Hrvatska poštanska banka je u 2018. ostvarila neto dobit od 150,2 milijuna kuna i najvišu bruto dobit od osnivanja u iznosu 183,2 milijuna kuna, rečeno je na HPB-ovoj konferenciji za novinare.
"Hrvatska poštanska banka je imala jako dobru godinu, ostvarili smo rekordnu bruto dobit u 2018., rast neto dobiti, povećali kreditiranje građana i poduzetnika, kupili smo i uskoro pripajamo Jadransku banku. Pokrenuli smo program transformacije u modernu banku s ciljem pružanja bržeg, jednostavnijeg i jeftinijeg bankarstva. Naša je misija stvaranje boljih uvjeta za život i poslovanje", ustvrdio je tom prilikom Domagoj Karadjole, član Uprave HPB-a.
Operativna dobit HPB-a je u 2018., pak, iznosila 302,4 milijuna kuna, što je za 70 milijuna ili 18,8 posto manje u odnosu na 2017. 'najviše pod utjecajem velikog pada aktivnih kamatnih stopa i velikih viškova likvidnosti, te zbog troškova vezanih uz pripajanje Jadranske banke i druge strateške projekte pokrenute s ciljem jačanja tržišnog položaja HPB Grupe'.
Karadjole je naglasio i kako je neto kamatni prihod manji za 3,1 posto, a neto prihod od provizija i naknada na istoj razini kao 2017., dok su operativni troškovi u blagom porastu (plus 3,1 posto), 'u skladu s projektima i inicijativama od kojih su mnoge regulatorno uvjetovane'. On je kazao i kako su depoziti u 2018. porasli za 1,16 milijardi kuna ili 8,5 posto te da je u strateškim segmentima - stanovništvu i malom poduzetništvu - ostvaren rast kredita od 13,4 posto, odnosno 20,6 posto uz istodobno razduživanje državnih institucija.
Antonija Zorić, izvršna direktorica Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima, govoreći i planovima banke naglasila je kako HPB cilja biti vodeća banka za malo i srednje gospodarstvo.
"Krediti SME-u su porasli 20,6 posto, premašili smo volumen od dvije milijarde kuna, a HPB se profilirala kao partner koji podržava sve poduzetnike s tržišnom perspektivom. Fokus je na inovacije i gransku specijalizaciju, snažno podupiremo poslovanje s izvoznicima, IT sektorom i pružanje usluga u turizmu, potičemo stvaranje novih poduzeća i tražimo rješenja za financiranje onih kojima nedostaju adekvatni kolaterali", ustvrdila je Antonija Zorić.
Marina Puljiz, izvršna direktorica Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom, govoreći o segmentu EU projekata navela je kako se razmatra sufinanciranje 20 velikih projekata.