Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, s kojeg su se hrvatski nogometaši vratili okićeni srebrom, u sjenu je bacilo petu obljetnicu članstva Hrvatske u EU. I dok je reputacija Hrvatske u svijetu sporta neupitna, zemlja je znatno slabije pozicionirana po ekonomskim postignućima. Štoviše, moglo bi se reći da bi se, dugoročno gledano, Hrvatska mogla pokazati i kao najneuspješnija nova članica Unije u zadnja dva desetljeća.
Ocjena je to analitičara Raiffeisena o petoj godišnjici hrvatskoga članstva u EU. Iako u Raiffeisenu ne spore da je Hrvatska profitirala od članstva u Uniji, mada znatno manje od drugih novih članica, upozoravaju kako je pred vlastima u Zagrebu još jako velik korak kako bi uhvatio gospodarski ritam u EU, a posebno u novim članicama. Dosadašnji bi se potezi, naime, mogli ocijeniti kao uspješni, ali ipak mali koraci, proizlazi iz komentara analitičara Raiffeisena o petogodišnjici članstva Hrvatske u EU.
Svoje zaključke o skromnim rezultatima dosadašnjeg članstva Hrvatske u EU stručnjaci Raiffeisena temelje na podacima o sporom rastu životnog standarda u nas. Naime, za razliku od drugih novih članica Unije, kojima je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku nakon ulaska snažno počeo rasti, u hrvatskom slučaju on stagnira i već se godinama kreće oko brojke od oko 60 posto prosjeka Unije.
"Vrlo brzo postalo je jasno da puko ispunjavanje nominalnih kriterija za ulazak u EU nije nužno značilo i stvarnu konvergenciju, koja je trebala proizaći iz funkcionirajuće tržišne ekonomije i učinkovite vladavine prava", kaže se analizi Raiffeisena.
Ono što u hrvatskom slučaju ohrabruje, to je rast izvoza nakon pristupanja jedinstvenom tržištu Unije s preko pola milijarde potencijalnih potrošača. No, rast izvoza zabilježile su i druge nove članice EU-a, a udio izvoza u hrvatskom BDP-u i dalje je razmjerno mali. Hrvatsku izvoznu poziciju dodatno otežava i slaba konkurentnost, ističu makroekonomisti Raiffeisena.
Hrvatski problem, podsjećaju, ostaje i slaba i spora provedba reformi. Krivicu za takvu poziciju Hrvatske na ljestvici usporedbe s drugim članicama Unije ne treba tražiti samo u njoj samoj, budući da je Hrvatska, za razliku od drugih novih članica, Uniji pristupila u prilično teškom trenutku za EU, a iza naše zemlje je i šest godina recesije. Iako se Hrvatska sada oporavlja od tog ekonomskog šoka, taj oporavak je spor, ističe se u analizi. Istodobno, Hrvatska se, podsjećaju u Raiffeisenu, zbog slabih ekonomskih dosega suočava s jakim iseljavanjem.
U pluseve Hrvatskoj analitičari Raiffeisena ubrajaju fiskalnu politiku, koja je uspjela srezati proračunski manjak i javni dug, te monetarnu politiku, orijentiranu na očuvanje stabilnosti. Velike šanse za Hrvatsku vide ponajprije u boljem korištenju fondova EU, kao i u daljnjem razvoju turizma. Smatraju da će i članstvo u zoni eura Hrvatskoj donijeti koristi, te da uvođenje eura i u hrvatski novčani krvotok i nije tako daleka budućnost - može se, smatraju, očekivati početkom sljedećeg desetljeća.
Među velikim šansama za Hrvatsku vide i daljnja proširenja EU-a na jugoistok Europe. Radi se, podsjetimo, o tradicionalnim hrvatskim izvoznim tržištima, na kojima hrvatski izvoznici imaju velike šanse. Ipak, u analizi se upozorava i da će ekonomski napredak Hrvatske, Slovenije, Rumunjske i Bugarske - dakle, zemalja europskog jugoistoka koje već jesu dio EU-kluba - utjecati i na daljnja proširenja Unije.
"Hrvatska bi mogla biti među onima koji će imati najveće koristi od proširenja EU-a na Zapadni Balkan. No, slaba dostignuća hrvatskoga gospodarstva tijekom zadnjeg desetljeća služit će i kao dobar podsjetnik da članstvo u EU neće brzo riješiti probleme zemalja", poručuje se u analizi.
Rješenje za Hrvatsku makroekonomisti Raiffeisena vide u bržoj provedbi reformi, koje preporučuje i Europska komisija. Tome će pridonijeti, zaključuju, i hrvatski cilj ulaska u eurozonu.