom. Dok je 2012. godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila samo 59,4 posto, lani je, prema podacima DZS-a, dosegnula 64 posto. Jednako tako, u uvozu je sve više strojeva, što također ukazuje na oporavak hrvatskoga gospodarstva.