Tehnologija hrvatskog startupa DotMetrics od početka 2021. godine koristit će se kao službeni analitički sustav za prikupljanje podataka o posjećenosti britanskih internetskih stranica koje će provoditi Ipsos. DotMetrics u partnerstvu s Ipsosom, jednom od vodećih agencija za istraživanje tržišta, odnio je pobjedu na natječaju koji je organizirao UKOM (UK Online Measurement), specijalizirana tvrtka koju su osnovala najznačajnija udruženja britanskih izdavača i oglašivača, i postao podržani dobavljač podataka od siječnja 2021. DotMetrics je zapravo prva prava hrvatska big data priča.
Jedan od osnivača DotMetricsa je Jan Jilek, pokretač prve hrvatske online tražilice Pogodak.hr, zatim pokretač prve hrvatske kontekstualne intext oglasne mreže Xclaima koju je prodao 2008. godine, kao i pokretač paneuropskog projekta 1000startups.eu, zahvaljujući kojem ga je Google 2015. proglasio jednim od 100 najutjecajnijih ljudi u tehnologiji u Europi. Uz njega, DotMetrics je osnovao i poslovni partner i tehnički direktor tog startupa Tomislav Fistrić, koji je usto direktor tvrtke Fistnet preko koje DotMetrics operativno posluje. Jilek kaže da su prije pet godina ideju novog načina mjerenja weba u Hrvatskoj prezentirali Ipsosu za regiju Adria te, nakon što su ih oni podržali, uspjeli su pronaći investitora da naprave prvo rješenje za mjerenje on line prostora u Hrvatskoj. Zanimljivo je da nijedan od njih dvojice nije završio FER, nego Ekonomski fakultet.
Kad ste osnovani? Kako je tekao vaš poslovni put?
- Osobno sam u ovom poslu već 18 godina. Tomislav Fistrić i ja smo partneri već 13 godina. Zajedno smo radili na projektu prve hrvatske kontekstualne intext oglasne mreže Xclaima, koju smo prodali 2008. jednoj poljskoj tvrtki. Nakon toga smo pokrenuli neke nove projekte te jedno vrijeme radili odvojeno. Uspjeli smo napraviti tehnološke napretke u praćenju aktivnosti korisnika interneta, da ljudi ne mogu zloupotrebljavat naš sustav tako da klikaju po oglasima i generiraju trošak konkurenciji, i to je bio začetak DotMetricsa. DotMetrics je osnovan prije osam godina. S prvom vlastitom verzijom praćenja aktivnosti korisnika interneta pristupili smo Ipsosu i potpisali ugovor. Zahvaljujući tom ugovoru, počeli smo raditi s InfoDomom. Njegov vlasnik Slavko Vidović financirao nam je pokretanje startupa sa 100.000 eura za 10 posto udjela. S tih 100 tisuća eura napravili smo prvu verziju rješenja kojim smo počeli mjeriti hrvatski on-line prostor. Nakon toga je počelo širenje na tržište Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije, a sada upravo otvaramo i tržište Sjeverne Makedonije.
Kako je mala tvrtka koja posluje iz Hrvatske došla do tržišta Velike Britanije?
- Posao smo dobili u partnerstvu s Ipsosom kojem ćemo za potrebe mjerenja posjećenosti UK internet stranica osigurati naš analitički sustav. On će se u Velikoj Britaniji koristiti kao industrijski standard od siječnja 2021. Industrijske standarde postavlja UKOM koji zajedničkim djelovanjem čine sudionici online oglašivačkog tržišta i kroz njega zajedničkim djelovanjem postavljaju i upravljaju standardima za mjerenje posjećenosti UK internet stranica od PC-a, mobitela i tableta.
Pobijedili ste globalnu tvrtku poput američkog comScorea. U čemu je vaša specifičnost?
