Kako preživjeti recesiju: Hrvatske tvrtke okrenut će se azijskim i afričkim tržištima

Vodeći hrvatski izvoznici sa zabrinutošću prate znakove usporavanja europskoga, a posebno njemačkog i talijanskog gospodarstva te se pripremaju za mogućnost nove recesije, kako bi amortizirali njezine učinke na njihovo poslovanje.

Potvrdili su nam to čelni ljudi u nekoliko velikih hrvatskih tvrtki, koji su u svojem radu usko vezani upravo uz “kritična” europska tržišta - Njemačku i Italiju. Obje su zemlje, naime, na rubu nove recesije. Kako se radi o zemljama koje su i naši vodeći vanjskotrgovinski partneri, a iz njih nam dolazi i najviše turista, jasno je da bi njihov pad u novi recesijski ponor za sobom povukao i Hrvatsku.

Svima je pritom još u sjećanju prošla recesija, koja je upravo u Hrvatskoj pokazala svoje zube. Hrvatska je, podsjetimo, imala najdugotrajniju recesiju u Europi, koja je trajala punih šest godina, a iza sebe je ostavila pravo ekonomsko groblje. Ovdje je dovoljno podsjetiti da smo u kriznim godinama izgubili, kako pokazuju istraživanja, oko 200.000 radnih mjesta.

Otkazi preko noći

- Prošla recesija nas je žestoko udarila. Gotovo preko noći morali smo otpustiti 150 zaposlenika - prisjeća se gospodarskog ponora kroz koji smo prošli Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškoga Spin Valisa, jednog od naših najvećih izvoznika iz sektora drvoprerađivačke industrije.

Stoga ne čudi da su u hrvatskim tvrtkama itekako zabrinuti zbivanjima u Njemačkoj i Italiji. Posebne krizne timove zasad nisu formirali, no već su razradili strategiju odgovora na eventualni novi recesijski udar.

Jelčić tako kaže da se već osjeća blagi pad potražnje za pojedinim proizvodima. Uglavnom je riječ, dodaje, o polufinalnim proizvodima, dok finalne još nije zahvatio pad potražnje. Ovdje valja reći da Spin Valis oko 85 posto prihoda ostvaruje u izvozu, a glavna su mu tržišta upravo Njemačka i Italija te Austrija.

- Nemamo poseban tim ljudi koji bi se bavio eventualnom novom recesijom, no postali smo oprezniji u investiranju i zapošljavanju. Zasad se još ne okrećemo drugim tržištima, no ako bukne kriza, a još se nadamo da neće, onda ćemo razmisliti i o tome - kaže Jelčić.

Analize rizika

Ni u Končaru nisu oformili poseban tim koji bi se bavio eventualnom nadolazećom recesijom, no to ne znači da ne prate zbivanja na svim tržištima na kojima posluju. Naprotiv, ističe Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, imaju ljude u svakom sektoru koji stalno analiziraju rizike u svojim područjima rada. Recept za odolijevanje recesijskom udaru u Končaru vide u disperziranju poslovanja na razna tržišta kako bi se ograničilo prelijevanje negativnih učinaka samo s jednog tržišta na poslovanje kompanije.

- Poslovanje treba disperzirati na više tržišta. Ako poslujete na više tržišta i ako nijedno od njih nema udio u poslovanju kompanije veći od 10 do 15 posto, onda nećete puno izgubiti - poručuje Bago. Dodaje da Končar poslovanje širi i izvan Europe, na azijska i afrička tržišta, te kako dosad nisu zabilježili pad potražnje za njihovim proizvodima.

I Ivan Miloloža, čelni čovjek Munje, kaže da spas u slučaju nove recesije vidi u okretanju novim tržištima. Štoviše, dodaje, Munja je već sada fokusirana na tržišta Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, uz tradicionalna tržišta na području regije i Ukrajine.

Nova tržišta

- Eventualnoj recesiji se možemo prilagoditi jer smo se fokusirali na nova, izvaneuropska tržišta, na kojima ćemo jačati prisutnost - napominje Miloloža.

Upravo u disperziji poslovanja na više tržišta, posebno ona izvaneuropska, recept za preživljavanje potencijalne nove recesije vidi i ekonomski analitičar Damir Novotny.

- Do recesije će prije ili kasnije doći, do nje dolazi svakih desetak godina. Krajnje je vrijeme da hrvatske tvrtke disperziraju poslovanje prema trećim tržištima - ocjenjuje Novotny.

Dobre prilike Novotny vidi u Indiji, Srednjoj Aziji, arapskim zemalja i zemljama subsaharske Afrike. To su brzorastuća tržišta. No, i za nastup na njima potrebno je imati konkurentne proizvode i akumulirana sredstva, a malo koja ih hrvatska tvrtka ima.

Novotny upozorava da je hrvatsko radno zakonodavstvo i dalje nedovoljno fleksibilno te da je u Hrvatskoj, za razliku od Njemačke, teško sa sindikatima, primjerice, dogovoriti rad na pola radnog vremena u recesijskim uvjetima.