Iza hrvatske nacionalne naftne kompanije uzbudljivih je pola godine. Ina je u prvih je šest mjeseci ostvarila rast prihoda i nešto nižu dobit, ali uz više od 1,2 milijarde kuna investicija. Utoliko se može zaključiti da je, kako naglašavaju u tvrtki, iza Ine polugodište ulaganja. A taj trend trebao bi trajati i dalje.
U fokusu su povećanje i rast domaće proizvodnje, nastavak istraživanja te obnova i povećanje rezervi, jer tako Ina doprinosi energetskoj neovisnosti države i dodatno osigurava sigurnu opskrbu tržišta.
Jedan od takvih projekata je svakako ciklus istraživanja ugljikovodika u panonskom dijelu Hrvatske.
Nove koncesije
Novo poglavlje tog projekta počelo je nakon što je Vlada 29. kolovoza 2019. donijela odluke o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Rezultat je to drugog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu koji je bio raspisan u listopadu prošle godine. Ina je dobila dozvole za istraživanje na dva istražna prostora, i to Drava-03 te Sjeverozapadna Hrvatska-01.
U prijašnjem natječaju još 2016. Ina je dobila pravo istraživanja istražnog prostora Drava-02 i ti su se napori pokazali uspješnima. Tako je Ina nedavno Agenciji za ugljikovodike prijavila komercijalno otkriće ležišta plina na bušotini Severovci-1 u istražnom prostoru Drava-02, na kojoj je ispitivanjem u dva plinom zasićena intervala izmjerena količina plina od ukupno 53.000 prostornih metara na dan.
Istražna bušotina Severovci-1 nalazi se na istražnom prospektu Severovci, u blizini Ininih eksploatacijskih polja Molve, Kalinovac i Ferdinandovac. Samo bušenje i izrada kanala bušotine trajali su četiri mjeseca, pri čemu je postignuta konačna dubina bušotine od 3410 metara.
Sve istražne aktivnosti Ina je provela u okviru odobrenih radnih programa te ugovorenih radnih obveza, a iz kompanije su poručili da planiraju nastaviti aktivnosti kako bi novootkrivene rezerve plina u sljedećim godinama privela proizvodnji, s time da će ostvarenje plana ovisiti o trajnosti postupaka izdavanja svih potrebnih dozvola. Ukupno je na istražnom području Drava-02 uloženo oko 100 milijuna kuna.
Veći prihodi
Inače, prihodi Ina Grupe u prvih su šest mjeseci iznosili nešto manje od 9,5 milijardi kuna, što je rast od 13 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pozitivan trend, objašnjavaju u Ini, uglavnom je rezultat veće prodaje. Povećao se i operativni novčani tok, i to za 22 posto, te je dosegnuo gotovo 1,2 milijarde kuna. EBITDA je, pak, bila nešto manja nego u istom lanjskom razdoblju te je iznosila malo više od 1,6 milijardi kuna.
U Ini ističu da su im ukupna kapitalna ulaganja u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosila 518 milijuna kuna. Istodobno, neto dug je na kraju lipnja smanjen na samo 701 milijun kuna, a omjer duga i kapitala bio je ispod 6 posto. Što se već spomenutih investicija tiče, valja istaknuti kompanijine napore u segmentu rafinerijskog poslovanja. Radi se o projektu Novi smjer 2023., u sklopu kojeg bi se trebalo realizirati i ulaganje u gradnju postrojenja za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji nafte.
U prvih šest mjeseci 2019. kapitalna ulaganja u rafinerijsko poslovanje odnose se uglavnom na remont Rafinerije nafte Rijeka koji je jedan od najvećih u povijesti kompanije. Tijekom ovog remonta zamijenjena je glavna kolona na postrojenju za atmosfersku destilaciju te su završeni brojni drugi radovi s ciljem stvaranja održivog i efikasnog rafinerijskog poslovanja.
Takvo ulaganje pokazuje Ininu predanost daljnjem razvoju ove djelatnosti, s dodatnim aktivnostima u sklopu programa Ina R&M Novi smjer 2023. Istodobno se nastavljaju aktivnosti vezane za ulaganje u Postrojenje za obradu teških ostataka u RNR. Ukupna ulaganja veća su od 4 milijarde kuna, što predstavlja dosad najveći pojedinačni Inin investicijski projekt. Konačna odluka o investiciji planira se donijeti do kraja ove godine, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.
U segmentu maloprodaje Inin je cilj povećati udio na postojećim tržištima te se proširiti na nova - u Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju. Danas Ina upravlja maloprodajnom mrežom s više od 500 lokacija, a uz širenje i razvoj novih proizvoda i usluga nastavlja se modernizacija maloprodajne mreže te implementacija koncepta Fresh Corner. Ina je nedavno preuzela dva nova maloprodajna mjesta, u Svetoj Nedelji i Desincu.
Time je njezina regionalna mreža dostigla brojku od 511 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj te susjednoj Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori. Samo ove godine otvoreno je 11 maloprodajnih mjesta - dva u Hrvatskoj, tri u BiH i šest u Crnoj Gori. U kompaniji naglašavaju da je to nastavak provedbe njihove strategije, u kojoj su među najvažnijim ciljevima povećana ulaganja u usluge kupcima i maloprodaju te kontinuirana modernizacija maloprodajnih mjesta, a ove su godine povećali i mjesečna primanja svojim radnicima u maloprodaji.
Inače, Ina je u suradnji s nacionalnom elektroenergetskom kompanijom pokrenula i projekt gradnje punionica za elektromobile na njezinim benzinskim postajama koje se nalaze na autocestama. Čak 12 HEP-ovih punionica postavljeno je u suradnji s Inom, a nalaze se na odmorištima Ljubeščica, Vukova Gorica, Brinje i Lepenica Sjever te na točkama ulaska ili izlaska s autocesta u Goričanu i u Sesvetskom Kraljevcu.
Traže se nove ideje
Na koncu, Ina je bila vrlo aktivna i u segmentu razvoja i poticanja novih poslovnih rješenja. Tako je nedavno sklopljen ugovor između Ine i Zagrebačkog inovacijskog centra, Algebra Laba te Step RI-ja, čime je pokrenut prvi Inin startup program pod nazivom ANI, što znači “akceleriranje novih ideja”.
Projektom ANI, koji će trajati godinu dana, jedna od naših vodećih energetskih kompanija u suradnji s partnerima pokrenula je sveobuhvatni startup program putem kojeg želi privući inovativne pojedince i timove čije su ideje u skladu s razvojnom vizijom i potrebama kompanije, ali i cijelog tržišta. Iz tog su razloga najveći fokus stavili upravo na maloprodajna rješenja, energiju i energetiku te mobilnost.
Iz Ine poručuju da su svjesni kako živimo u svijetu koji se mijenja brže nego ikad te da veze sa startup zajednicom tvrtkama pomažu u zadržavanju konkurentnosti na tržištu.