- Imali smo sreće što je Ipsos kroz suradnju koju imamo u regiji Adria prepoznao prednosti koje nudimo i odabrao nas za partnera. Hrvatskim tehnološkim tvrtkama, koliko god tehnološki bile napredne, najveći je problem skaliranje prodaje na globalnoj razini. To je i razlog da smo u samom startu pristupili Ipsosu i uspostavili s njima suradnju, nadajući se da će suradnja krenuti u ovom smjeru.
Ipak imate određenu specifičnost i prednost. Koja je to prednost? Kada budete izlazili na nova tržište, namjeravate li ići sami ili s Ipsosom?
- S Ipsosom imamo izuzetno dobro partnerstvo koje se razvilo u posljednjih pet godina. U ovom poslu puno znači imati globalnog i pouzdanog partnera,a Ipsos je takav jer je već prepoznat kao lider u industriji marketinškog istraživanja.
Koliko je vrijednost tržišta oglašavanja u velikoj Britaniji?
- Prema službenim podacima, 2018. godine vrijednost oglašavanja u Velikoj Britaniji je bila 23,6 milijardi funti. Od tog iznosa je 57 posto ili 13,4 milijardi funti odlazilo na online marketing. Velika Britanija ima najveće online oglašivačko tržište u Europi i treće na svijetu. Čak ako bi i marketinški budžeti ostali isti, govorimo o tome da će DotMetricsovi podaci voditi glavnu riječ o raspodjeli budžeta vrijednog gotovo 15 milijardi funti.
Možete li opisati tržište Velike Britanije što se tiče on line oglašavanja?
- Velika Britanija ima najveće online oglašivačko tržište u Europi i treće na svijetu, 2018. težilo je 13,4 milijardi funti. Tržište je to na kojem će uskoro 70 posto ukupnog oglašavanja odlaziti isključivo na internetske kampanje i koje se smatra najrazvijenijim na svijetu. Pobijediti na takvom natječaju stvar je prestiža te odlična referenca za dalje. A Hrvatska ostaje naš HUB te će se razvoj tehnologije analize podataka obavljati iz Zagreba, tako da ćemo dašak tog najrazvijenijeg britanskog tržišta dovesti i u Hrvatsku. Za britansko tržište planiramo dodatne nadogradnje tehnologije kako bi omogućili još kvalitetniju i sadržajniju analitiku. DotMetrics je prvi pravi ‘big data’ analitički sustav nastao u Hrvatskoj. Pratit ćemo još više stvari koje su relevantne oglašivačima i nuditi različite vrste analiza podataka, a uz to sve podatke dostavljati svakodnevno.
Što je s rastom broja zaposlenih?
- Broj zaposlenih se učetverostručuje. Počeli smo s četiri, a zahvaljujući ovom ugovoru narasli smo već na osam. Uskoro bi nas trebalo biti 16. Toliko nam odmah treba ljudi za pripremu. Zaposlenici ostaju u Hrvatskoj, a radit će za inozemstvo.
Izlazite li nakon ovog posla iz inkubatora?
- Još smo u HUB-u 385. Tu nam je bilo super, ali naše potrebe za prostorom rastu kako raste broj zaposlenika. Tako da ćemo se ubrzo morati preseliti u vlastite urede. Naš prostor u HUB-u prepustiti ćemo nekom novom startupu koji će nadamo se biti još uspješniji od našeg.
Imate li u planu izlazak na neka druga tržišta?
- To je svakako plan. U planu su i zemlja na drugim kontinentima ali sada nam je u fokusu tržište Velike Britanije. Tek kad to riješimo nastavljamo ekspanziju na druga, možda još veća tržišta na drugim kontinentima. Trebamo se dobro pripremiti za taj iskorak.
Isabella Martinko, Tina Fišić, Jan Jilek, Mirko Škare i Marko Pielić
Koliko su pouzdani podaci na hrvatskom tržištu?
