Reakcije

ICT sektor pozdravlja poreznu reformu, a HUP upozorava: 'Ovo će zakomplicirati sustav'

Sukladno najavama, zaposlenici do 25 godina više uopće ne bi plaćali porez na dohodak
Boris Drilo, član Uprave HT-a
 Damjan Tadić / CROPIX

Poslodavci s kojima smo razgovarali načelno pozdravljaju najave poreznog rasterećenja mladih zaposlenika koje bi, prema informacijama koje su procurile, trebale biti u fokusu novog, četvrtog kruga porezne reforme, ali upozoravaju da one neće biti dovoljne za zaustavljanje egzodusa mladih.

Sukladno najavama, zaposlenici do 25 godina više uopće ne bi plaćali porez na dohodak, dok bi oni u dobnom razredu od 25 do 30 godina plaćali samo polovicu tog poreza. Uvjet za to je da im je neto plaća veća od 3800 kuna, odnosno 5700 kuna, ako koriste povećanje osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji. Te su mjere očito usmjerene zaustavljanju iseljavanja mladih, koji najviše od ljudi svih dobnih skupina u hrvatskoj populaciji napuštaju zemlju.

U HUP-ovoj ICT udruzi kažu da se, po onome što su mogli pročitati u medijima, prijedlozi porezne reforme na tragu onog što su i oni sami predlagali. HUP-ICT je, podsjetimo, predložio "pet malih mjera" za jačanje ICT sektora, ali i drugih djelatnosti. Od predloženih pet mjera, Vlada je, čini se, spremna prihvatiti tri.

- Mjere koje se najavljuju su u redu i na tragu su naših prijedloga - kaže Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT, no dodaje kako nikakvih službenih informacija zasad još nemaju.

I u tvrtkama u ICT sektoru, poput Spana, kažu da je svako porezno rasterećenje dobro. Span u Hrvatskoj zapošljava oko 420 radnika, od čega je otprilike četvrtina, kaže Nikola Dujmović, suvlasnik i predsjednik Uprave kompanije, do 30 godina. Budući da plaće ugovaraju u bruto iznosu, mlađi bi zaposlenici, realiziraju li se ideje koje se sada spominju, na mjesečnoj razini mogli dobiti između 1000 i 1500 kuna više, prve su, grube, kalkulacije, rađene na sadašnjim neto plaćama u iznosu od 7000 do 10.000 kuna, koliko se kreću mjesečna primanja u toj branši.

- Mlađi zaposlenici će svakako od toga imati koristi - ističe Dujmović.

Zadovoljstvo iskazuju i u drugim sektorima. Danijel Zadjelović, predsjednik Uprave Lipik Glasa, hrvatske tvrtke koja proizvodi dijelove za svjetsku auto-industriju, kaže da se u kompaniji kojoj je na čelu udio mladih do 30 godina kreće između četvrtine i trećine ukupnog broja od 320 zaposlenika.

- To bi sigurno bio poticaj da se povećaju plaće mlađim radnicima, a da se trošak za poslodavce zbog toga ne povećava - napominje Zadjelović.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), međutim, upozoravaju da bi izmjene u sustavu poreza na dohodak koje ovise o dobnim granicama mogle dodatno zakomplicirati ionako složen sustav, kao i da bi mogle izazvati niz problema u praksi.

- Što se, primjerice, događa s plaćom zaposlenika kada navrši 26. ili 31. godinu? Ona bi trebala pasti, što je penalizacija zbog dobne granice. Poslodavci plaće ne određuju prema dobnoj granici, već prema kompetencijama, iskustvu i produktivnosti zaposlenika. HUP se zalaže za snižavanje visokih stopa poreza na dohodak općenito, što bi pozitivno utjecalo na sve zaposlene, neovisno o dobnoj granici - ističe se u komentaru HUP-a.

Krovna udruga poslodavaca dodaje i kako sumnja da mjera kakva se predlaže može zadržati mlade u zemlji, budući da oni uglavnom odlaze zbog dugoročne perspektive.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) smatraju da najavljeno smanjenje poreza na dohodak za mlađe od 30 godina neće bitnije utjecati na kvalitetu života i poslovanja mladih, koji prosječno u dobi od 26 godina završavaju visoko obrazovanje, niti će donijeti dodatni zamah onima koji pokreću vlastiti posao. Nejasno je, dodaju u HOK-u, i kako će to pravo realizirati oni mladi koji obrt otvore u, primjerice, 20. godini. U HOK-u stoga strahuju da bi najavljene mjere mogle selektivno i diskriminatorno djelovati na poduzetništvo.

- Naše traženje i dalje ostaje smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 18 posto, koji bi značio veću plaću za oko 1,2 milijuna građana. To je način na koji će se poboljšati položaj zaposlenika - poručuju u HOK-u.

Poslodavci s kojima smo razgovarali imaju još nekoliko primjedbi. Upozoravaju, primjerice, da bi država trebala iskoristiti novu rundu izmjena u poreznom sustavu i za druge mjere koje bi ojačale poslovanje tvrtki. Zadjelović spominje kako je Hrvatska među rijetkim zemljama u Europi u kojoj poslodavci i dalje plaćaju pauzu, dok Dujmović upozorava kako treba ubrzati smanjivati parafiskalne namete, koji su velik uteg u poslovanju hrvatskih tvrtki. Posljednje što poslodavci, naime, žele je da se porezno rasterećenje kompenzira povećanjem parafiskalnih nameta. Također, poslodavci upozoravaju i na potrebu ubrzanja drugih reformi, a ne na provedbu samo onih u poreznom sustavu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. srpanj 2024 22:42