Hrvatski će Telekom u sljedećih godinu dana osigurati svim svojim korisnicima internet minimalne brzine 20 Mbit-a u sekundi, objavio je danas najveći hrvatski teleoperater. Naime, ovo je prvi put da je neki teleoperater obećao minimalnu brzinu interneta, a HT može osigurati navedeno zahvaljujući kontinuiranim investicijama koje povećava iz godine u godinu.
Tako je, primjerice, u prvom polugodištu 2017. HT povećao svoja ulaganja za 17,6 posto u odnosu na godinu ranije, a u prvih šest mjeseci tekuće godine taj je teleoperater povećao kapitalna ulaganja za dodatnih 8,3 posto te su ona ukupno iznosila 822 milijuna kuna.
- Hrvatski Telekom ulaže u najnoviju tehnologiju i modernizaciju infrastrukture 25 posto svojih prihoda svake godine, što je iznad prosjeka industrije na europskoj razini. Ulažemo u novu mobilnu mrežu budućnosti, razvijamo inovativne proizvode i podižemo kvalitetu usluge - izjavio je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković.
Nova mobilna mreža
Budući da je velik dio tih ulaganja namijenjen poboljšanju mrežne infrastrukture, početkom godine počeo je najveći projekt nove mobilne mreže u cijeloj regiji. Riječ je o trostrukom povećanju kapaciteta mreže i uspostavljanju preduvjeta za daljnju implementaciju 5G tehnologije. Projekt će trajati dvije godine i obuhvatit će više od 2000 lokacija, a visina ulaganja veća je od milijardu kuna.
No, ono na što bi trebalo staviti poseban naglasak jest da se ta ulaganja provode unatoč tome što Hrvatska plaća najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi što, naravno, usporava daljnje velike investicije, pojasnio nam je Tomašković.
Uz to, Hrvatski Telekom jedini je u Hrvatskoj prisiljen plaćati i naknadu za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Stoga je Uprava HT-a nakon dugog niza godina provedenih u razgovoru s Vladom i ministarstvima, odlučila da će, ako ta naknada ne bude ukinuta ili barem smanjena, prestati ulagati u hrvatsku komunikacijsku infrastrukturu. Naime, skoro polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora, odnosno 1,03 milijardi kuna godišnje odlazi na parafiskalne namete, čiji je velik dio naknada za pravo puta, a nju plaća samo HT objasnila je ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek.
Sporna naknada
To je utvrđeno studijom koju je proveo institut, a ona je pokazala da hrvatski model naknade za pravo puta značajno odstupa od europskih praksi te da je visina naknade nesrazmjerna vrijednosti zemljišta preko kojeg elektroničko komunikacijska infrastruktura prolazi.
- Hrvatskoj je potrebno usklađivanje regulacije naknade za pravo puta s najboljom praksom najrazvijenijih EU članica koje su na vrhu DESI indeksa. Smanjenjem naknade za 75 posto i usmjeravanjem tih sredstava u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, kroz deset bi se godina generiralo dodatnih 15 tisuća radnih mjesta i ostvario rast BDP-a od jedan posto - zaključila je Vizek te dodala da bi se izgubljeni prihod zbog smanjenja naknade za pravo puta mogao vratiti lokalnim zajednicama kroz povećane poreze uslijed povećanja ulaganja u novu elektroničko komunikacijsku infrastrukturu.