- Mi se trudimo da naši podaci budu maksimalno pouzdani. Naravno, da postoji dio ljudi koji žele biti anonimni na webu i mi to poštujemo. Tako da postoji oko 20 posto podataka koje ne možemo detaljno pratiti. Dakle,kod 80 posto imamo vrlo pouzdane podatke a oko 20 posto je procjena. Međutim,ta procjena je isto temeljena na ovih 80 posto, tako da možemo reći da je i ona u visokom postotku pouzdana.
Što općenito nedostaje hrvatskim startupovima?
- Nedostaje tržište na kojem mogu brzo rasti. Uzmimo za primjer da se proizvod može globalno prodavati. U tom slučaju najveći je problem naći ulagača. Kada smo mi krenuli nije bilo niti jednog. Nije bilo niti jednog fonda koji ulaže u takve projekte.Sada imamo dva ali je to još uvijek premalo za hrvatsko tržište. Malo tko može dobiti ozbiljniji novac sa kojim može napraviti veći iskorak prema globalnom tržištu. Problem hrvatskog tržišta je i to da kada startup započne poslovanje unutar njega. teško da bilo kojem investitoru može prikazati ozbiljnije financijske pokazatelje. Sa prihodima koje mi generiramo u Hrvatskoj i regiji nitko vas neće ozbiljno doživljavati, unatoč rezultatima i udjelom na tržištu. To su problemi našeg tržišta. Mi smo imali sreće da Ipsos razumije tu problematiku.Da nije njih ne bi mogli samostalno ući na tržište Velike Britanije. Prihodi koje mi imamo iz čitave regije koji su na godišnjoj razini oko 1,2 milijuna kuna od nikoga ne bi bili ozbiljno shvaćeni.
Niste završili fakultet elektrotehnike i računarstva. Pripremili li fakultet ljude na posao?
- Uvijek to u konačnici ovisi o osobi. Ukoliko je osoba zainteresirana i pronađe svoj interes u nečemu te je voljna i sama posegnuti za znanjem, onda joj fakultet i profesori mogu puno pomoći u razvijanju vještina.
Kako dolazite do IT stručnjaka? Kakvi su hrvatski IT stručnjaci?
- Do stručnjaka dolazimo prvenstveno interesantnim projektom. Hrvatski IT stručnjaci su vrhunski, jedino što im nedostaje je rad na velikim projektima, pa donekle kada im objasnimo o čemu se radi i što bi trebali raditi kod nekih primjećujemo laganu nervozu. Većina IT tvrtki se kod nas ne temelji na razvoju vlastitih proizvoda, već na izradi aplikacija za druge. Te aplikacije su uglavnom neki sustavi za internu organizaciju i obradu podataka unutar tvrtki. Ma koliko god veliki bili, rijetko koji se može mjeriti s big data sustavima poput našega,koji prikuplja podatke od krajnjih korisnika. Rad na raznim aplikacijama, daje im dosta široku sliku i razne slučajeve, dok im rad na jednom proizvodu daje dubinu i ekspertize u jednom području. Drugačije je raditi na vlastitom projektu, posebno ako je interesantan i izazovan. Onima najboljima, rad istih stvari na različitim aplikacijama postaje dosadan i gladni su projekta poput našega, bar nam to oni tvrde te je to vjerojatno i glavni razlog povećanog interesa za posao kod nas. Osim iz Hrvatske imamo upite i iz regije, a čak smo dobili jedan upit iz Indije pri čemu ne znamo kako je osoba koja se prijavila uopće došla do našeg oglasa za posao. To će toj osobi biti jedno od pitanja na razgovoru.
Kako potaknuti mlade ljude da se bave poduzetništvom, da budu globalni te da budu brži u svojim pothvatima?
