Hrvatski osiguravatelji sve više prodaju u Austriji, Sloveniji i Italiji

Osiguravateljni proizvodi postaju novi hrvatski izvozni adut. Potvrđuju to novi podaci Hrvatskog ureda za osiguranja (HUO), prema kojima su hrvatski osiguravatelji na tržištima ostalih članica EU lani ostvarili zaračunatu bruto premiju od 434,7 milijuna kuna, što je čak 84,5 posto više nego godinu ranije, kada su u drugim članicama Unije prodali svojih proizvoda u vrijednosti od 235,6 milijuna kuna.

- Hrvatski osiguravatelji najviše prodaju svoje proizvode u Austriji, Sloveniji i Italiji - objasnio je Hrvoje Pauković, čelni čovjek HUO-a, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljeni rezultati poslovanja hrvatskih osiguravatelja u 2019. godini.

Dodao je kako među osiguranjima koje hrvatske osiguravajuće kuće prodaju na tržištima ostalih članica EU dominiraju kasko i autoosiguranje. Pojedini su hrvatski osiguravatelji posljednjih godina znatna sredstva uložili u gradnju mreže poslovnica i kanala prodaje na tržištima drugih članica EU pa je tako, primjerice, Euroherc aktivan na austrijskom tržištu, Allianz na slovenskom, a Adriatic i HOK na talijanskom tržištu.

To je jedna od posljedica članstva Hrvatske u EU i njezina uklapanja u jedinstveno europsko tržište. No, i sloboda kretanja osiguravateljskih usluga dvosjekli je mač pa su tako u Hrvatskoj sve prisutniji osiguravatelji iz drugih članica Unije, a posebno iz Slovenije.

Zaračunata bruto premija hrvatskih osiguravatelja u prošloj je godini dosegnula rekordnih 10,5 milijardi kuna ili sedam posto više nego u 2018. godini. Iako je najveći dio premije ostvaren na području Hrvatske, poslovanje hrvatskih osiguravatelja na tržištima drugih članica EU sve je značajnija poluga u poslovanju naših osiguravajućih društava.

No, rast zaračunate bruto premije hrvatski su osiguravatelji lani ostvarili i na domaćem terenu. Naime, prema podacima HUO-a, zaračunata bruto premija u Hrvatskoj lani je porasla 5,1 posto, s oko 9,6 milijardi kuna, koliko je iznosila u 2018. godini, na više od 10,1 milijardu kuna. Pritom je bruto premija u segmentu neživotnih osiguranja porasla 8,8 posto, sa 6,6 na gotovo 7,2 milijarde kuna, dok je segmentu životnih osiguranja došlo do pada zaračunate bruto premije s oko 3,2 milijarde kuna, koliko je iznosila u 2018. godini, na 3,1 milijardu kuna, odnosno za 2,1 posto. Kod neživotnih osiguranja dominiraju auto i kasko osiguranje, koja su lani ostvarila rast i koja čine otprilike trećinu ukupnog osiguravateljskog portfelja u Hrvatskoj, dok životna osiguranja, prema podacima HUO-a, u ukupnoj premiji sudjeluju s malo više od 29 posto.

U Hrvatskoj je lani porastao broj polica osiguranja, ali i iznosi likvidiranih šteta koje su pokrili osiguravatelji. Iako se tržište osiguranja u našoj zemlji nastavlja razvijati, pa je tako osiguravateljski biznis treći igrač po veličini na financijskom tržištu - iza banaka i mirovinskih fondova, u HUO-u upozoravaju da Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama. Tako je, primjerice, prosječna premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosila 347 eura, dok je prosjek na razini EU dosezao 2170 eura. I dok je u segmentu osiguranja motornih vozila zaostajanje za prosjekom EU nešto manje izraženo, jer je prosječna premija osiguranja per capita u Hrvatskoj u tom tržišnom segmentu lani iznosila 116 eura, a u EU 238 eura, zaostajanje za drugima jako je izraženo u drugim vidovima osiguranja. Primjerice, prosječna premija osiguranja u segmentu životnih osiguranja u EU iznosi 1264 eura, a u Hrvatskoj 101 euro, u segmentu zdravstvenog osiguranja u EU doseže 232 eura, a u Hrvatskoj samo 20 eura, dok u segmentu zaštite imovine u EU iznosi 174 eura, a u Hrvatskoj 48 eura, pokazuju podaci HUO-a. To je posljedica slabijeg životnog standarda u Hrvatskoj, ali i slabe financijske pismenosti stanovništva, objašnjavaju u HUO-u.

Određeni poticaj osiguravateljskoj industriji u HUO-u očekuju u ovoj godini, budući da su izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja u primitke na koje se ne plaća porez na dohodak uključene i premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svog radnika do iznosa od 2500 kuna godišnje.