- Samo promjenom sustava. Dugo sam poduzetnik i sustav definitivno nije napravljen da pomogne poduzetnicima. Nažalost,bliži je tome da ih onemogućava u rastu i razvoju. Kada rijetko tko uspije, to nije neka promocija za poduzetništvo. Ljudi se kod nas češće hvale time da su dobili neki posao, a nemalo puta od meni najbližih ljudi proglašen sam u najmanju ruku neodgovornim, a što oni koji me dobro ne poznaju misle ne želim pretpostavljati. Naš put nije bio jednostavan. Bilo je dosta odricanja i neizvjesnosti. Na sve smo se to naviknuli naučili smo se prilagođavati. Uvijek nas je držalo to što smo vjerovali u ono što radimo i što smo uživali u tome. Za mlade ljude je u prvom redu najbitnije da probaju razne stvari te među njima otkriju u čemu su dobri i u čemu uživaju. Tek tada Će biti spremni dati onaj ekstra trud koji je potreban da se odluče sami nešto poduzeti te nešto učiniti boljim.
Što cijene investitori? Jesu li to ideje ili vaša sposobnost da ih provedete?
- Kombinacija obje stvari. Ideja bez realizacije je nula a realizacija je nula bez ideje. Investitori su profesionalni procjenitelji rizika. Svaki startup predstavlja rizik,na način hoće li ideja biti prihvaćena od tržišta, je li tim u tehničkom smislu sposoban realizirati zamišljeno, je li u tržišnom smislu spreman realizirati planove, hoće ostala tržišta prihvatiti tu ideju i niz drugih stvari. Ukoliko iza sebe imate nekoliko uspješno realiziranih projekata, investitori zasigurno taj rizik smatraju manjim i voljniji su investirati. Međutim, u Europi, radi rascjepkanosti tržišta, taj rizik tržišta je puno veći nego je to u SAD-u. Radi toga su investicijske runde manje, a osnivači gube puno više equityja nego u SAD-u. Naravno to uzrokuje da ne mogu postići maksimume koji se vide u SAD-u te ostvariti doista prigodu krenuti globalno tržište.
Mnogi vjeruju da kad se jednom izgradi ekosustav, po uzoru na Silicijsku dolinu,da možete tek onda uspjeti: Je li to točno?
- Ta tvrdnja je više kriva nego točna. Istina je da se može potaknuti razvoj ekosistema, ali ono što zaista pogoni cijelu priču prema naprijed, je potražnja za inovacijama koju uzrokuje konkurencija. Ukoliko je telekom jedini u zemlji nikada neće imati potrebu za inovacijama. Isto tako ni banka ako je jedina u zemlji neće imati potrebu za inovacijama. U tim slučajevima inovacija je trošak a ne investicija. Sa ili bez te inovacije, njima će biti isto. Dok god je moguće predvidjeti sljedećih par godina u bilo kojoj industriji u nekoj zemlji, ona je generalno nesklona inovacijama, a ukoliko je tako, neće sama razvijati inovativne stvari, neće kupovati proizvode od tvrtki koje proizvode inovativne stvari a kamoli da će investirati ili kupovati inovativne startupe. Ono sto u SAD-u uzrokuje kontinuiranu pozitivnu spiralu prema gore je veliko, ujedinjeno i slobodno tržište. Takvo tržište ako imate dobar proizvod omogućava brz rast, a taj brz rast uzrokuje da nekom drugom možete gotovo preko noći postat konkurent. Upravo radi toga i on mora cijelo vrijeme ulagati u inovacije. Nikad ne zna što se sutra može dogoditi, tko će kome konkurirati i koji će se startup odjednom pojaviti da bi sa svojim proizvodom ponovo izmiješao karte. Ta nepredvidivost uzrokuje strah od nepoznatog, što uzrokuje kontinuiranu potragu za boljim i efikasnijim rješenjima a sve uzrokuje potragu za inovacijama, kako interno tako i eksterno od startupa. Mi Silicijsku dolinu nikad nećemo moći iskopirati.To ne bio ni bilo dobro. Ono što bi mi kao Hrvatska trebali, je puno bliže Izraelskom modelu. Ami kao Europa imamo još puno posla kako bi omogućili perspektivnim-inovativnim tvrtkama da se što jednostavnije i brže širile unutar “svog” europskog tržišta. Bojim se da ćemo se na to morati još načekati.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa